ZAGREB, 1. prosinca (Hina) - U Matici hrvatskoj danas je predstavljena knjiga Ive Pranjkovića "Hrvatski jezik i franjevci Bosne Srebrene". O knjizi, u kojoj se u prvom redu govori o jezičnim i stilskim značajkama u djelima franjevaca
Bosne Srebrene, govorili su Josip Bratuluć, Stjepan Damjanović, Marko Samardžija, Krešimir Mićanović i autor.
ZAGREB, 1. prosinca (Hina) - U Matici hrvatskoj danas je
predstavljena knjiga Ive Pranjkovića "Hrvatski jezik i franjevci
Bosne Srebrene". O knjizi, u kojoj se u prvom redu govori o jezičnim
i stilskim značajkama u djelima franjevaca Bosne Srebrene,
govorili su Josip Bratuluć, Stjepan Damjanović, Marko Samardžija,
Krešimir Mićanović i autor.#L#
U knjizi je sabrano dvanaest popularno-znanstvenih članaka o
jeziku franjevaca - Marka Dobretića, Nikole Lašvanina, Bone
Benića, Jake Baltića, Vice Vicića, Stjepana Marijanovića, Frane
Jukića, Grge Martića, Antuna Kneževića, Joze Markušića, Rastka
Drljića i Ignacija Gavrana te tekst o jeziku Ljetopisa kreševskog
samostana.
Po ocjeni predstavljača, Pranjkovićeva knjiga važan je doprinos
izučavanju jezika franjevaca Bosne Srebrene, koji su već u 18.
stoljeću proveli standardizaciju hrvatskoga jezika te bili glavna
poveznica prostora između Makarske, Budima i Temišvara. Bez
jezične sastavnice franjevaca Bosne Srebrene, kako je istaknuto, u
hrvatskom jeziku nastala bi golema praznina.
Po Damjanovićevim riječima, autor je napisao djelo s mnoštvom
podataka o sjajnoj tradiciji franjevaca Bosne Sreberne koju osjeća
svojom i koje će biti na radost svih jezikoslovaca. Pranjković,
kako je dodao, u knjizi nije obradio samo jezikoslovnu sastavnicu,
nego njihov filološki i kulturološki doprinos. Osim toga posvetio
je osobitu pozornost sintaksi i frazeologiji u njihovim djelima.
Autor je istaknuo kako mu je bilo važno osvijetliti ono što je
nepoznato, a to je da su franjevci Bosne Srebrene još u 18. stoljeću
na osnovi novoštokavskog standarizirali jezik. Razlozi
zapostavljenosti izuzetnoga kulturnog blaga bosanskih franjevaca
su, po Pranjkoviću, politički i u odnosu samog reda spram toga
blaga.
"Žalosna je, primjerice, činjenica da su o bosanskim franjevcima
više jezikoslovno relevantnih monografija objavili Srbi nego
Hrvati", tvrdi Pranjković, bez obzira na to što su to činili
nerijetko s određenim političkim namjerama, koje su išle dotle da
su franjevačku književnost proučavali kao integralni dio srpske
književnosti.
Nazočni predstavljanju knjige minutom šutnje odali su počast
Vladimiru Aniću, o čijem je doprinosu hrvatskom jezikoslovlju
govorio Marko Samardžija.
(Hina) mc