DEN HAAG, 17. studenoga (Hina/Reuters) - Europska Unija i ekolozi napali su Sjedinjene Države zbog želje da svjetske šume iskoriste kao "odvod" stakleničkih plinova umjesto da smanje vlastitu emisiju tih plinova.
DEN HAAG, 17. studenoga (Hina/Reuters) - Europska Unija i ekolozi
napali su Sjedinjene Države zbog želje da svjetske šume iskoriste
kao "odvod" stakleničkih plinova umjesto da smanje vlastitu
emisiju tih plinova. #L#
Na konferenciji o klimatskim promjenama i pokušaju usporavanja
globalnoga zatopljenja koja se održava u Haagu i na kojoj sudjeluju
predstavnici 180 zemalja, EU je u četvrtak odbila američki
prijedlog da svoje šume i poljoprivredne površine iskoriste kao
"odvod" koji će upiti stakleničke plinove.
EU je time odbacila plan najvećega svjetskog zagađivača, a taj
njezin potez iznenadio je američke pregovarače jer je dan prije
blok 15 zemalja pohvalio prijedlog kao dobar "prvi korak" prema
kompromisu.
No kad su predstavnici EU detaljno proučili prijedlog, napisali su
u priopćenju: "Prijedlog SAD, Kanade i Japana ne osigurava ekološku
cjelovitost protokola iz Kyota i ne nudi prikladno rješenje za
probleme kojih se boji EU."
SAD napadaju i ekolozi, optužujući ih za cinizam jer pokušavaju
Amazonu i druge prašume proglasiti "odvodima" umjesto da smanje
ispuštanje plinova u industriji i iz automobila.
Oni tvrde da je američki prijedlog očit primjer pokušaja
prebacivanja problema globalnoga zatopljenja na siromašne
svjetske zemlje i izbjegavanja skupoga smanjenja potrošnje
energije.
SAD žele slobodu u korištenju "fleksibilnih mehanizama" poput
otkupa emisije štetnih plinova od drugih zemalja, što znači da bi
tim zemljama, zapravo, plaćale da ne zagađuju atmosferu kako oni
sami ne bi morali toliko ograničiti svoju emisiju.
SAD i ostale zemlje tako bi nedirnuta područja poput amazonske
prašume, baš kao i vlastite šume, mogle označiti kao "odvode" za
stakleničke plinove koje emitiraju.
Ipak, neke skupine za zaštitu okoliša ne slažu se s time i tvrde kako
taj sustav obračuna možda i ne bi bio loš kad bi štitio velike
površine poput područja Amazone i Orinoca, koje se katkada naziva
"plućima planeta", od razorne sječe stabala koja se zatim spaljuje
pri čemu se stvaraju štetni plinovi.
Razgovori se vode u trenutku kad sve jače nevrijeme pogađa Europu,
Aziju i Afriku što problem globalnoga zatopljenja u pogođenim
zemljama pretvara u političko pitanje.
Mnogi znanstvenici tvrde da su za globalne klimatske promjene bar
djelomice krivi staklenički plinovi.
No zamisao o trgovinskoj razmjeni "prava na zagađivanje" počinje se
provoditi. To se već dogodilo između zemalja koje proizvode manje
od dopuštenoga globalnog maksimuma i onih koje, daleko iznad njega,
moraju platiti kako njihovo pretjerano zagađivanje zraka ne bi
preko maksimuma pogurnulo i granicu ukupnoga svjetskog zagađenja.
"Ako to dopustimo, industrijalizirane zemlje mogle bi potpuno
izbjeći obvezu smanjivanja emisije plinova", upozorio je
Greenpeaceov predstavnik Ben Pearson na konferenciji za novinare.
Znanstvenici se boje da bi se u ovom stoljeću svjetska temperatura
mogla povisiti za šest stupnjeva Celzijusa, što bi izazvalo još
ekstremnije vremenske prilike.
"Zeleni" upozoravaju da bi mogućnost iskorištavanje šuma zemalja u
razvoju kao "odvoda za ugljični dioksid" mogla postati najveća rupa
u sporazumu koja bi bogatijim zemljama omogućila da izbjegnu
smanjenje emisije na koje su pristale u Kyotu.
Greenpeace kaže kako je pretpostavka da šume, u bilo kojem dijelu
svijeta, mogu nadomjestiti nesmanjenu emisiju, znanstveno upitna i
politički neprihvatljiva.
No znanstvenici su poduprli načelo i tako zadali udarac Greenpeaceu
i drugim skupinama kao što su Friends of the Earth i World Wide Fund
for Nature.
Union of Concerned Scientists (Unija zabrinutih znanstvenika),
američka skupina koja ispituje podatke iza političkih pitanja,
izdala je priopćenje u kojemu 110 potpisanih znanstvenika kaže da
sporazum iz Kyota mora uključiti šume kao "odvode". Oni kažu da bi
se zamisao moglo iskoristiti za zaštitu prašuma od sječe.
Činjenica da 20 do 25 posto emisije ugljičnoga dioksida nastaje
izgaranjem drva znači da se šume mora uključiti u borbu protiv
klimatskih promjena, pišu znanstvenici.
Neke južnoameričke vlade i ekolozi koji podupiru prijedlog o šumama
kao odvodima, misle da je Greenpeace i druge skupine zaslijepila
dogma mogućih prednosti.
"Sve ovisi o tome kakva su pravila. Nevladine udruge koje se tome
protive zauzimaju pogrešna stajališta", rekao je Philip Fearnside
iz brazilskoga Državnog instituta za istraživanja Amazone.
(Hina) dgk dgk