LJUBLJANA, 27. studenoga (Hina) - Nuklearka Krško ne nalazi se na potresno ugroženom terenu, glavni je zaključak danas objavljene studije koju su napravili slovenski, talijanski i austrijski geolozi, ispitujući neke pretpostavke da je
krško polje područje tektonskog prijeloma.
LJUBLJANA, 27. studenoga (Hina) - Nuklearka Krško ne nalazi se na
potresno ugroženom terenu, glavni je zaključak danas objavljene
studije koju su napravili slovenski, talijanski i austrijski
geolozi, ispitujući neke pretpostavke da je krško polje područje
tektonskog prijeloma. #L#
Takvu su pretpostavku, zahtijevajući prijevremeno zatvaranje
nuklearke u ranim 90-im godinama, iznosili slovenski ekolozi.
Slovenija se nada da će nakon najnovijeg istraživanja, koje je bilo
financirano iz sredstava europskog Phare programa, rezerve u
pogledu sigurnosti jedine slovenske nuklearke povući i u Austriji
koja je do sada blokirala zaključivanje energetskog poglavlja u
pregovorima EU i Slovenije u okviru njezinog približavanja EU-u,
zahtijevajući dodatna geofizikalna ispitivanja oko Krškoga.
Direktor slovenske uprave za nuklearnu sigurnost Miroslav Gregorič
izjavio je, predstavljajući rezultate najnovijeg ispitivanja, da
geofizikalne i geološke studije odbacuju pretpostavku o Krškom
polju kao tektonskom jarku s tektonskim prijelomima na sjevernoj i
južnoj strani.
Novi rezultati pokazuju da Krško polje ima nekoliko manje značajnih
prijeloma koji ne sijeku mlađe geološke slojeve, a u blizini
nuklearke nisu pronađeni potresno aktivni prijelomi koji bi
revidirali dosadašnja saznanja o njezinoj protupotresnoj
sigurnosti. Po njegovim je riječima za nuklearku u završnoj fazi
izrada revizije konačnog izvješća o njezinoj sigurnosti, a u to će
izvješće biti uključeni i rezultati najnovije studije.
Jedina je sigurnosna preporuka slovenskih, austrijskih i
talijanskih stručnjaka koji su sudjelovali u istraživanju da se
istraživanja geoloških i geofizikalnih karakteristika Krškog
polja i dalje nastave. Za kršku je nuklearku inače prilikom njezine
gradnje uvažen protupotresni standard koji računa s potresnom
akceleracijom 0,3 G, a istraživanje pokazuje da bi Krško podnijelo
i dvostruko veće opterećenje. U Krškom je polju u ovom stoljeću
zabilježeno više manjih potresa, a najjači je bio 1917. godine i to
osmog stupnja po sadašnjoj Mercalijevoj skali.
(Hina) fl sb