OPATIJA, 15. studenoga (Hina) - Potpredsjednik Vlade Slavko Linić ustvrdio je danas kako je aktualna Vlada u posljednjih deset mjeseci uspjela bruto domaći proizvod povećati (BDP) za 3,5 posto, godišnji pad zaposlenosti svesti s 12 na
1,3 posto, povećati izvoz te smanjiti cijenu rada.
OPATIJA, 15. studenoga (Hina) - Potpredsjednik Vlade Slavko Linić
ustvrdio je danas kako je aktualna Vlada u posljednjih deset
mjeseci uspjela bruto domaći proizvod povećati (BDP) za 3,5 posto,
godišnji pad zaposlenosti svesti s 12 na 1,3 posto, povećati izvoz
te smanjiti cijenu rada.#L#
"Promijenili smo fiskalnu politiku, usvojili mjere za poticanje
stranih ulaganja, vanjski dug smo povoljno refinancirali, ukinuli
smo praksu voluntarističkih sanacija, oporavili smo Mirovinski i
Zdravstveni fond, smanjili smo drastično broj novih
umirovljenika", rekao je Linić na savjetovanju hrvatskih
ekonomista koje se na temu "Gospodarska politika Hrvatske - što i
kako u 2001. godini" održava U Opatiji.
Upozorio je kako siva ekonomija i dalje razara gospodarstvo, pa
treba poduzeti daljne korake za njezino suzbijanje, te kako je vrlo
opterećujuća činjenica da je još preko 30 tisuća poslovnih
subjekata u blokadi.
Vlada sada nastoji na račun vlasnika i vjerovnika stečajevima
čistiti stanje u gospodarstvu, pokušavajući pritom sačuvati što
veći broj zdravih radnih mjesta, a značajna je činjenica da se
mijenja stav kako se problemi u pojedinim tvrtkama mogu rješavati
uz radnike na ulici, a direktore u kancelarijama, ustvrdio je
Linić.
Naglasio je da u idućoj godini treba dovršiti proces privatizacije
svih 520 trgovačkih društava u vlasništvu države, maknuti
administraciju i politiku iz upravljanja.
Podsjetio je kako je stanje koje je zatekla Vlada u trenutku kad je
preuzela upravljanje zemljom bilo kaotično, uz međunarodnu blokadu
ekonomije i politike, opće nezadovoljstvo svih socijalnih
partnera, sivu ekonomiju na razini blizu stvarne ekonomije.
Dodao je kako je naslijeđen vanjski dug od 10 milijardi USD,
proračunski dug od 9 milijardi kuna, naglašen trend pada
zaposlenosti i BDP-a, pad izvoza, visoku cijenu rada, značajna
fiskalna opterećenja, razorene fondove, enorman broj
umirovljenika i niz drugih otegotnih okolnosti.
Ministar financija Mato Crkvenac kazao je da temeljne, strateške
mjere gospodarstva u budućem razdoblju trebaju biti ubrzano
zapošljavanje, povećanje proizvodnje i izvoza, politička,
ekonomska i socijalna stabilnost i ubrzano približavanje Europi i
usvajanje europskih standarda.
"Glede provođenja tih mjera moramo koristiti raspoloživa oruđa
fiskalne politike, trebamo stabilizirati bankarsko i financijsko
tržište, ubrzano provesti proces restrukturiranja gopodarstva i
djelovati na privlačenju stranih investicija", rekao je.
Porezni zakoni moraju za gospodarstvo i ulagače biti stimulativni,
a istovremeno socijalno pravedniji, a značajna uloga u razvoju
pripada i decentralizaciji, sređivanju pravosudnog sustava, dodao
je. Izrazio je očekivanje da će se iduće godine povećati izvoz, da
će bujati malo i srednje poduzetništvo, a da će turizam dobiti novi
zamah.
Ekonomist Đuro Njavro rekao je kako Hrvatska gospodarski rast ne
smije rast tražiti putem jeftine radne snage i slabljenjem
nacionalne valute, već isključivo rastom produktivnosti,
obrazovanjem i stručnošću kadrova, te otvaranjem gospodarstva
inozemnim ulaganjima.
Savjetovanje hrvatskih ekonomista o gospodarskoj politici
Hrvatske u idućoj godini završit će u petak.
(Hina) rž ln