ZAGREB, 19. studenoga (Hina) - Zagrebački summit 24. studenoga, najveći politički skup od neovisnosti Hrvatske i vjerovatno najveći u tranzicijskoj Europi, trebao bi svojim završnim dokumentom potvrditi potrebu individualnog pristupa
Europske unije svakoj od zemalja regije, ali i spremnost zemalja da međusobno surađuju.
ZAGREB, 19. studenoga (Hina) - Zagrebački summit 24. studenoga,
najveći politički skup od neovisnosti Hrvatske i vjerovatno
najveći u tranzicijskoj Europi, trebao bi svojim završnim
dokumentom potvrditi potrebu individualnog pristupa Europske
unije svakoj od zemalja regije, ali i spremnost zemalja da
međusobno surađuju.#L#
"Cijeli je dokument kombinacija pridavanja jednake važnosti
pristupanja pojedinih zemalja Europskoj uniji na individualnoj
osnovi i značaja međusobne regionalne suradnje", rekao je u
nedjelju glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Goran
Rotim, komentirajući nacrt završnog dokumenta Zagrebačkog summita
koji je podržan u petak u Skopju na sastanku predstavnika EU,
Europske komisije i zemalja obuhvaćenih Sporazumom o stabilizaciji
i pridruživanju.
Taj će dokument još jednom biti razmotren na sastanku Vijeća
ministara EU u ponedjeljak u Bruxellesu, te konačno neposredno pred
Zagrebački summit, 23. ili 24. studenoga u Zagrebu, a iz njega
proizlazi i glavna poruka koja će biti odaslana sa Zagrebačkog
summita - Europska unija gradit će daljnju suradnju sa zemljama
regije na individualnoj ocjeni postignuća svake zemlje te na
njihovoj spremnosti na regionalnu suradnju.
Kako je pojasnio Rotim, nacrt deklaracije ima dva dijela: u prvom
dijelu Europska unija izražava očekivanja od zemalja jugoistočne
Europe, te svoju politiku prema tom području.
U drugom dijelu dokumenta pojedinačno se procjenjuje svaka zemlja
obuhvaćena Procesom stabilizacije i pridruživanja, te se još
jednom naglašava da će Hrvatska tijekom summita s Europskom unijom
započeti pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.
Nakon što tijekom summita Hrvatska službeno započne te pregovore,
očekuje se i svečano parafiranje Sporazuma od strane Makedonije.
Makedonija je, uz Sloveniju, SRJ i Crnu Goru, jedina čija potvrda
sudjelovanja još nije stigla zagrebačkim organizatorima.
Iako je u petak hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova izrazilo
nadu da se radi o "sporosti administracije tih zemalja a ne o
političkoj poruci Europskoj uniji", navodno je Slovenija, koja bi
na summitu trebala biti zastupljena na najnižoj razini od svih
zemalja odnosno na razini ministra vanjskih poslova, nezadovoljna
nacrtom završnog dokumenta u kojem se ne spominje pitanje
sukcesije.
I dok suorganizatori summita, Hrvatska i Francuska, ističu važnost
sudjelovanja crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, njegov je
dolazak pod najvećim znakom pitanja budući da bi Podgorica i
Beograd međusobno trebali dogovoriti modus sudjelovanja
Đukanovića kojemu poziv nije upućen izravno već preko ureda
jugoslavenskog predsjednika.
Petnaest zemalja Europske unije na summitu će predstavljati
njihovi šefovi država i vlada, kao i 5 zemalja obuhvaćenih
Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Svoje će predstavnike
u Zagreb uputiti i Bruxelles, a očekuju se i tri međunarodna
prestavnika - za BiH, Kosovo i Pakt o stabilnosti.
Jedan od problema koji bi se mogao postaviti pred zagrebačke
organizatore je najava nekoliko prosvjeda upravo na dan summita,
između ostalih Središnjeg odbora za zaštitu digniteta Domovinskog
rata i Hrvatske udruge sindikata.
Iako hrvatski predstavnici nikome ne odriču demokratsko pravo
prosvjeda, ipak je istaknuto da se radi o skupu koji je vrlo
značajan za Hrvatsku, čega bi građani trebali biti svjesni.
"Svi koji najavljuju prosvjede tijekom Zagrebačkog summita na to
imaju potpuno demokratsko pravo, no mi se nadamo da temeljne
vrijednosti i ugled Hrvatske neće biti dovedeni u pitanje
održavanjem prosvjeda", rekao je Rotim u subotu.
(Hina) maš nab