PULA, 22. studenoga (Hina) - Međunarodni znanstveni skup "Grad mrtvih uz grad živih" nastavio je popodne rad nizom izlaganja vezanih uz kult mrtvih, a posebno način ukopa pokojnika u pojedinim razdobljima od prapovijesti preko antike
do ranog srednjeg vijeka.
PULA, 22. studenoga (Hina) - Međunarodni znanstveni skup "Grad
mrtvih uz grad živih" nastavio je popodne rad nizom izlaganja
vezanih uz kult mrtvih, a posebno način ukopa pokojnika u pojedinim
razdobljima od prapovijesti preko antike do ranog srednjeg vijeka.
#L#
Marina Miličević Bradač u izlaganju "Živi i mrtvi i grobovi"
prikazala je način ukapanja u prethistoriji, kasnom neolitiku i
eneolitiku na području stare Europe i južnoruskih stepa čija je
dodirna točka s Europom rijeka Dnjepar.
Osim što je naglasila kako izgled i struktura grobova daju
različite društvene, ekonomske, religiozne i kulturne
informacije, izdvojila je i dva načina pokapanja mrtvaca
karakteristična za to vrijeme. Jedan je način pokapanje ispod
kućnih podova i u jamama u naselju, a drugi izdvajanje pokojnika u
grob ispod uočljivog tumula (hrpe kamenja) koji su se nalazili
izvan naselja.
Prema načinu pokapanja, postojale su i dvije različite predodžbe o
svijetu - horizontalna i vertikalna. Vertikalna pripada
neolitičkom poljodjelskom sjedilačkom stanovništvu čiji se život
odvijao niz vertikalnu os kuće, odnosno naselja iznad i ispod
zemlje pomalo nalik na životni ciklus žitarica. Horizontalni
pogled odnosi se na populaciju koja se bavila stočarstvom gdje se
životni ciklus odvijao na horizontali pejsaža.
Kornelija Mimichreiter prikazala je vrijeme neolitika u
starčevačkoj kulturi 6 tisuća godina prije Krista. Starčevačka
kultura obuhvaća dio Mađarske sjevernu Hrvatsku, Vojvodinu, užu
Srbiju, Kosovo, istočnu i središnju Bosnu, sjevernu Makedoniju,
Rumunjsku i Bugarsku. U toj kulturi evidentirano je 486 naselja, a
među njima u 69 naselja otkriveni su ukopani ljudski kosturi. Za tu
je kulturu karakteristično da su se pokojnici ukapali unutar
naselja, a ne u izdvojenim nekropolama izvan naselja kao što je to
bio običaj u svim kasnijim kulturama od kraja neolitika pa do
danas.
Klara Buršić Matijašić obradila je kameni tumul Maškerada, na
prostoru jugozapadne Istre između Bala i Gajane.
Boris Mašić govorio je o interpretaciji skeletnog nalaza s
lokaliteta na kojemu se nalazi Muzej grada Zagreba - samostan
klarisa. Osim tog dijela predstavio je i arheološke lokalitete
gradskih groblja na području srednjovjekovnog Gradeca.
Domagoj Perkić govorio je o speleološkom lokalitetu Bubijeva jama u
blizini Barilovića kod Karlovca. Po njegovu sudu, to je za sada
jedini sigurni nalaz antičke nekropole u špiljskom objektu u
Hrvatskoj. Aleksandra Faber u svom je izlaganju govorila o antičkim
i kasnoantičkim grobljima na Krku.
Šesti međunarodni znanstveni skup "Grad mrtvih uz grad živih" koji
se održava pod pokroviteljstvom UNESCO-a, nastavlja se sutra.
(Hina) atod ln