NOBILO: MESIĆ BI TREBAO TRAŽITI SKIDANJE TAJNOSTI SVOG ISKAZA

ZAGREB, 4. prosinca (Hina) - Zagrebački odvjetnik Anto Nobilo kazao je u ponedjeljak da bi hrvatski predsjednik trebao zatražiti od haškog suda skidanje oznake tajnosti s njegova iskaza kako bi se demistificiralo njegovo svjedočenje pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY).#L# "Ne ulazeći u detalje, kako ne bih otkrio sadržaj svjedočenja, mogu reći da predsjednik Mesić pred sudom nije rekao ništa što već nije objavljeno kroz njegove javne istupe. Sadržaj zaštićenog svjedočenja predstavlja kompilaciju njegovih javnih istupa u zadnjih deset godina", kazao je u telefonskom razgovoru za Hinu odvjetnik Nobilo koji pred haškim sudom brani bivšeg zapovjednika Operativne zone Središnja Bosna Tihomira Blaškića. Nobilo je, kao Blaškićev branitelj, slušao Mesićevo svjedočenje no po pravilima haškog suda obvezan je štititi njegov sadržaj. "Smatram da bi predsjednik Mesić mogao zatražiti od haškog suda skidanje zabrane i objavljivanje i to ne bi imalo nikakvih štetnih posljedica. Dapače, mislim da bi se pokazala jedna ravna linija u njegovim istupima od 90-ih do danas", kazao je Nobilo. Sudsko vijeće Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) 1. je prosinca uputilo "Slobodnoj Dalmaciji" i "Globusu" naredbu o trenutačnom prekidu kršenja zaštitnih mjera kojom se traži prekid objavljivanja transkripata svjedočenja sadašnjeg hrvatskog predsjednika Stipe Mesića pred tim sudom. Dva su lista prošlog tjedna objavila dio toga svjedočenja. Nobilo je ocijenio da politički protivnici predsjednika Mesića "namjerno mistificiraju njegov iskaz pred haškim sudom kako bi za sebe izvukli neku političku korist." Hrvatski pravni stručnjaci, zamoljeni za objašnjenje odluke Haaga kojom je dnevnom listu "Slobodna Dalmacija" i tjedniku "Globus" zabranjeno objavljivanje transkripta Mesićeva tajnog svjedočenja kazali su da Haški sud, kao i nacionalni sudovi, može štititi podatke koji su sastavni dio predmeta pred vijećima toga suda, i da tu s formalno-pravne strane nema dvojbi. Pravila haškog suda o postupku i dokazima svojim 75. člankom, kojim se propisuju mjere zaštite žrtava i svjedoka, određuju da sudac ili sudsko vijeće mogu narediti odgovarajuće mjere njihove zaštite pod uvjetom da one ne krše prava optuženih. Tako se može naložiti da se svjedocima i žrtvama od javnosti i medija zataje identitet, mjesto prebivanja, lik i glas. Jednom kad vijeće takvu odluku donese jedino je ono može izmijeniti ili poništiti. Pravila propisuju da sud može odrediti kaznu zatvora do godinu dana, kao i novčanu kaznu do 40 tisuća nizozemskih guldena za povrede odluke suda o zaštiti svjedoka. Na takvu odluku Suda, obzirom da se radi o procesnoj odluci, hrvatski mediji ne bi imali pravo žalbe, objasnili su pravni stručnjaci koji nisu željeli biti imenovani, a jedino što bi se moglo napraviti je da se pred istim sudom pokrene postupak prespitivanja opravdanosti takve odluke obzirom na to postoji li stvarna opasnost za svjedoka. Zbog otkrivanja identiteta zaštićenog svjedoka iz drugog suđenja sudsko je vijeće tijekom suđenja Blaškiću njegova odvjetnika Antu Nobila kaznilo koncem 1998. kaznom od deset tisuća guldena uvjetno, odnosno četiri je morao platiti odmah, a ostalih šest jedino u slučaju da je u idućih godinu dana ponovio prekršaj. Nobilo je, naime, u rujnu te godine tijekom rasprave u predmetu Blaškić, spomenuo ime i zanimanje svjedoka optužbe koji je uz mjere zaštite svjedočio na suđenju bivšem upravitelju logora u Kaoniku Zlatku Aleksovskom. Nobilo je, ne osporavajući tada svoju pogrešku, najavio žalbu na odluku o plaćanju globe jer pogrešku nije počinio "s umišljajem", već je to učinio "nehotice." "Drugostupanjsko vijeće nije se još očitovalo o mojoj žalbi", kazao u ponedjeljak Nobilo. (Hina) ps nab