RFE 2. XII. NESTABILNI PRORAČUN OPTEREĆUJE GOSPODARSTVO I STANOVNIŠTVO

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 2. XII. 2000. Zagreb: manji proračun ? dodatni trošak za privredu i građanstvo, prilog Milana Gavrovića. Hrvatska je vlada ovog tjedna smanjila prijedlog proračuna za sljedeću godinu i to za skoro 650 milijuna maraka, u prvom redu na stavkama materijalnih troškova i ulaganja. Smanjenju su prethodili burni sastanci predsjednika stranaka vladajuće koalicije i ministara u vladi. Zvuči paradoksalno, ali najavljeno smanjivanje državnog proračuna donijet će hrvatskom gospodarstvu i građanima dodatni trošak, a ne rasterećenje. Vlada se nije upustila u sukob s 'proturječnim interesima, žestokim pritiscima i ucjenama', kako je hrvatski premijer Ivica Račan nazvao kresanje prava na proračunski novac da bi porezi bili manji. Sasvim suprotno, dio poreza će se povećati, a njihovom boljom naplatom i lovom na sivu ekonomiju, vlada se nada uloviti još 1,2 milijarde kuna, odnosno preko 300 milijuna maraka. Zašto se onda smanjuje proračun? Mnogo se govori o pritiscima Međunarodnog monetarnog fonda, ali postoji još jedan, mnogo jači pritisak; za sve potrebe, kao i za želje koje se prikazuju kao potrebe u zemlji jednostavno nema dovoljno novaca. Po prvi put, Hrvatska se već prošle godine našla u položaju da taj novac ne može namaknuti sa strane. Do tada, HDZ-ova je saborska većina dijelila kapom i šakom prava na proračunsku potrošnju, naravno kome su htjeli stranka i njezin autoritarni predsjednik. Tuđman je, kako sada u povjerenju pričaju ljudi iz njegove blizine, govorio: 'Ne dirajte mi Škegru ? to je bio njegov vječni ministar financija ? jer on sjajno puni proračun'. Proračun je bio temelj HDZ-ove vlasti i ključ stranačkog jedinstva. Gospodarstvo je propadalo, ali on je, ipak, svake godine, povećavan za petinu. Od 1994., prve nakon zaustavljanja inflacije, do prošle, zadnje HDZ-ove godine, proračun je povećan sa 6 na skoro 12,5 milijardi maraka. Otkud toliki novac? Sve do lani, veselo se živjelo na dug, sve dok inozemni nije narastao na skoro 10 milijardi dolara, a domaći na 8 milijardi maraka. Tada su inozemni kreditori zatvorili pipu, a nelikvidnost i bankarska kriza, učinili su to isto u zemlji. Prije svog izbornog kraha, HDZ je dio novca uspio namaknuti prodajom Telecoma i nekoliko banaka inozemnim kupcima. Nova je vlast nastavila istim putem. Ali sad ni to više ne pomaže, jer su cijene u svijetu drastično smanjene. Tako je, da opet citiramo Ivicu Račana, nastupilo 'teško vrijeme i za vladu i za Hrvatsku'. proračun, koji je vlast uspjela smanjiti, izrazito je nestabilan. To pokazuje potmuli tutanj nezadovoljstva svih koji osjećaju da bi mogli biti zakinuti, kao i prijetnje štrajkom državnih službenika. U tom 'teškom vremenu', prestala je svaka rasprava o mogućnostima bržeg gospodarskoga rasta. A to je jedina računica koja bi mogla dati zadovoljavajući rezultat. (RFE)