ZAGREB, 17. studenoga (Hina) - Prema kriteriju vlasničke strukture, hrvatski bankarski sustav, sa 73 posto ukupne aktive u vlasništvu stranih banaka, spada u najrazvijenije među tranzicijskim zemljama.
ZAGREB, 17. studenoga (Hina) - Prema kriteriju vlasničke
strukture, hrvatski bankarski sustav, sa 73 posto ukupne aktive u
vlasništvu stranih banaka, spada u najrazvijenije među
tranzicijskim zemljama.#L#
Istaknuo je to zamjenik guverenera Hrvatske narodne banke (HNB)
Boris Vujčić na stručnom skupu "Strategija razvoja financijskog
sektora u Hrvatskoj", koji se danas i sutra održava u Zagrebu u
organizaciji Hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje i
HGK.
Kao povoljan pokazatelj stanja hrvatskog financijskog sektora
naveo je i lagano opadanje broja banka u Hrvatskoj, do čega je došlo
i uslijed propasti nedovoljno kvalitetnih banka za vrijeme
bankarske krize 1997. i 1998. godine, ali i zbog globalnog procesa
okrupnjavanja.
No, usprkos padu prosječne kamatne stope i porastu novčane mase u
bankama, stope rasta kredita, nakon snažnog pada za vrijeme
bankarske krize, bilježe tek mali porast (krediti građanima) ili
čak i pad (krediti tvrtkama). Posljedica je to averzije banaka
prema kreditnom riziku, koji je izraženiji u bankama u koje je ušao
strani strateški partner.
Slično gledište na bankarski sustav iznio je i Žarko Primorac, koji
je rekao da su bankarske krize, odnosno troškovi sanacije, isplate
osigurane štednje, isplate stare štednje i sl., državu do sada
stajali gotovo 5,5 milijardi dolara. Ipak, prema njegovom
mišljenju, hrvatsko je bankarstvo sada konsolidirano, odnosno
"eliminirani su bolesni organizmi s tržišta", poboljšana je
vlasnička struktura, bolje se upravlja rizicima, a došlo je i do
postepenog rasta štednje građana, kao i do snižavanja kamatnih
stopa.
Nakon konsolidacije, hrvatske se banke moraju suočiti s novim
rizicima: problematičnim gospodarstvom, "viškovima", valutnim
rizicima, ali i sa tehnološkom prilagodbom.
Osnovni rizik, smatra Primorac, dramatično je stanje hrvatskog
gospodarskog sektora, koje je glavni korisnik usluga financijskog
sektora. Slijedi problem "viškova": preveliki broj banaka u
Hrvatskoj, njih više od 40, ima višak kapitala, koji se ne "okreće",
a imaju i previše zaposlenih.
Sigurno najveći izazov i rizik za bankarski sustav, naglasio je
Primorac, sporo je tehnološko prilagođavanje, budući da suvremene
tehnologije mijenjaju suštinu bankarstva. Naime, za modernu
ekonomiju važno je bankarstvo a ne sama banka. Stoga njihovo
poslovanje nužno mora proći evoluciju - do poslovanja preko
Interneta i mobilnih telefona, odnosno do "banke u džepu",
zaključio je Primorac.
(Hina) rub ds