FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

GS: VUJČIĆ I PRIMORAC O STANJU HRVATSKOG BANKARSKOG SUSTAVA

ZAGREB, 17. studenoga (Hina) - Prema kriteriju vlasničke strukture, hrvatski bankarski sustav, sa 73 posto ukupne aktive u vlasništvu stranih banaka, spada u najrazvijenije među tranzicijskim zemljama.
ZAGREB, 17. studenoga (Hina) - Prema kriteriju vlasničke strukture, hrvatski bankarski sustav, sa 73 posto ukupne aktive u vlasništvu stranih banaka, spada u najrazvijenije među tranzicijskim zemljama.#L# Istaknuo je to zamjenik guverenera Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić na stručnom skupu "Strategija razvoja financijskog sektora u Hrvatskoj", koji se danas i sutra održava u Zagrebu u organizaciji Hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje i HGK. Kao povoljan pokazatelj stanja hrvatskog financijskog sektora naveo je i lagano opadanje broja banka u Hrvatskoj, do čega je došlo i uslijed propasti nedovoljno kvalitetnih banka za vrijeme bankarske krize 1997. i 1998. godine, ali i zbog globalnog procesa okrupnjavanja. No, usprkos padu prosječne kamatne stope i porastu novčane mase u bankama, stope rasta kredita, nakon snažnog pada za vrijeme bankarske krize, bilježe tek mali porast (krediti građanima) ili čak i pad (krediti tvrtkama). Posljedica je to averzije banaka prema kreditnom riziku, koji je izraženiji u bankama u koje je ušao strani strateški partner. Slično gledište na bankarski sustav iznio je i Žarko Primorac, koji je rekao da su bankarske krize, odnosno troškovi sanacije, isplate osigurane štednje, isplate stare štednje i sl., državu do sada stajali gotovo 5,5 milijardi dolara. Ipak, prema njegovom mišljenju, hrvatsko je bankarstvo sada konsolidirano, odnosno "eliminirani su bolesni organizmi s tržišta", poboljšana je vlasnička struktura, bolje se upravlja rizicima, a došlo je i do postepenog rasta štednje građana, kao i do snižavanja kamatnih stopa. Nakon konsolidacije, hrvatske se banke moraju suočiti s novim rizicima: problematičnim gospodarstvom, "viškovima", valutnim rizicima, ali i sa tehnološkom prilagodbom. Osnovni rizik, smatra Primorac, dramatično je stanje hrvatskog gospodarskog sektora, koje je glavni korisnik usluga financijskog sektora. Slijedi problem "viškova": preveliki broj banaka u Hrvatskoj, njih više od 40, ima višak kapitala, koji se ne "okreće", a imaju i previše zaposlenih. Sigurno najveći izazov i rizik za bankarski sustav, naglasio je Primorac, sporo je tehnološko prilagođavanje, budući da suvremene tehnologije mijenjaju suštinu bankarstva. Naime, za modernu ekonomiju važno je bankarstvo a ne sama banka. Stoga njihovo poslovanje nužno mora proći evoluciju - do poslovanja preko Interneta i mobilnih telefona, odnosno do "banke u džepu", zaključio je Primorac. (Hina) rub ds

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙