HAAG, 13. studenoga (Hina) - Konferencija UN o klimatskim promjenama otvorena je u ponedjeljak u Haagu.
HAAG, 13. studenoga (Hina) - Konferencija UN o klimatskim
promjenama otvorena je u ponedjeljak u Haagu. #L#
U radu konferencije sudjeluje 2000 diplomata iz 180 zemalja, a
sljedećeg bi tjedna ministri okoliša trebali postići sporazum.
Tisuće promatrača (ekologa, industrijalaca i novinara) pratit će
konferenciju, a posrijedi je treći veliki sastanak međunarodne
zajednice posvećen velikoj ekološkoj prijetnji našem planetu,
nakon sastanka na vrhu u Riju de Janeirou (1992.) i konferencije u
Kyotu (1997.)
Sudionici sastanka u Kyotu pokušali su prije tri godine ograničiti
količinu takozvanih "stakleničkih plinova" koje emitira svaka
zemlja. No, potpisani protokol još se ne primjenjuje.
Šesta sjednica Konferencije sudionika (Cop6) u izradi UN-ove
konvencije o klimatskim promjenama (UNFCCC) pokušat će približiti
potpisnike konačnom prihvaćanju i provedbi plana iz Kyota.
"Haaška konferencija je zadnja prilika za sporazum o klimatskim
promjenama", rekao je Michael Zammit Cutajar, izvršni tajnik
konvencije, prenosi BBC News.
Cop6 će do zaključaka doći najranije idućeg tjedna. Tek u zadnjih
nekoliko dana konferencije diplomati će razgovarati iza zatvorenih
vrata kako bi dali konačan oblik zaključcima.
Koliko je sporazum nužan, pokazuju i najgori vremenski uvjeti u
novije vrijeme, a među njima je i najveća poplava u Britaniji u
zadnjih 50 godina.
Mnogi znanstvenici i ekolozi tvrde da su oluje rezultat
dugogodišnjeg ispuštanja ugljičnog dioksida koji nastaje
izgaranjem fosilnih goriva. Iako globalna temperatura očito raste
- devedesete su bile dosad najtoplije zabilježeno desetljeće -
izravan utjecaj stakleničkih plinova i dalje je predmet rasprave.
Smanjenje emisije plinova neće biti bezbolno i to je jedan od
problema s kojim će se suočiti sudionici UN-ove konferencije.
Protokol iz Kyota zahtijeva smanjenje izgaranja nafte, plina i
ugljena, zbog čega će poskupjeti grijanje, električna energija i
prijevoz.
Kyoto traži smanjenje emisije šest glavnih stakleničkih plinova na
5,2 posto ispod njihove razine 1990. najkasnije do 2012.
Kako bi se taj cilj što lakše ostvario, na sastanku u Kyotu
predloženi su "mehanizmi fleksibilnosti". Oni državama omogućuju
kupnju i prodaju prava na emisiju plinova, sadnju šuma koje će
apsorbirati ugljični dioksid te ulaganje u mjere nadzora
zagađenosti u drugim zemljama. No pojedinosti o tome kako bi ti
mehanizmi trebali funkcionirati dovele su do dubokih podjela.
Zasad je protokol iz Kyota potpisalo samo 30 zemalja, a riječ je
uglavnom o zemljama u razvoju od kojih se ne traže žrtve.
Zemlje koje moraju smanjiti emisiju plinova kažu da ga neće
ratificirati sve dok ne budu poznate pojedinosti o provedbi
protokola, a to se mora riješiti na konferenciji u Haagu.
Protokol stupa na snagu kad ga potpiše 55 država koje proizvode 55
posto stakleničkih plinova u svijetu.
(Hina) dgk dgk