CRKVENAC: TRAŽI SE NAČIN ZA SMANJENJE 1,5 MILIJARDI KUNA RASHODA CRKVENAC: TRAŽI SE NAČIN ZA SMANJENJE 1,5 MILIJARDI KUNA RASHODA Vladine koordinacije na današnjem sastanku traže načina da proračunske rashode smanje za još 1,5
milijardi kuna, odnosno na - za proračun iduće godine - limitiranih 50 milijardi i 855 milijuna kuna rashoda, izjavio je ministar financija Mato Crkvenac. Zbog prioriteta u oživljavanju gospodarstva i zapošljavanju, Vlada ne može i neće odustati od utvrđene veličine proračuna za iduću godinu od 50,855 milijardi kuna tekućih izdataka. Nakon vladine sjednice u četvrtak razlika prihodovne i rashodovne strane proračuna bila je 5 milijardi kuna, tijekom vikenda i danas rashodi su reducirani za oko 3,5 milijardi kuna, a traži se način da se smanje za još 1,5 milijardu kuna, izjavio je novinarima ministar Crkvenac prije zajedničke sjednice vladinih koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku, za gospodarstvo i za društvene djelatnosti. Potrebna smanjenja proračunskih izdataka traže se na području osobnih primanja korisnika proračuna, na kapitalnim izdacima, materijalnim troškovima i nekim subvencijama, a u idućoj godini očekuje se i decentralizacija koja bi donijela stanovita rasterećenja na državnoj razini. U proračunu za iduću godinu štite se pak pozicije proračunskih stavki koje se odnose na gospodarski
CRKVENAC: TRAŽI SE NAČIN ZA SMANJENJE 1,5 MILIJARDI KUNA RASHODA
Vladine koordinacije na današnjem sastanku traže načina da
proračunske rashode smanje za još 1,5 milijardi kuna, odnosno na -
za proračun iduće godine - limitiranih 50 milijardi i 855 milijuna
kuna rashoda, izjavio je ministar financija Mato Crkvenac.
Zbog prioriteta u oživljavanju gospodarstva i zapošljavanju, Vlada
ne može i neće odustati od utvrđene veličine proračuna za iduću
godinu od 50,855 milijardi kuna tekućih izdataka. Nakon vladine
sjednice u četvrtak razlika prihodovne i rashodovne strane
proračuna bila je 5 milijardi kuna, tijekom vikenda i danas rashodi
su reducirani za oko 3,5 milijardi kuna, a traži se način da se
smanje za još 1,5 milijardu kuna, izjavio je novinarima ministar
Crkvenac prije zajedničke sjednice vladinih koordinacija za
unutarnju i vanjsku politiku, za gospodarstvo i za društvene
djelatnosti.
Potrebna smanjenja proračunskih izdataka traže se na području
osobnih primanja korisnika proračuna, na kapitalnim izdacima,
materijalnim troškovima i nekim subvencijama, a u idućoj godini
očekuje se i decentralizacija koja bi donijela stanovita
rasterećenja na državnoj razini. U proračunu za iduću godinu štite
se pak pozicije proračunskih stavki koje se odnose na gospodarski
razvoj, poticanje poduzetništva, socijalnu skrb, objasnio je
Crkvenac.
Kao primjere na kojima se tijekom vikenda uspjelo doći do smanjenja
proračunskih rashoda, Crkvenac je naveo da su najveće uštede
usuglašene na kapitalnim ulaganjima - cestogradnji,
infrastrukturi, obrazovanim ili kulturnim objektima i slično, koji
se neće graditi ili će se za njih izdvojiti znatno manje.
Kao stavku koja će iduće godine svakako biti manja nego li u
rebalansiranom proračunu za ovu godinu, ministar financija je
izdvojio i stavku plaća korisnika državnog proračuna.
Rebalansiranim proračunom za ovu godinu za to je planirano 15,3
milijardi kuna, no, tu nisu samo plaće nego i razni dodatci i druge
stavke. To je područje na kojem ćemo pokušati pronaći uštede,
razmišlja se o različitim oblicima racionalizacije, smanjenjima
(broja zaposlenih) u obrani, policiji, kazao je. Stoga nije mogao
precizirati koliko će točno iznositi proračunska stavka za plaće u
idućoj godini, kao ni koliko će se smanjiti broj zaposlenih u obrani
i policiji.
Na prihodovnoj pak strani proračuna od privatizacije se planira
iznos od 7,2 milijarde kuna. Tom iznosu treba dodati još 5 milijardi
kuna koliko se planira od druge faze privatizacije Hrvatskog
telekoma, koja je odgođena za iduću godinu, a za taj se iznos
ovogodišnji proračun zadužio u inozemstvu, objasnio je Crkvenac.
U idućoj godini ne planira se inozemno zaduživanje države kojim bi
se povećao državni dug, kazao je ministar financija. Zaduženje u
inozemstvu morat će se kretati u okviru podmirenja staroga duga.
Bit će to teško ostvariti, ali to je cilj, ističe Crkvenac.
A u idućoj godini na naplatu dolazi oko 6 milijardi kuna javnog
duga, što je gotovo dvostruko više nego li 1999., naglasio je
Crkvenac. Tih 6 milijardi kuna samo je otplata glavnice, a uzme li
se u obzir i otplata kamata za servisiranje starih obveza trebat će
ukupno osigurati oko 8 milijardi kuna, kaže.
Ministar financija ističe da je čitava konstrukcija proračuna
usmjerena daljnjem rasterećenju gospodarstva, stimuliranju
zapošljavanja. Promjene poreznih zakona koje su u saborskoj
proceduri sinhronizirane su s prijedlogom proračuna za iduću
godinu, a porezni će se prihodi gotovo zadržati na ovogodišnjim
iznosima iz rebalansiranog proračuna, rekao je Crkvenac.
Uz rast brutto domaćeg proizvoda iduće godine, opterećenje
gospodarstva bit će manje i udio državnog proračuna u BDP-u bit će
za oko 2 postotna poena manji nego ove godine. Toliko više ostaje
gospodarstvu, objasnio je.
Prijedlog proračuna za iduću godinu, te elemente proračuna za iduće
tri godine Vlada bi trebala razmotriti na sjednici u četvrtak.