SLO 27.XI.-DELO-NASLJEDSTVO SFRJ

SLOVENIJA DELO 27. XI. 2000. Obrat kod nasljedstva? "Priča o nasljedstvu bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije se - poslije devet godina neuspješnih pregovora - čini bližom raspletu nego ikad ranije. Uzrok tomu je dakako obrat u stajalištu SRJ. Državi koja je devet godina otezala i ustrajala na eksluzivnom političkom kontinuitetu bivše SFRJ, sada se žuri s dogovorom. Ponajprije stoga što čim skorijim ulaskom u MMF, Svjetsku banku, EBRD i Bazelsku banku za međunarodna poravnanja (BIS) želi probiti međunarodnu financijsku izolaciju i doći do udjela u zlatnim pričuvama u BIS, koje su najopipljiviji imetak bivše zajedničke države. Odlukom Beograda da četiri bivše republike prizna kao jednakopravne nasljednice SFRJ, politički je vidik nasljedstva koji je u međudržavnim pregovorima često najproblematičniji (pogledajmo samo zaplete oko Piranskog zaljeva), čini se blizu rješenja. Što znači da bi pet država iduće godine - kako izgleda opet pod vodstvom nezamjenljivog pregovarača sira Arthura Wattsa - dobile barem nekakav općeniti nasljedstveni sporazum. Druga je pak stvar kako i kada će nasljednice svesti na zajednički nazivnik svoje vrlo različite ekonomske položaje i interese - i doći do ključa ili ključeva po kojima bi se razdijelila nekadašnja imovina: devizne pričuve uključujući bazelske, klirinška potraživanja iz trgovine s bivšim Sovjetskim savezom, veleposlanstva i nekretnine u inozemstvu... Nasljedstvu je u međunarodnopravnoj znanosti namijenjen niz studija iz kojih proizlazi da ne postoji jedinstveni recept kako pristupiti diobi imetka i dugova. Za razliku od Češke i Slovačke koje su se početkom devedesetih godina mirno i sporazumno razišle - i imovinu i obveze preko noći podijelile u razmjeru 2:1, u slučaju bivše SFRJ stvari su silno zamršene zbog ratova i Miloševićeva režima koji je bezobzirno potrošio zajedničke devizne pričuve a priličan dio zajedničlke imovine je i uništen. U tim okolnostima pitanja nasljedstva najbrže bi se riješila kad bi se posve odvojila od međusobnih optužaba tko je kriv za uništenje i ratnu štetu na prostorima nekadašnje zajedničke države. Pod uvjetom da se primijeni najobjektivnije mjerilo po kojemu bi nasljednicama pripao približno jednak udio aktive i pasive, dakle jednak postotak imovine i dugova bivše zajedničke države. Među nasljednicama su doduše postojali različiti pogledi i ključevi još u prošlosti, iako su se neformalnim dogovorom obvezale da ih za volju jedinstvenijeg nastupa protiv SRJ neće vješati o velika zvona. A mjerila ima prilično: od udjela u izvozu gdje je udio Slovenije u SFRJ iznosio 30 posto, do broja stanovnika gdje bismo s devet posto izvukli kraći kraj. Mjerilo MMF-a po kojemu našoj državi pripada 16,39 posto imovine i dugova čini se uravnoteženim, jer osim spomenutog poštuje barem približan udio naše države u BDP od jedne petine. Formula MMF-a čini se najobjektivnijom i pragmatičnom, a nasljednice su je, kao presedan, već nekoliko puta primijenile: osim u MMF-u još i u Svjetskoj banci, Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, pregovorima s vjerovnicima i td. Kod diobe zlatnih poluga za 400 milijuna i pologa u BIS-u tu formulu sada podupiru Slovenija, Hrvatska i SRJ, dočim Makedonija i BiH predlažu promjenu ključa, dakako u svoju korist, a najekstremniji je prijedlog da se zlato podijeli na petine. Kada će se i što iz toga izleći teško je reći, no jamačno stoji da će ugledna BIS držati imovinu zamrznutom sve dok pet država ne dođe do suglasnoga ključa. Za brz dogovor zacijelo je najviše SRJ koja bi mogla postati članicom BIS-a već na njezinoj izvanrednoj skupštini za dva mjeseca. Iz jugoslavenskog nasljedstva uknjižit ćemo svakako više dugova nego imovine. Slovenija je u zamjenu za izuzimanje iz solidarne klauzule još u veljači 1996. preuzela 18 posto duga SFRJ prema komercijalnim bankama i time postavila model kojega su uporabili i drugi. Objektivna je činjenica da je naša država proteklih godina napravila najviše u problematičnom raščišćavanju nasljedstvenih zapleta (sjetimo se samo zamrzavanja deviznih pričuva na Cipru i drugdje, odvajanje tako zvanih povezanih osoba i td.) i time utirala put i Hrvatskoj, BiH, Makedoniji - i na posljetku i novoj demokratskoj vlasti na području SRJ. To je moralni kapital kojega bi izvršna i monetarna vlast morala unovčiti u budućim kontaktima i pregovorima s nekadašnjim bratskim republikama. Sukob interesa i različiti pogledi na diobu bazelskoga zlata ponovno nas podsjećaju na ne tako davnu prošlost i svakogodišnje međurepubličke polemike kod prihvaćanja saveznoga proračuna pokojne SFRJ. No činjenica je da Slovenija ovoga časa ne može pristati na neki drugi ključ diobe osim onoga MMF-a - na to ju veže zakon kojega može promijeniti samo državni zbor. Na novoj je vladi i koaliciji da dobro promisli može li naša država kod ključa popustiti, da bi možda pridobila negdje drugdje" - drži komentator lista Miha Jenko.