AT-SI-HR-ODNOSI-Politika AU 5.XII-KZ-SLOVENSKA VANJSKA POLITIKA.- AUSTRIJAKLEINE ZEITUNG5. XII. 2000.Nova slovenska vlada prelazi na oštrije ophođenje"Slovenska nova vlada koja za razliku od prethodne Bajukove vlade u parlamentu ima
solidnu dvotrećinsku većinu, pokušava u odnosima s Austrijom već u početku utvrditi oštriji postupak: ako se tvrdnja novog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela da će Slovenija 'internacionalizirati' pitanje AVNOJ-skih dekreta pripisuje Rupelovu 'vatrenom temperamentu', ipak se postavlja pitanje stoji li iza takvih tvrdnja i inače razuman šef vlade Janez Drnovšek. Osjetljivo pitanje odnosa Slovenije prema Austriji u Ljubljani, koja je sada na vrhuncu pregovora o pristupu u EU, sasma je pri vrhu vanjskopolitičkih prioriteta.Za razliku od konstruktivne vlade Andreja Bajuka koja je po pitanju AVNOJ-skih dekreta zauzela drukčije, umjerenije stajalište - Janez Janša je čak izjavio da zaključci komunističke vlade u neovisnoj Sloveniji nisu valjani - čini se da nova lijeva vlada zauzima radikalnije stajalište. Dan prije imenovanja na dužnost ministra vanjskih poslova Rupel je u kasnoj večernjoj emisiji 'Odmevi' slovenske državne televizije iznio svoje stajalište po pitanju
AUSTRIJA
KLEINE ZEITUNG
5. XII. 2000.
Nova slovenska vlada prelazi na oštrije ophođenje
"Slovenska nova vlada koja za razliku od prethodne Bajukove vlade u
parlamentu ima solidnu dvotrećinsku većinu, pokušava u odnosima s
Austrijom već u početku utvrditi oštriji postupak: ako se tvrdnja
novog ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela da će Slovenija
'internacionalizirati' pitanje AVNOJ-skih dekreta pripisuje
Rupelovu 'vatrenom temperamentu', ipak se postavlja pitanje stoji
li iza takvih tvrdnja i inače razuman šef vlade Janez Drnovšek.
Osjetljivo pitanje odnosa Slovenije prema Austriji u Ljubljani,
koja je sada na vrhuncu pregovora o pristupu u EU, sasma je pri vrhu
vanjskopolitičkih prioriteta.
Za razliku od konstruktivne vlade Andreja Bajuka koja je po pitanju
AVNOJ-skih dekreta zauzela drukčije, umjerenije stajalište - Janez
Janša je čak izjavio da zaključci komunističke vlade u neovisnoj
Sloveniji nisu valjani - čini se da nova lijeva vlada zauzima
radikalnije stajalište. Dan prije imenovanja na dužnost ministra
vanjskih poslova Rupel je u kasnoj večernjoj emisiji 'Odmevi'
slovenske državne televizije iznio svoje stajalište po pitanju
AVNOJ-skih dekreta.
Dekreti su donijeti 1943. u bosanskom gradu Jajcu. U dekretima, u
čijoj su izradi surađivale sve stranke sudionice slovenskog
oslobodilačkog pokreta (Osvobodilna fronta) - dakle i kršćanski
demokrati Edvarda Kocbeka - preko noći je oko 230 tisuća
Austrijanaca koliko ih je tada bilo u Sloveniji, paušalno
proglašeno nacističkim kolaboracionistima, oduzeta im je imovina i
prognani su. Danas u Sloveniji ima oko 300 austrijskih zahtjeva za
povrat zemljišta i nekretnina.
Rupel je u TV emisiji 'Odmevi' osim 'internacionalizacije AVNOj-
skog pitanja' zatražio i nešto novo: Slovenija će od Austrije, koja
je tada bila dio Trećega rajha, zahtijevati ratnu odštetu.
Promatrači u Ljubljani Rupelov nastup komentiraju kao pucanj
upozorenja da bi zatim kasnije ipak izišla s 'pomirljivim'
stajalištem.
Nova lijeva vlada zauzima oštrije stajalište i po pitanju granice s
Hrvatskom. Prije nekoliko je dana slovenska vlada sastavila oštru
'diplomatsku notu' o slovensko-hrvatskom graničnom pitanju u
Piranskom zaljevu i željela je poslati vladi u Zagrebu. No hrvatsko
je veleposlanstvo u Ljubljani odbilo prihvatiti tu notu.
U Piranskom zaljevu nalazi se malo naselje Sečovlje koje se sastoji
do svega nekoliko kuća. Tamošnji kućevlasnik Joško Joras, očito
lokalni ridikul, demonstrativno se opredijelio za Sloveniju, iako
se naselje nalazi na hrvatskom području. Joras je postao članom
slovenske narodne stranke i sada je zastupnik u općinskoj skupštini
Pirana. Iako se ne može poći od toga da najnovija vanjskopolitička
ljubljanska računica 'oštrine' uživa međunarodnu potporu,
Ljubljana ustraje na sadašnjem kursu.
Gotovo sve stranke u parlamentu do sada su stalno odbijale
potpisati malogranični sporazum s Hrvatskom, jer sporazum navodno
prejudicira granično pitanje. Predsjednik države Kučan o tomu je na
radiju Cili izjavio da ako se granično pitanje ne može riješiti, bit
će prepušteno 'idućim naraštajima'. No stanovnici uz granicu na
obje strane hrvatsko-slovenske granice ni sada ništa ne dobivaju" -
izvješćuje Aleksandar Oršić.