AT-E-KONFERENCIJE-Politika AU 29.XI.-DIE PRESSE-ZAPAD U ZAGREBU OBNAVLJA JUGOSLAVIJU AUSTRIJADIE PRESSE29. XI. 2000.Mi stari Jugoslaveni"Dvije jugoslavenske diktature već su potonule u moru krvi: ona koja je počela kao
srpsko-hrvatsko-slovenska federacija i svršila kao beogradska kraljevska tiranija i ona Titova sazdana od ruševina svjetskoga rata koju ni Miloševićevi tenkovi ni četnički teroristi nisu mogli zadržati ona okupu. No čini se da Zapadu još uvijek nije dosta: na velikom uzbuđenju europskih šefova država i vlada u Zagrebu, države raspadnute Jugoslavije plus Albanija prisiljene su na stvaranje zone slobodne trgovine. Svima - osim Slovenije koja je već dalje - istodobno je podaren plemićki naslov 'potencijalnog kandidata za pristup u EU'. Financijsku pomoć od ukupno 4,65 milijarda eura tim će zemljama Europska unija dati na raspolaganje do 2006. - uključujući Srbiju koja je već ubrala 200 milijuna trenutačne pomoći.Sve se to odigravalo pod naslovom 'konferencija o zapadnom Balkanu', jer se Zapad od raspada desetljećima tetošene i unaprjeđivane jugoslavenske tamnice naroda do danas teško odlučuje pronaći barem ime za zbrku naroda i jezika južno od Drave. Slovenija
AUSTRIJA
DIE PRESSE
29. XI. 2000.
Mi stari Jugoslaveni
"Dvije jugoslavenske diktature već su potonule u moru krvi: ona
koja je počela kao srpsko-hrvatsko-slovenska federacija i svršila
kao beogradska kraljevska tiranija i ona Titova sazdana od ruševina
svjetskoga rata koju ni Miloševićevi tenkovi ni četnički teroristi
nisu mogli zadržati ona okupu. No čini se da Zapadu još uvijek nije
dosta: na velikom uzbuđenju europskih šefova država i vlada u
Zagrebu, države raspadnute Jugoslavije plus Albanija prisiljene su
na stvaranje zone slobodne trgovine. Svima - osim Slovenije koja je
već dalje - istodobno je podaren plemićki naslov 'potencijalnog
kandidata za pristup u EU'. Financijsku pomoć od ukupno 4,65
milijarda eura tim će zemljama Europska unija dati na raspolaganje
do 2006. - uključujući Srbiju koja je već ubrala 200 milijuna
trenutačne pomoći.
Sve se to odigravalo pod naslovom 'konferencija o zapadnom
Balkanu', jer se Zapad od raspada desetljećima tetošene i
unaprjeđivane jugoslavenske tamnice naroda do danas teško odlučuje
pronaći barem ime za zbrku naroda i jezika južno od Drave. Slovenija
je još pripadala carstvu Karla Velikog, Hrvatska je stoljećima bila
orijentirana na latinsku kulturu i prema Austriji, Madžarskoj i
Italiji. Svi čimbenici koji obilježavaju narod - kultura,
povijest, vjera, zemljopis - te dvije države odvajaju od Balkana.
Činjenica da Hrvatska sada, još prije nego što su zarasle rane
srpskog istrebljivačkog i uništavajućeg rata, treba opet biti u
istom čamcu sa Srbijom, poniženje je bez usporedbe.
No u Zagrebu je bio ponižen i predsjednik Crne Gore Đukanović. Kad
je u Beogradu još vladao Milošević, Zapad ga je podupirao u njegovim
planovima odvajanja. U Zagrebu je Crnogorac bio silom uguran u
jugoslavensko izaslanstvo. Ipak je smio sjediti pored predsjednika
Koštunice. Tamo je iza jugoslavenske zastavice nezbunjeno najavio
da će u Crnoj Gori u proljeće biti održan referendum o odvajanju od
Beograda. Potporu Zapada za to - isto kao Kosovari koje je u Zagrebu
predstavljao namjesnik UN-a Kouchner - može otpisati. Zapad nema
interesa za daljnje cjepkanje Balkana. Crnogorci i Albanci moraju
biti kuš. To je francuski predsjednik Chirac, čiji je senzibilitet
za osjećaje tuđih naroda vrlo dobro poznat od sankcija prema
Austriji, u Zagrebu posve jasno dao do znanja kad je ustrajao na
priznavanju postojećih granica. Nikoga to ne smije iznenaditi, jer
je Zapad Slovence i Hrvate ostavio na cjedilu još 1990./1991. kad su
težili za slobodom i demokracijom i zbog toga morali krvariti.
Zašto sada ne bi ostavio na cjedilu i Crnu Goru i desetljećima
tlačene kosovske Albance? A budući da se nitko uistinu ne zanima za
povijesne, kulturne ili etničke stvarnosti, sada se narode toga
prostora prisiljava na povratak u ista kola: zona slobodne
trgovine, regionalna suradnja, 'dobrosusjedska politika',
priznavanje postojećih granica, zajednička financijska pomoć,
zajednički status 'potencijalnih kandidata za pristup u EU' - sve
to prekrasno odgovara sanjama Zapada, ali ne i stvarnosti u
jugoistočnoj Europi.
Narode koji teže razdvajanju, Zapad opet na silu gura u isti tor s
Jugoslavijom" - piše Stephan Baier, dugogodišnji europski dopisnik
lista 'Die Tagespost' i autor više knjiga o proširenju na Istok.