STRUČNJACI: PRIJEDLOG REGIONALNE SURADNJE JAVNOST POGREŠNO SHVAĆA - ANALIZA

ZAGREB, 23. studenoga (Hina) - piše: Danica Juričić ZAGREB, 20. studenoga (Hina) - Regionalna suradnja, koju Hrvatskoj uz individualni pristup predlaže EU, u dijelu je javnosti pogrešno shvaćena, ocjenjuju stručnjaci.#L# "Nitko Hrvatsku neće gurati u nekakve pakete zemalja, ako bude demokratski naprednija i gospodarski jača", mišljenja je Radovan Vukadinović, profesor međunarodnih političkih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti. "Mislim da takva strahovanja nisu utemeljena", smatra i Uroš Dujšin, profesor ekonomske politike na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Odlukom Vijeća ministara, u ponedjeljak je Europskoj komisiji dano 'zeleno svjetlo' za početak pregovora s Hrvatskom o pridruživanju EU. Hrvatskoj će u petak na summitu u Zagrebu biti potvrđen individualni pristup prema EU, ali će u završnoj deklaraciji biti naglašena i potreba regionalne suradnje, očekuje se. Obojica stručnjaka slažu se da je regionalna suradnja, koju uz individulani pristup Hrvatskoj predlaže EU, u dijelu javnosti pogrešno shvaćena, naglašavajući kako je riječ o dvije potpuno odvojene teme. Dujšin smatra da je Vlada u tom smislu "loše odradila posao", jer javnost, koju često dezorijentiraju i mediji, nije uspjela dovoljno doznati o zagrebačkom summitu. Naglasio je da je za Hrvatsku od velike važnosti - povećati političku stabilnost i mogućnost ekonomskih odnosa sa svim susjedima. "Nisam siguran da je, ono što je shvaćeno kao politička veza s Jugoslavijom, to što EU od nas zahtijeva regionalnom suradnjom, barem ne u posljednje dvije godine", rekao je Dujšin. Regionalna suradnja temelj je europske integracije i filozofije koju EU zagovara na prostorima od Europe do Pacifika, naglašava Vukadinović, opovrgavajući pristupe tzv. "Balkanije i nove Jugoslavije". "Može se dogoditi da u konačnici Hrvatska u EU uđe u paketu s nekim Baltičkim ili srednjeeuropskim zemljama", rekao je Vukadinović, naglašavajući kako je logično da se za pristupanje EU zemlje ocjenjuju po individualnim dostignućima. EU će na zagrebačkom summitu najaviti i pomoć za pet zemalja jugoistočne Europe. Pretpostavlja se da bi Hrvatska mogla dobiti 60 do 70 milijuna eura godišnje, od ukupne pomoći u iznosu od 4,64 milijarde eura za program CARDS, inačicu nekadašnjeg PHARE programa. "Rado bih vidio koliko će Hrvatska od toga dobiti i za što, a veliko je i pitanje pod kojim uvjetima se daje ta pomoć", rekao je Dujšin. Napomenuo je kako bi se Sporazumom možda mogle sanirati hrvatske "neuralgične točke", poput pravosuđa, ili dobiti pomoć za restrukturiranje gospodarstva, što je i preduvjet za ulazak na naprednija tržišta srednje Europe i EU. Dujšin upozorava da je "politički odiozno" područje ekonomski vrlo privlačno, zbog nekonkurentnosti hrvatskih proizvoda na srednjeeuropskom i tržištu EU, ali da se oni, zahvaljujući novim- starim vezama, mogu prodavati u SRJ. No, to za hrvatsko gospodarstvo može biti samo predah, a nikako trajna orjentacija "na lošija tržišta", rekao je. Po Dujšinu, bitno je da ulazak Hrvatske u aranžmane s EU, osim trgovačkih ugovora, privuče i inozemni kapital, te da Hrvatska na taj način postane dio šire cjeline. Smiješno je da ljudi pitaju kada će u EU, zaboravljajući da BDP tamo u prosjeku iznosi 24 tisuće američkih dolara po stanovniku, a da je naš, od oko 4.800 dolara, prema njima apsolutna bijeda i sirotinja. "Pogrešno je, stoga, mišljenje da naše gospodarstvo može izdržati takav konkurentski pritisak", naglašava Dujšin. Zbog toga je veliki hrvatski interes ući u mrežu odnosa s EU - na način da Hrvatska dobije izvjesne koncesije, a da ne mora dati značajne ustupke. U tome su bitni financijski aranžmani, koji bi pomogli u restrukturiranju gospodarstva, fondovi iz kojih se izdvaja pomoć za regionalni razvoj ili razvoj poljoprivrede. "Samo o našoj pripremljenosti ovisi hoćemo li taj novac korisno iskoristiti", smatra Dujšin, podsjećajući da EU ima gotovo 50- godišnje iskustvo oko pristupanja zajednici manje razvijenih zemalja, kao što su Grčka, Portugal, Španjolska, Irska. "Svaki put su se uvjeti pridruživanja bitno pooštravali, pa bi Hrvatska svoj BDP trebala povećati za tri puta", zaključio je Dujšin. Radovan Vukadinović ocjenjuje sutrašnji summit dobrim početkom za Hrvatsku, pogotovu u svjetlu izjave predsjednika Europske komisije Romana Prodija da EU neće u Zagreb doći praznih ruku. Ta je odluka i priznanje hrvatskoj politici za sve što je do sada napravila, jer EU dolazi u zemlju koja nije njezina članica, rekao je, dometnuvši kako taj događaj, za šire međunarodne odnose, ipak nije od svjetskog značenja. Istaknuo je da će se na summitu u Hrvatskoj raspravljati o regiji koja je u proteklom razoblju bila izložena nizu zbivanja, što je također konkretno nastojanje EU da ju stabilizira sigurno područje prije samih integracija. "Riječ je o procesu pa će zagrebački summit u nekim daljnjim analizama sigurno poprimiti i šire međunarodno značenje. Za dolazak jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice na summit, Vukadinović je rekao da će se ocjenjivati ovisno o tome u kojoj će mjeri izazvati nesporazume u Hrvatskoj. Ono što je, međutim, najvažnije jest hoće li zagrebački summit ubrzati ulazak Hrvatske u EU, smatra Vukadinović. (Hina) daju vl