ZAGREB, 29. studenoga (Hina) - U odnosu na prošlu godinu bolest trihineloze nije povećana, u Hrvatskoj nema "kravljeg ludila", i poduzete su sve mjere da se ta bolest spriječi, što uključuje zabranu uvoza govedine iz zemalja u kojima
je bolest registrirana do redovitih mjera kontrole uvezenoga i domaćeg stočnog fonda, tvrdi ravnatelj Uprave za veterinarstvo Mate Brstilo.
ZAGREB, 29. studenoga (Hina) - U odnosu na prošlu godinu bolest
trihineloze nije povećana, u Hrvatskoj nema "kravljeg ludila", i
poduzete su sve mjere da se ta bolest spriječi, što uključuje
zabranu uvoza govedine iz zemalja u kojima je bolest registrirana
do redovitih mjera kontrole uvezenoga i domaćeg stočnog fonda,
tvrdi ravnatelj Uprave za veterinarstvo Mate Brstilo.#L#
Brstilo je to izjavio u razgovoru za Hinu komentirajući dojmove
stvorene u javnosti koja je zabrinuta nakon što su se "lude krave"
otkrile i u Njemačkoj, a slučajevi trihineloze registrirani i u
Dalmaciji.
Da nadležna državna tijela vrlo ozbiljno shvaćaju problem
"kravljeg liudila", svjedoči i informacija da će se, što je već
gotova stvar, vrlo brzo zabraniti uvoz govedine iz još nekoliko
europskih zemalja, među kojima i iz Njemačke i Španjolske.
Trihinelozu shvatiti vrlo ozbiljno
Pravo stanje te bolesti, kaže Brstilo, moći će se utvrditi tek po
završetku svinjokolje, koja je u biti i svojevrsni "lakmus papir"
uspješnosti mjera koje je, putem Uprave i drugih tijela, provodila
država.
Brstilo ohrabrujućim drži činjenicu da u ovogodišnjoj svinjokolji
još nije zabilježen ni jedan slučaj zaraze ljudi. U prvih deset
mjeseci ove godine trihinelozom ih se zarazilo 139.
Prošle je godine resgistrirana 341 zarazažena osoba, što je gotovo
dvostruko manje u odnosu na 1998. kada ih je bilo 605.
Ravnatelj Uprave za veterinarstvo opetuje da trihinelozu treba
shvatiti vrlo ozbiljno, te još jednom poziva sve koji svinje kolju
za vlastite potrebe da uzorke obavezno odnesu na th-pregled.
Zahvaljujući takvim pregledima, prošle je godine među gotovo
600.000 pregledanih uzorka, otkriveno 4.000 pozitivnih. Iako se
taj odnos laiku može učiniti vrlo povoljan, Brstilo kaže da broj
pozitivnih svinja nameće Upravi obvezu stalne skrbi o stanju
spomenute bolesti, ali i potrebu suradnje proizvođača svinja. Da ta
suradnja nije uvijek potpuna, svjedoče i slučajevi pojave bolesti u
dvorištima u kojima je ranije nije bilo. To, tvrdi Brstilo, upućuje
da sve od države naređene mjere (deratizacija, čišćenja dvorišta)
nisu odrađene.
No, ima i pozitivnih primjera u borbi s trihinelozom, pa je na nekim
područjima (primjerice oko Vukovara) zabilježen manji broj
zaraženih životinja nego prijašnjih godina.
Unatoč nizu poduzetih mjera, trihinelozom su i dalje najugroženija
područja Vukovarske, Osječke, Brodske i Virovitičko-podravske
županije. Posljednje obuhvatnije mjere suzbijanja spomenute
bolesti, konkretno deratizacija i otkup zaraženih svinja, u tim su
županijama provedene ovog ljeta i dale su dobre rezultate.
Slučajeve trihineloze i na dalmatinskom području, doduše u malom
broju, Brstilo objašnjava uobičajenim prometom svinjama između
Slavonije i Dalmacije. Takvih je slučajeva bilo i prijašnjih
godina, a da bi se izbjegla mogućnost zaraze i u Dalmaciji su nužni
th-pregledi.
Zabrana uvoza iz BiH nema veze sa slinavkom i šapom
Zabrana uvoza i provoza goveda, ovaca, svinja i koza, te proizvoda
od njih, iz BiH u Hrvatsku, nema veze sa slinakvom i šapom, ističe
Brstilo, komentirajući napise o razlozima zabrane uvoza iz
susjedne zemlje.
Kaže da ta zabrana nipoštno ne znači da se spomenuta, vrlo opasna
zarazna bolest, uistinu i pojavila u BiH. Radi se, kaže, o
nastojanju Hrvatske da se u potpunosti pridržava naredbe o zabrani
uvoza iz 1993. koja se, osim na zemlje bivše SFRJ odnosila i na dio
zemalja istočne Europe.
Zabrana je doduše, ponešto "olabavila" 1996. kada je odobren uvoz
mesa iz Zapadnohercegovačke županije. Kritičari takve odluke
tvrdili su tada da se njome išlo na ruku najvećoj mesarskoj
hercegovačkoj tvrtki. Novom Naredbom, koja je na snazi od prije
nekoliko dana, uvoz je zabranjen i za spomenutu županiju.
Kada je riječ o trgovini s BiH, Brstilo kaže da je Hrvatska za nju
zainteresirana, no napominje da će uvoz mesa i mesnih prerađevina,
dozvoliti kada BiH ispuni uvjete propisane direktivama EU-a. To
znači, pojašnjava, kada prođe podjednako mukotrpan put stjecanja
statusa zemlje slobodne od opasnih zaraznih bolesti, kakav je
prošla Hrvatska.
BiH, navodi, nema takav status, jer nije ispunila uvjete EU-a i OIE-
a (Međunarodnog ureda za zarazne bolesti), nema (jedinstveno)
veterinarsko tijelo za cijelu državu, nema sustav izvješćivanja o
stanju i praćenju zaraznih bolesti.
Direktivom Komisije EU-a BiH je stavljena u skupinu zemalja koje se
tretiraju kao države nepoznata zdravstvena stanja (životinja), te
je sukladno toj odluci bilo nužno zabraniti uvoz živih životinja i
proizvoda od njih iz BiH, rekao ravnatelj Brstilo.
Stoga, izvlačenje (samo) slinavke i šapa iz konteksta Naredbe, nije
primjereno njenom duhu, jer status zemlje slobodne od slinavke i
šapa, samo je jedan od uvjeta da bi se neka zemlja našla na listi
izvoznika, naveo je ravnatelj Uprave za veterinarstvo.
Istodobno sa "pročešljavanjem" naredbe o zabrani uvoza iz BiH,
Ministarstvo poljoprivrede, u čijem sastavu Uprava djeluje,
"pročešljalo" je i naredbe o zabrani uvoza iz Ukrajine,
Bjelorusije, Rusije.
(Hina) Marija Babić bm sšh