FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

RU-N. GAZETA 28.11.EU DAJE SRBIJI PRIMAT ZBOG POVOLJNOG POLOŽAJA

RU-HR-YU-skupovi-Organizacije/savezi-Diplomacija-Vlada RU-N. GAZETA 28.11.EU DAJE SRBIJI PRIMAT ZBOG POVOLJNOG POLOŽAJA RUSIJANEZAVISIMAJA GAZETA28. XI. 2000.Zapad obećava pomoć Balkanu"Susret na vrhu između Europske unije i balkanskih država u Zagrebu pratile su vrlo napete prilike. Među zidovima hotela 'Interkontinental' u kojemu se uz zaštitu šest i pol tisuća redarstvenika i vojnika održao petosatni susret uglednih predstavnika više od dvadesetak europskih zemalja, poglavari država koje su nekada činile Titovu SFRJ, pokazali su očitu nevjericu jedan prema drugom i svi zajedno prema Albaniji.U Zagrebu su se predstavnici EU-a, međunarodnih organizacija i pojedinih zemalja uvijek iznova bavili temom potpore još uvijek krhkoj demokraciji u SRJ-u i obnovom njezine industrijske infrastrukture. Zato možemo razumjeti vrlo osjećajne riječi vođa Makedonije, Hrvatske i drugih balkanskih zemalja, koje su podsjećale na do sada neostvarene planove za pružanje pomoći njihovim gospodarstvima i potrebu većih financijskih injekcija u regionalne gospodarske ustroje u cjelini.Zapadnoeuropski stručnjaci drže da upravo Srbija - zbog svoje veličine i povoljnog zemljopisnog položaja - ima najbolje uvjete
RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 28. XI. 2000. Zapad obećava pomoć Balkanu "Susret na vrhu između Europske unije i balkanskih država u Zagrebu pratile su vrlo napete prilike. Među zidovima hotela 'Interkontinental' u kojemu se uz zaštitu šest i pol tisuća redarstvenika i vojnika održao petosatni susret uglednih predstavnika više od dvadesetak europskih zemalja, poglavari država koje su nekada činile Titovu SFRJ, pokazali su očitu nevjericu jedan prema drugom i svi zajedno prema Albaniji. U Zagrebu su se predstavnici EU-a, međunarodnih organizacija i pojedinih zemalja uvijek iznova bavili temom potpore još uvijek krhkoj demokraciji u SRJ-u i obnovom njezine industrijske infrastrukture. Zato možemo razumjeti vrlo osjećajne riječi vođa Makedonije, Hrvatske i drugih balkanskih zemalja, koje su podsjećale na do sada neostvarene planove za pružanje pomoći njihovim gospodarstvima i potrebu većih financijskih injekcija u regionalne gospodarske ustroje u cjelini. Zapadnoeuropski stručnjaci drže da upravo Srbija - zbog svoje veličine i povoljnog zemljopisnog položaja - ima najbolje uvjete iskoristi pomoć EU-a. Već sljedećih tjedana, Srbija će dobiti dvjesta milijuna eura kako bi se pripremila za zimu i kupila potrebne lijekove. Deseti dio tog iznosa mora se potrošiti za uklanjanje ostataka dunavskog mosta nedaleko od Novog Sada koji je prije godinu dana srušilo NATO-ovo zrakoplovstvo. Čelnici EU-a obećali su balkanskim zemljama da će im otvoriti tržišta EU-a. Ukinut će se dobar dio carina za industrijske proizvode, a manja će se ograničenja zadržati samo u tekstilnoj industriji, u preradi ribe i u vinarstvu. U sljedećih se pet godina planira uspostava slobodne trgovinske zone između zemalja u zapadnom dijelu balkanskog poluotoka, tj. država koje su nastale na području bivše SFRJ. Ljubomoru i nepovjerenje koji su prevladavali u Zagrebu, pojačavale su izjave nekih sudionika summita koje su se iznosile u krivo vrijeme i na krivom mjestu. Tako je hrvatski predsjednik Stipe Mesić vrlo strogo predložio Vojislavu Koštunici da uskoro nađe pogodan trenutak da se uime Srbije ispriča za moralnu i materijalnu štetu nanesenu Hrvatima 90-ih. Koštunica je odmah odgovorio da će to učiniti kada iz Zagreba čuje ispriku za protusrpske postupke ustaškog režima iz Drugog svjetskog rata. Što se tiče crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, on je i uoči ovog susreta, u Pragu, gdje se sastao s češkim predsjednikom Vaclavom Havelom, potvrdio svoju nakanu da putem republičkog referenduma u prvoj polovici sljedeće godine do kraja oslabi državno-pravne veze sa Srbijom i nije dvojio da tu zamisao još jednom opetuje na susretu na vrhu u Zagrebu. No premda je Đukanović dobio naslonjač koji je tražio na summitu balkanskih vođa s predstavnicima EU-a, poziv za susret nije dobio izravno, već preko savezne prijestolnice, tj. Beograda", izvješćuje Aleksandr Kuranov.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙