RFE 29. XI. - ZA STANJE U BOSNI KRIVE VJERSKE ZAJEDNICE

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 29. XI. 2000. Ima li u Bosni išta jače od vjere? Prilog Ivana Lovrenovića. Polovicom XIX. stoljeća jedan mudri francuski promatrač, putujući Bosnom i razmišljajući o dubokim podjelama i nepovjerenju koje je tada vidio, iznosi tvrdnju da ova zemlja ipak ima budućnost potencijalno isto tako dobru kao i sve zemlje Evrope. Potrebno je samo, kaže Massieu de Clerval, da se kod tog istorodnog naroda javi 'jedan pokretač jači od vjerskih razdora'. Stotinuipedeset godina kasnije, uz malo fleksibilnije shvaćanje De Clervalovih termina, može se reći: u Bosni opet slično stanje. Sad ? vrijeđa li neki posebni bosanski bonton govoriti o vjerskim ili kakvim drugim razdorima, manje je važno, tek tvrda je i preočita činjenica da strukture koje se bave narodnom politikom i narodnom sudbinom nikako ne znaju ili ne žele pronaći neki zajednički pokretač, niti se ujediniti oko nekoga zajedničkog interesa. Dotle, sva zemlja, a s njome i svi njezini narodi - o ljudima i ideološki omraženim građanima da i ne govorim - tone u sve dublji i sve gori nazadak. Može li se od odgovornosti za to opasno opće kretanje nizbrdicom amnestirati ikoji čimbenik bosanskohercegovačkoga društvenog ambijenta, pa i organizirane vjerske zajednice? Odgovor teško može biti potvrdan. Cijelim nizom postupaka vjerski dostojanstvenici pokazuju da svoj golemi utjecaj na vjernike nikako ne kane ograničiti samo na pitanja spiritualna i teološka, već ga obilno prenose i na političku agitaciju, kako se vidjelo i na nedavnim izborima. To, naravno, ima i niz konkretnih interesnih dimenzija. Jedna od njih ogleda se u anakronom, ali čvrsto branjenom položaju vjeronauka u obrazovnom sistemu. Zbog toga je ovih dana propala jedna dobra zamisao - da se održi međunarodna stručna konferencija o uvođenju predmeta kulture religija, kako bi učenici stjecali osnovna znanja o svim glavnim religijama, kojima su prirodno okruženi u bosanskohercegovačkoj svakodnevnici. To bi, pak, blagotvorno djelovalo na vjerski i kulturni autizam, koji ponovno, reklo bi se programirano, vlada u nas. Organizatori su morali odustati, jer je međureligijsko vijeće Bosne i Hercegovine koje je sastavljeno od najviših dostojanstvenika četiriju glavnih vjerskih organizacija službenom izjavom izrazilo snažnu rezervu protiv te ideje. Francuz De Clerval, i pored svega što je vidio, vjerovao je prije stoipedeset godina da Bosna ima europsku šansu. Tražio je 'samo' da se nađe zajednički pokretač. Jesmo li danas išta bliže toj mogućnosti nego u njegovo vrijeme? (RFE)