ZAGREB, 17. studenoga (Hina) - U prepunoj dvorani "Vijenac" Katoličkog bogoslovnog fakulteta večeras je predstavljeno prvo izdanje hrvatske Biblije Bartola Kašića (1575.-1650.) isusovca i jezikoslovca te najplodnijeg hrvatskog pisca
17. stoljeća.
ZAGREB, 17. studenoga (Hina) - U prepunoj dvorani "Vijenac"
Katoličkog bogoslovnog fakulteta večeras je predstavljeno prvo
izdanje hrvatske Biblije Bartola Kašića (1575.-1650.) isusovca i
jezikoslovca te najplodnijeg hrvatskog pisca 17. stoljeća. #L#
Kašićeva Biblija u dva sveska tiskana je u Paderbornu u Njemačkoj a
uredili su je njemački slavisti Hans Rothe i Christian Hannick uz
pozdravno slovo kardinala Franje Kuharića. Tekst po sačuvanim
rukopisima u Zadru, Zagrebu i Odesi priredili su Petar Bašić te
Julije i Zlata Derossi.
Drugi svezak je znanstveni komentar izdanja, u kojemu su prilozi
uglednih jezikoslovaca i lingvista Petra Bašića, Radoslava
Katičića, Christiana Hannicka, Elizabeth Erdmann-Pandžić i Ivana
Goluba. Najopsežniji dio u drugom svesku je znastveni rječnik
biblijskog teksta sa oko 20.000 riječi i njihovim fonološkim i
morfološkim osobinama, koji je priredila Darija Gabrić-Bagarić iz
Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Za objavljivanje ovoga kapitalnog djela, važnog za hrvatsku
teologiju, jezikoslovlje i kulturu, najzaslužniji je Reinhold
Olesch sa Sveučilišta u Koelnu, koji se za vrijeme slavističkoga
kongresa 1978. godine u Zagrebu dogovorio tiskanje Kašićevog
prijevoda Biblije sa Ivanom Golubom.
Kašić je započeo prevoditi Bibliju na hrvatski jezik iz Vulgate na
nagovor dubrovačkih biskupa i nadbiskupa oko 1625. godine a završio
1631. godine kada je u Sveti Oficij (danas kongregacija za nauk
vjere u Rimu) poslan zahtjev za tiskanje ovoga djela, što je
odbijeno, rečeno je na predstavljanju.
Radoslav Katičić pozdravio je tiskanje Biblije, rekavši da se ono
može smatrati književnim vrelom, koje predstavlja začetak
modernoga hrvatskoga jezika. Pri prevođenju Biblije Kašić se
služio narodnim govorom koji je upoznavao putujući od Dubrovnika do
Dunava, uključujući u tekst i tradiciju svetopisamskih
liturgijskih čitanja glagoljaških tekstova, rekao je Katičić.
Posebno važnim drži što je u prijevodu korištena štokavska
ijekavica, a i neki ikavizmi.
Dr. Petar Bašić ističe da je grafija posuvremenjena uvođenjem
interpunkcije, velikih i malih slova, jer je djelo u mnogim svojim
dijelovima bilo vrlo teško čitljivo.
O značenju Kašićeve Biblije govorili su večeras, među ostalima, i
veliki kancelar Katoličkog bogoslovnog fakulteta nadbiskup
zagrebački Josip Bozanić, kardinal Franjo Kuharić te isusovac
Vladimir Horvat, jedan od vodećih istraživača Kašićeva djela.
(Hina) atod mt