FRANCUSKA-LIBERATION OD 1.11.00.KSENOFOBIJA U EUROPI

FRANCUSKA LIBERATION 1. XI. 2000. Hoće li ksenofobija nestati zahvaljujući Europskoj uniji? "Postoji li veza između rasizma i euroskepticizma? Pitanje se može postaviti s obzirom da zadnje istraživanja 'Eurobarometra' (provedeno od 5. IV. do 23. V. 2000. u petnaest zemalja EU-a na uzorku od 16.078 osoba) pokazuje da je Danska, zemlja EU-a koja je najveći euroskeptik, također jedna među najvećim ksenofobima: 24 posto njezina puka ne voli jako osobe 'druge nacionalnosti', a 23 posto osjeća odbojnost prema osobama 'druge rase'. Danske tegobe idu još dalje, budući da 31 posto građana malog sjevernog kraljevstva ima 'probleme', kako se kaže u istraživanju, u nazočnosti osoba druge vjere. Stoga ne čudi da Kopenhagen ne želi ići dalje u europskoj integraciji pošto se 28. IX. usprotivio uvođenju eura: glavna je značajka Unije, napokon, da ju čini puno stranaca različitih kultura i vjera. Dakle, s ovim istraživanjem javnog mišljenja, predodžba o snošljivosti koja se često pripisuje Danskoj, primila je gadan udarac. Ako ta veza vrijedi za Dansku, ne može se potvrditi kada je riječ o Belgiji koja je savršeni eurofil: 20 posto Belgijanaca priznaju da imaju 'probleme' u nazočnosti stranaca, 26 posto kada je riječ o nekatolicima, a 27 posto s osobama druge 'rase'. Grčka, zemlja gdje je eurofilija krhka, također se ističe po ksenofobiji: 38 posto ne voli strance, 24 posto ne voli druge rase, a 21 ne voli nepravoslavce. Irci, koji su uglavnom snošljivi, ipak pokazuju nepovjerenje prema drugim rasama (20 posto). Dok su Danska, Grčka i Belgija na vrhu po ksenofobiji, Španjolska je na drugom kraju ljestvice s prosječnom stopom od šest posto nesnošljivih. Rekordna snošljivost. Finska, Portugal, Luksemburg, Švedska i Italija još uvijek su se dobro izvukle u prosjeku. Njemačka, Velika Britanija i Francuska su malo ispod prosjeka (15 posto), sa 17 posto ksenofoba. Napokon, Austrija koju osuđuju jer je dopustila da na vlast dođe stranka krajnje desnice Joerga Haidera, na europskom je prosjeku. Naprotiv, istraživanje pokazuje da jak nacionalni osjećaj ne mora nužno voditi prema isključivosti. Tako su dvije zemlje sklone strancima privržene svom nacionalnom identitetu: Švedska (60 posto građana očituju se ponajprije kao Šveđani) i Finska (55 posto). Velika Britanija, sa 64 posto 'British only', predvodnik je ove skupine. 60 posto Talijana smatra se Talijanima i Europljanima, a iza njih dolaze Španjolci (58 posto) i Francuzi (53 posto). Ova zadnja brojka pokazuje da je u Heksagonu i dalje jaka težnja prema Europi", piše Jean Quatremer.