FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

AU 29.XI.-DIE PRESSE-ZAPAD U ZAGREBU OBNAVLJA JUGOSLAVIJU

AT-E-KONFERENCIJE-Politika AU 29.XI.-DIE PRESSE-ZAPAD U ZAGREBU OBNAVLJA JUGOSLAVIJU AUSTRIJADIE PRESSE29. XI. 2000.Mi stari Jugoslaveni"Dvije jugoslavenske diktature već su potonule u moru krvi: ona koja je počela kao srpsko-hrvatsko-slovenska federacija i svršila kao beogradska kraljevska tiranija i ona Titova sazdana od ruševina svjetskoga rata koju ni Miloševićevi tenkovi ni četnički teroristi nisu mogli zadržati ona okupu. No čini se da Zapadu još uvijek nije dosta: na velikom uzbuđenju europskih šefova država i vlada u Zagrebu, države raspadnute Jugoslavije plus Albanija prisiljene su na stvaranje zone slobodne trgovine. Svima - osim Slovenije koja je već dalje - istodobno je podaren plemićki naslov 'potencijalnog kandidata za pristup u EU'. Financijsku pomoć od ukupno 4,65 milijarda eura tim će zemljama Europska unija dati na raspolaganje do 2006. - uključujući Srbiju koja je već ubrala 200 milijuna trenutačne pomoći.Sve se to odigravalo pod naslovom 'konferencija o zapadnom Balkanu', jer se Zapad od raspada desetljećima tetošene i unaprjeđivane jugoslavenske tamnice naroda do danas teško odlučuje pronaći barem ime za zbrku naroda i jezika južno od Drave. Slovenija
AUSTRIJA DIE PRESSE 29. XI. 2000. Mi stari Jugoslaveni "Dvije jugoslavenske diktature već su potonule u moru krvi: ona koja je počela kao srpsko-hrvatsko-slovenska federacija i svršila kao beogradska kraljevska tiranija i ona Titova sazdana od ruševina svjetskoga rata koju ni Miloševićevi tenkovi ni četnički teroristi nisu mogli zadržati ona okupu. No čini se da Zapadu još uvijek nije dosta: na velikom uzbuđenju europskih šefova država i vlada u Zagrebu, države raspadnute Jugoslavije plus Albanija prisiljene su na stvaranje zone slobodne trgovine. Svima - osim Slovenije koja je već dalje - istodobno je podaren plemićki naslov 'potencijalnog kandidata za pristup u EU'. Financijsku pomoć od ukupno 4,65 milijarda eura tim će zemljama Europska unija dati na raspolaganje do 2006. - uključujući Srbiju koja je već ubrala 200 milijuna trenutačne pomoći. Sve se to odigravalo pod naslovom 'konferencija o zapadnom Balkanu', jer se Zapad od raspada desetljećima tetošene i unaprjeđivane jugoslavenske tamnice naroda do danas teško odlučuje pronaći barem ime za zbrku naroda i jezika južno od Drave. Slovenija je još pripadala carstvu Karla Velikog, Hrvatska je stoljećima bila orijentirana na latinsku kulturu i prema Austriji, Madžarskoj i Italiji. Svi čimbenici koji obilježavaju narod - kultura, povijest, vjera, zemljopis - te dvije države odvajaju od Balkana. Činjenica da Hrvatska sada, još prije nego što su zarasle rane srpskog istrebljivačkog i uništavajućeg rata, treba opet biti u istom čamcu sa Srbijom, poniženje je bez usporedbe. No u Zagrebu je bio ponižen i predsjednik Crne Gore Đukanović. Kad je u Beogradu još vladao Milošević, Zapad ga je podupirao u njegovim planovima odvajanja. U Zagrebu je Crnogorac bio silom uguran u jugoslavensko izaslanstvo. Ipak je smio sjediti pored predsjednika Koštunice. Tamo je iza jugoslavenske zastavice nezbunjeno najavio da će u Crnoj Gori u proljeće biti održan referendum o odvajanju od Beograda. Potporu Zapada za to - isto kao Kosovari koje je u Zagrebu predstavljao namjesnik UN-a Kouchner - može otpisati. Zapad nema interesa za daljnje cjepkanje Balkana. Crnogorci i Albanci moraju biti kuš. To je francuski predsjednik Chirac, čiji je senzibilitet za osjećaje tuđih naroda vrlo dobro poznat od sankcija prema Austriji, u Zagrebu posve jasno dao do znanja kad je ustrajao na priznavanju postojećih granica. Nikoga to ne smije iznenaditi, jer je Zapad Slovence i Hrvate ostavio na cjedilu još 1990./1991. kad su težili za slobodom i demokracijom i zbog toga morali krvariti. Zašto sada ne bi ostavio na cjedilu i Crnu Goru i desetljećima tlačene kosovske Albance? A budući da se nitko uistinu ne zanima za povijesne, kulturne ili etničke stvarnosti, sada se narode toga prostora prisiljava na povratak u ista kola: zona slobodne trgovine, regionalna suradnja, 'dobrosusjedska politika', priznavanje postojećih granica, zajednička financijska pomoć, zajednički status 'potencijalnih kandidata za pristup u EU' - sve to prekrasno odgovara sanjama Zapada, ali ne i stvarnosti u jugoistočnoj Europi. Narode koji teže razdvajanju, Zapad opet na silu gura u isti tor s Jugoslavijom" - piše Stephan Baier, dugogodišnji europski dopisnik lista 'Die Tagespost' i autor više knjiga o proširenju na Istok.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙