FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

AU 5.XII-KZ-SLOVENSKA VANJSKA POLITIKA.-

AT-SI-HR-ODNOSI-Politika AU 5.XII-KZ-SLOVENSKA VANJSKA POLITIKA.- AUSTRIJAKLEINE ZEITUNG5. XII. 2000.Nova slovenska vlada prelazi na oštrije ophođenje"Slovenska nova vlada koja za razliku od prethodne Bajukove vlade u parlamentu ima solidnu dvotrećinsku većinu, pokušava u odnosima s Austrijom već u početku utvrditi oštriji postupak: ako se tvrdnja novog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela da će Slovenija 'internacionalizirati' pitanje AVNOJ-skih dekreta pripisuje Rupelovu 'vatrenom temperamentu', ipak se postavlja pitanje stoji li iza takvih tvrdnja i inače razuman šef vlade Janez Drnovšek. Osjetljivo pitanje odnosa Slovenije prema Austriji u Ljubljani, koja je sada na vrhuncu pregovora o pristupu u EU, sasma je pri vrhu vanjskopolitičkih prioriteta.Za razliku od konstruktivne vlade Andreja Bajuka koja je po pitanju AVNOJ-skih dekreta zauzela drukčije, umjerenije stajalište - Janez Janša je čak izjavio da zaključci komunističke vlade u neovisnoj Sloveniji nisu valjani - čini se da nova lijeva vlada zauzima radikalnije stajalište. Dan prije imenovanja na dužnost ministra vanjskih poslova Rupel je u kasnoj večernjoj emisiji 'Odmevi' slovenske državne televizije iznio svoje stajalište po pitanju
AUSTRIJA KLEINE ZEITUNG 5. XII. 2000. Nova slovenska vlada prelazi na oštrije ophođenje "Slovenska nova vlada koja za razliku od prethodne Bajukove vlade u parlamentu ima solidnu dvotrećinsku većinu, pokušava u odnosima s Austrijom već u početku utvrditi oštriji postupak: ako se tvrdnja novog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela da će Slovenija 'internacionalizirati' pitanje AVNOJ-skih dekreta pripisuje Rupelovu 'vatrenom temperamentu', ipak se postavlja pitanje stoji li iza takvih tvrdnja i inače razuman šef vlade Janez Drnovšek. Osjetljivo pitanje odnosa Slovenije prema Austriji u Ljubljani, koja je sada na vrhuncu pregovora o pristupu u EU, sasma je pri vrhu vanjskopolitičkih prioriteta. Za razliku od konstruktivne vlade Andreja Bajuka koja je po pitanju AVNOJ-skih dekreta zauzela drukčije, umjerenije stajalište - Janez Janša je čak izjavio da zaključci komunističke vlade u neovisnoj Sloveniji nisu valjani - čini se da nova lijeva vlada zauzima radikalnije stajalište. Dan prije imenovanja na dužnost ministra vanjskih poslova Rupel je u kasnoj večernjoj emisiji 'Odmevi' slovenske državne televizije iznio svoje stajalište po pitanju AVNOJ-skih dekreta. Dekreti su donijeti 1943. u bosanskom gradu Jajcu. U dekretima, u čijoj su izradi surađivale sve stranke sudionice slovenskog oslobodilačkog pokreta (Osvobodilna fronta) - dakle i kršćanski demokrati Edvarda Kocbeka - preko noći je oko 230 tisuća Austrijanaca koliko ih je tada bilo u Sloveniji, paušalno proglašeno nacističkim kolaboracionistima, oduzeta im je imovina i prognani su. Danas u Sloveniji ima oko 300 austrijskih zahtjeva za povrat zemljišta i nekretnina. Rupel je u TV emisiji 'Odmevi' osim 'internacionalizacije AVNOj- skog pitanja' zatražio i nešto novo: Slovenija će od Austrije, koja je tada bila dio Trećega rajha, zahtijevati ratnu odštetu. Promatrači u Ljubljani Rupelov nastup komentiraju kao pucanj upozorenja da bi zatim kasnije ipak izišla s 'pomirljivim' stajalištem. Nova lijeva vlada zauzima oštrije stajalište i po pitanju granice s Hrvatskom. Prije nekoliko je dana slovenska vlada sastavila oštru 'diplomatsku notu' o slovensko-hrvatskom graničnom pitanju u Piranskom zaljevu i željela je poslati vladi u Zagrebu. No hrvatsko je veleposlanstvo u Ljubljani odbilo prihvatiti tu notu. U Piranskom zaljevu nalazi se malo naselje Sečovlje koje se sastoji do svega nekoliko kuća. Tamošnji kućevlasnik Joško Joras, očito lokalni ridikul, demonstrativno se opredijelio za Sloveniju, iako se naselje nalazi na hrvatskom području. Joras je postao članom slovenske narodne stranke i sada je zastupnik u općinskoj skupštini Pirana. Iako se ne može poći od toga da najnovija vanjskopolitička ljubljanska računica 'oštrine' uživa međunarodnu potporu, Ljubljana ustraje na sadašnjem kursu. Gotovo sve stranke u parlamentu do sada su stalno odbijale potpisati malogranični sporazum s Hrvatskom, jer sporazum navodno prejudicira granično pitanje. Predsjednik države Kučan o tomu je na radiju Cili izjavio da ako se granično pitanje ne može riješiti, bit će prepušteno 'idućim naraštajima'. No stanovnici uz granicu na obje strane hrvatsko-slovenske granice ni sada ništa ne dobivaju" - izvješćuje Aleksandar Oršić.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙