RU-HR-YU-skupovi-Organizacije/savezi-Diplomacija-Vlada RU-N. GAZETA 28.11.EU DAJE SRBIJI PRIMAT ZBOG POVOLJNOG POLOŽAJA RUSIJANEZAVISIMAJA GAZETA28. XI. 2000.Zapad obećava pomoć Balkanu"Susret na vrhu između Europske unije i
balkanskih država u Zagrebu pratile su vrlo napete prilike. Među zidovima hotela 'Interkontinental' u kojemu se uz zaštitu šest i pol tisuća redarstvenika i vojnika održao petosatni susret uglednih predstavnika više od dvadesetak europskih zemalja, poglavari država koje su nekada činile Titovu SFRJ, pokazali su očitu nevjericu jedan prema drugom i svi zajedno prema Albaniji.U Zagrebu su se predstavnici EU-a, međunarodnih organizacija i pojedinih zemalja uvijek iznova bavili temom potpore još uvijek krhkoj demokraciji u SRJ-u i obnovom njezine industrijske infrastrukture. Zato možemo razumjeti vrlo osjećajne riječi vođa Makedonije, Hrvatske i drugih balkanskih zemalja, koje su podsjećale na do sada neostvarene planove za pružanje pomoći njihovim gospodarstvima i potrebu većih financijskih injekcija u regionalne gospodarske ustroje u cjelini.Zapadnoeuropski stručnjaci drže da upravo Srbija - zbog svoje veličine i povoljnog zemljopisnog položaja - ima najbolje uvjete
RUSIJA
NEZAVISIMAJA GAZETA
28. XI. 2000.
Zapad obećava pomoć Balkanu
"Susret na vrhu između Europske unije i balkanskih država u Zagrebu
pratile su vrlo napete prilike. Među zidovima hotela
'Interkontinental' u kojemu se uz zaštitu šest i pol tisuća
redarstvenika i vojnika održao petosatni susret uglednih
predstavnika više od dvadesetak europskih zemalja, poglavari
država koje su nekada činile Titovu SFRJ, pokazali su očitu
nevjericu jedan prema drugom i svi zajedno prema Albaniji.
U Zagrebu su se predstavnici EU-a, međunarodnih organizacija i
pojedinih zemalja uvijek iznova bavili temom potpore još uvijek
krhkoj demokraciji u SRJ-u i obnovom njezine industrijske
infrastrukture. Zato možemo razumjeti vrlo osjećajne riječi vođa
Makedonije, Hrvatske i drugih balkanskih zemalja, koje su
podsjećale na do sada neostvarene planove za pružanje pomoći
njihovim gospodarstvima i potrebu većih financijskih injekcija u
regionalne gospodarske ustroje u cjelini.
Zapadnoeuropski stručnjaci drže da upravo Srbija - zbog svoje
veličine i povoljnog zemljopisnog položaja - ima najbolje uvjete
iskoristi pomoć EU-a. Već sljedećih tjedana, Srbija će dobiti
dvjesta milijuna eura kako bi se pripremila za zimu i kupila
potrebne lijekove. Deseti dio tog iznosa mora se potrošiti za
uklanjanje ostataka dunavskog mosta nedaleko od Novog Sada koji je
prije godinu dana srušilo NATO-ovo zrakoplovstvo.
Čelnici EU-a obećali su balkanskim zemljama da će im otvoriti
tržišta EU-a. Ukinut će se dobar dio carina za industrijske
proizvode, a manja će se ograničenja zadržati samo u tekstilnoj
industriji, u preradi ribe i u vinarstvu. U sljedećih se pet godina
planira uspostava slobodne trgovinske zone između zemalja u
zapadnom dijelu balkanskog poluotoka, tj. država koje su nastale na
području bivše SFRJ.
Ljubomoru i nepovjerenje koji su prevladavali u Zagrebu,
pojačavale su izjave nekih sudionika summita koje su se iznosile u
krivo vrijeme i na krivom mjestu. Tako je hrvatski predsjednik
Stipe Mesić vrlo strogo predložio Vojislavu Koštunici da uskoro
nađe pogodan trenutak da se uime Srbije ispriča za moralnu i
materijalnu štetu nanesenu Hrvatima 90-ih. Koštunica je odmah
odgovorio da će to učiniti kada iz Zagreba čuje ispriku za
protusrpske postupke ustaškog režima iz Drugog svjetskog rata.
Što se tiče crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, on je i uoči
ovog susreta, u Pragu, gdje se sastao s češkim predsjednikom
Vaclavom Havelom, potvrdio svoju nakanu da putem republičkog
referenduma u prvoj polovici sljedeće godine do kraja oslabi
državno-pravne veze sa Srbijom i nije dvojio da tu zamisao još
jednom opetuje na susretu na vrhu u Zagrebu. No premda je Đukanović
dobio naslonjač koji je tražio na summitu balkanskih vođa s
predstavnicima EU-a, poziv za susret nije dobio izravno, već preko
savezne prijestolnice, tj. Beograda", izvješćuje Aleksandr
Kuranov.