POSLOVNI PREGLED BROJ 183

POSLOVNI PREGLED broj 183 11. - 17. studenoga 2000. SADRŽAJ: ? PROJEKCIJE PRORAČUNA ZA IDUĆE TRI GODINE I OKVIRNA STRATEGIJA RAZVITKA 2 ? HFP O UPRAVLJANJU DRŽAVNIH PORTFELJEM 2 ? SAVJETOVANJE EKONOMISTA U OPATIJI 3 ? CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PORASLE 1,1 POSTO 4 ? INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U LISTOPADU 1,1 POSTO MANJA 4 ? BROJ ZAPOSLENIH U RUJNU MANJI JEDAN POSTO 4 ? U LISTOPADU GOTOVO 370 TISUĆA NEZAPOSLENIH 4 ? HNB: JAČA BI DEPRECIJACIJA KUNE IMALA NEGATIVNE EFEKTE 4 ? POTPISAN UGOVOR U ISTARSKOJ BANCI 5 ? HBOR I PBZ POTPISALE PRVI UGOVOR O OSIGURANJU KREDITA ZA IZVOZ 5 ? PREDSJEDNIK UPRAVE CROATIA BANKE VEDRAN KUIŠ 5 ? PREUSTROJENA GRADSKA BANKA ORIJENTIRALA BI SE NA POLJOPRIVREDNA PODUZEĆA 6 ? STAMBENA ŠTEDNJA U HRVATSKOJ: KREĆU PRVI KREDITI 6 ? NA JAVNOJ DRAŽBI ZAGREBAČKE BURZE 17,4 TISUĆE KUNA PROMETA 6 ? NA DRUGOJ DRAŽBI ZA "PRAVA" PROMET 37 MILIJUNA KUNA 7 ? REVIZIJA INDEKSA VIN - UKLJUČENE DIONICE RIVIERA HOLDINGA 7 ? UGOVOR INE I BEOPETROLA O PRODAJI NAFTNIH DERIVATA 7 ? BRITANSKA TVRTKA ZAINTERESIRANA ZA ULAGANJE U DUBROVAČKU ZRAČNU LUKU 7 ? POTPISAN UGOVOR O OBNOVI HOTELA "IMPERIAL" 7 ? NEVI URUČEN CERTIFIKAT ISO 14001 7 ? AUSTRIJSKI VA TECH PLANIRA ŠIRENJE NA HRVATSKOM TRŽIŠTU 8 ? TVRTKA GISDATA PREDSTAVILA GISDATA.NET PROGRAM ZA INTERNET 8 ? MALI SE TRGOVCI TREBAJU UDRUŽITI 8 ? EBRD USVOJILA NOVU STRATEGIJU ZA HRVATSKU: DALJNJA PODRŠKA 8 ? MMF: GOSPODARSKA SITUACIJA U HRVATSKOJ POBOLJŠANA 9 ? ZAVRŠEN GOSPODARSKI SKUP O ULAGANJU U HRVATSKU 9 ? U PROSINCU "OKRUGLI STOL S HRVATSKOM VLADOM" 10 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA PROJEKCIJE PRORAČUNA ZA IDUĆE TRI GODINE I OKVIRNA STRATEGIJA RAZVITKA Gospodarski rast od 3 posto u idućoj godini do 5 posto 2004., smanjenje državne potrošnje i otvaranje 60.000 novih radnih mjesta, osnovni su ciljevi koje je Vlada sebi stavila u zadaću u okvirnoj strategiji razvoja i stabilnosti hrvatskog gospodarstva i proračunskim projekcijama za iduće tri godine. Vlada je odlučila radikalno smanjiti javnu potrošnju i time poboljšati osnovne pretpostavke za brži rast, zapisano je u dokumentima koje je Vlada, zajedno s prijedlogom proračuna za iduću godinu, uputila na raspravu u Sabor. Državna je potrošnja u odnosu na mogućnosti prevelika. Ako se ne smanji udio potrošnje u bruto domaćem proizvodu za oko 10 postotnih poena u iduće tri godine nećemo biti u stanju podići stopu gospodarskog rasta, upozorava ministar financija Mato Crkvenac. Stoga je u Vladine ciljeve zacrtan i onaj o smanjenju udjela rashoda državnog proračuna u BDP-u sa 34 posto koliko je iznosio u 1999. na 24 posto koliko bi trebao iznositi 2003. Smanjenje javne potrošnje poboljšalo bi osnovne pretpostavke za brži rast, a to su štednja i akumulacija. Dinamičniji rast dodatno bi trebali poboljšati i intenziviranje privatizacije (u koju bi trebali ući i INA, HEP, brodogradilišta), stimuliranje stranih direktnih investicija (koje bi godišnje mogle dosegnuti 750 do 800 milijuna dolara), te približavanje Hrvatske euroatlanskim i drugim integracijama. A povećanje konkurentnosti trebalo bi realizirati višegodišnjim rastom plaća manjim od rasta proizvodnosti. Konkretno to u trogodišnjim projekcijama proračuna znači zadržavanje mase plaća korisnika proračuna na nominalno istoj razini. To pak znači da plaće u državnom sektoru mogu rasti jedino pod pretpostavkom racionalizacije broja zaposlenih. Vlada stoga u sklopu cjelovite i složene reforme javnog sektora najavljuje i privatizaciju određenih sporednih usluga u javnom sektoru (npr. čišćenja i održavanja), program kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva za višak zaposlenih u javnom sektoru, plan umirovljenja, otpremnina i prekvalifikacija. S druge strane prioritet je povećanje zaposlenosti. Vlada prognozira da će se trend preokrenuti već u idućoj godini. Za razliku od ove godine u kojoj je prognoziran pad ukupno zaposlenih za 2,3 posto, Vlada predviđa povećanje zaposlenosti za 1 posto u idućoj godini, u 2002. za 1,5 posto i 2003. za 2 posto godišnje. Do 2003. predviđa se otvoriti 60.000 novih radnih mjesta, a godinu kasnije još 35.000. Stoga bi se već sredinom siječnja iduće godine trebala izraditi "Politika i program intenzivnijeg zapošljavanja tijekom razdoblja 2001.-2004.". Već sada poznata su područja kojima Vlada pritom misli dati prioritet - 30-ak velikih poduzeća koja mogu biti "lokomotive razvoja", poticanje malog i srednjeg poudzetništva, turizma i usluga, poljoprivredno-prehrambenog, šumsko-drvnog, tekstilnog kompleksa i sl. U okvirnoj Vladinoj strategiji uz ostalo su zacrtani i planovi bržeg rasta izvoza (oko 8,5 posto godišnje) od uvoza (oko 7 posto), smanjenje deficita tekućeg računa platne bilace i njegov pad u BDP-u sa 7,3 posto u prošloj godini na oko 4 posto u 2003., stabilnost tečaja kune prema dolaru i sl. Zacrtana je i niska stopa inflacije, s prognozom rasta cijena na malo iduće godine od 5 posto, a nakon toga smanjenja na 3,5, odnosno 3 posto. Kalkulacija o 5-postotnoj inflaciji u idućoj godini objašnjena je "usklađivanjem cijena električne energije u sklopu procesa privatizacije HEP-a", iz čega bi se moglo iščitati novo poskupljenje struje u idućoj godini. Veliku pozornost Vlada kani posvetiti sređivanju stanja u mirovinskom i zdravstvenom fondu i nužnim reformama tih fondova. Analize, naime, pokazuju da su upravo ti fondovi posljednjih godina bili generatori rasta javne potrošnje. O tome svjedoči i podatak da se udio proračunskih transfera samo u mirovinski fond u prihodima toga fonda popeo s 1 posto u 1994. na preko 33 posto u 1999. Vlada stoga ističe da s uvođenjem drugog stupa mirovinske reforme treba početi u siječnju 2002. bez odgađanja. Pritom će se iz proračuna morati pokriti tranzicijski trošak koji će u 2002. iznositi 2,5 milijardi kuna. Vlada pritom najavljuje da će se tranzicijski trošak barem u početnim godinama gotovo u potpunosti pokriti izdvanjem državnih obveznica, odnosno zaduženjem na domaćem tržištu kapitala. Uz fondove i sustavnu reformu zapošljavanja i plaća u javnom sektoru, kao prioritetna područja fiskalnih reformi u iduće tri godine Vlada navodi i dogradnju poreznog sustava, daljnje snižavanje poreznog rasterećenja koje je potrebno provesti bržim snižavanjem doprinosa za socijalno osiguranje, fiskalnu decentralizaciju, uspostavu državne riznice i sl. Fiskalne projekcije proračuna za iduće tri godine znače zadržavanje rashodne strane na nominalno gotovo istoj razini, odnosno njegovo realno smanjenje. Prema priloženim tabelama, predviđa se da rashodi proračuna iduće godine iznose 50,855 milijardi, godinu poslije, odnosno 2002. iznosili bi nešto više - 52,477 milijarde, dok bi 2003. bili 50,945 milijardi kuna. Pritom treba imati na umu i neke nove rashodne kategorije proračuna, od povećanja broja korisnika dječjeg doplatka, za što u idućoj godini treba povećati transfere za oko 800 milijuna kuna, vraćanje duga umirovljenicima, što će idućih godina proračun opteretiti za oko 2,2 milijarde kuna godišnje, dok 2002. obilježava i tranzicijski trošak mirovinske reforme. HFP O UPRAVLJANJU DRŽAVNIH PORTFELJEM Bitno smanjen dnevni gubitak, konoslidiranje insolventnosti i ukupne zaduženosti, prvi su rezultati konsolidiranog upravljanja državnim portfeljem, ocijenio je predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Hrvoje Vojković u utorak na prezentaciji u sjedištu hrvatske Vlade. Ukupni gubitak portfelja smanjen je od početka provođenja mjera, u svibnju, do početka studenoga 42 posto, a ukupni su dnevni gubitci tvrtki smanjeni 12 posto, sa 6,6 milijuna u svibnju na 5,5 milijuna kuna u studenom, s tendencijom daljnjeg smanjenja u idućim mjesecima, navodi Vojković. Ističe da su objedinjavanjem državnog portfelja obuhvaćene dionice 420 društava. O neažurnosti vođenja podataka o tim poduzećima, kaže Vojković, dovoljno govori činjenica da su na popisu bila i 43 društva koja su bila u stečaju i 143 koja ispunjavaju sve uvjete za stečaj. Temeljem zaključaka hrvatske Vlade od 3. studenoga, HFP će nakon inventure početi poduzimati daljnje akcije. Analizom društava u kojima država ima svoje udjele, utvrđeno je da je za 321 društvo u kojima su prestale gospodarske aktivnosti ili su prezadužena, jedina nužna mjera pokretanje stečajeva, kako bi bilo očuvano što je više moguće radnih mjesta. Od 11.400 zaposlenih procjenjuje se da će u preustroju tih tvrtki biti spašeno 7.000 radnih mjesta, rečeno je tada na sjednici Vlade. U drugoj je skupini problematičnih tvrtki iz državnog portfelja 181 društvo koje ima znatne poteškoće u poslovanju. Njima je potrebna brza privatizacija odnosno financijska konsolidacija, a ne uslijedi li zaključenje nagodbe sa vjerovnicima, prijeti im pokretanje stečajnog postupka. U njima je zaposleno više od 31.700 radnika. U trećoj skupini je 339 trgovačkih društava sa ukupno 38.000 zaposlenika, od kojih 229 tvrtki posluje bez većih teškoća te ostali koji su stavljeni u režim posebne državne skrbi i to: 90 sa područja turizma, 8 PIK-ova te 10 društava u sanaciji s područja industrije. Istodobno je odlučeno da portfelj dionica i poslovnih udjela u tvrtkama u kojima država ima manje od 25 posto, bude usmjeren za vraćanje ranijim vlasnicima, 200-ak tvrtki ide na burzu, dok će dionicama 500-ak tvrtki biti podmirene obveze Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva. U toj je skupini više od 1100 tvrtki. Za tvrtke u kojime država ima više od 25 do 50 posto, odnosno više od 51 posto dionica određivat će se postupci slučaj po slučaj, a jedna od aktivnosti je i restrukturiranje kroz stečaj. Kao osnovne strateške odrednice, Vojković je iznio porast stranih ulaganja, izmjene zakona o privatizaciji u korist malih dioničara kojih je od 600.000 ostalo sada oko 100.000, te transparentnost postupka. SAVJETOVANJE EKONOMISTA U OPATIJI Predsjednik Republike Stjepan Mesić u srijedu je, obraćajući se hrvatskim ekonomistima okupljenim na tradicionalnom savjetovanju u Opatiju, ocijenio da je potreban velik zaokret u ekonomskoj politici kako bi se ostvarili ciljevi koje je nova vlast obećala hrvatskom narodu. Na savjetovanju "Gospodarska politika Hrvatske - što i kako u 2001. godini" ekonomski znanstvenici i stručnjaci raspravlja se o mogućnostima razvoja i ocjeni stanja gospodarstva, ali i o koncepciji i sustavu gospodarskih odnosa. Ako se kolebamo oko ciljeva, onda ćemo teško biti u stanju utvrditi mjere ekonomske politike kojom želimo ostvariti postavljene razvojne ciljeve, rekao je Mesić, upozorivši na važnost monetarnog, fiskalnog sustava i bankarskog sustava te proračunske politike, kao i sustava politike međunarodnih ekonomskih odnosa. Upozorio je na neodrživost teza da se Hrvatska nalazi u prosperitetu, da će privatizacija i sveopća liberalizacija i deregulacija same po sebi riješiti razvojne probleme, a osobito dinamiku rasta proizvodnje i zapošljavanja. Takva interpretacija stanja nije tražila aktivnu ulogu ekonomske politike, ali je ostvarila prostor nerealnim apetitima u privatizaciji, koja se reducirala na puku preraspodjelu nacionalne imovine, prečesto puta samo podobnima, a u osnovici nesposobnim novim vlasnicima, ustvrdio je. Svjestan sam činjenice da svi procesi, pa i ekonomski, traže vrijeme u kojemu će dati rezultate, no, naši procesi predugo traju, pa predugo dominira nezaposlenost, siromaštvo, male mirovine i plaće. Brojnost stečajeva pokazuje da imamo duboku recesiju i slabu efikasnost privatizacijskih i sanacijskih procesa, te institucija koje se time bave. Građani traže promjene i u tom smislu nova vlast nije učinila malo, jer međunarodna zajednica nas je prihvatila, Europa i SAD ubrzano otvaraju svoja tržišta našim izvoznicima, a za uzvrat i mi otvaramo svoja vrata, što će znatno unaprijediti naše razvojne šanse i pojačati konkurenciju. Hrvatska je praktično izišla iz vanjskopolitičke izolacije i imali smo zbog toga i odličnu turističku sezonu, istaknuo je predsjednik Mesić. Ustvrdio je kako izgleda da ipak donekle slabo "koristimo otvorene prostore u sferi politike i gospodarskoga sustava za ubrzanje rasta proizvodnje i zaposlenosti, te kako se zbog toga nameće pitanje efikasnosti ekonomske politike". Moja je opcija proizvodnja i rast zaposlenosti i očigledno je da je potrebno mijenjati politiku kojom se to nije moglo dosad ostvariti, pa prema tome, bit će nužno učiniti preinake i prilagođavanja. Nameće se potreba velikoga zaokreta u ekonomskoj politici, koji će biti sukladan našem društveno-političkom izboru, a najbitnije je ostvarenje ciljeva koje smo obećali hrvatskom narodu, u prihvatljivu roku, zaključno je istaknuo hrvatski predsjednik danas u Opatiji. U nastavku savjetovanja ekonomista izlagali su dopredsjednik Vlade Slavko Linić i ministar financija Mato Crkvenac. Slavko Linić je ustvrdio kako je aktualna Vlada u posljednjih deset mjeseci uspjela bruto domaći proizvod povećati (BDP) za 3,5 posto, godišnji pad zaposlenosti svesti s 12 na 1,3 posto, povećati izvoz te smanjiti cijenu rada. "Promijenili smo fiskalnu politiku, usvojili mjere za poticanje stranih ulaganja, vanjski dug smo povoljno refinancirali, ukinuli smo praksu voluntarističkih sanacija, oporavili smo mirovinski i zdravstveni fond, smanjili smo drastično broj novih umirovljenika", rekao je Linić. Upozorio je kako siva ekonomija i dalje razara gospodarstvo, pa treba poduzeti daljne korake za njezino suzbijanje, te kako je vrlo opterećujuća činjenica da je još preko 30 tisuća poslovnih subjekata u blokadi. Vlada sada nastoji na račun vlasnika i vjerovnika stečajevima čistiti stanje u gospodarstvu, pokušavajući pritom sačuvati što veći broj zdravih radnih mjesta, a značajna je činjenica da se mijenja stav kako se problemi u pojedinim tvrtkama mogu rješavati uz radnike na ulici, a direktore u kancelarijama, ustvrdio je Linić. Naglasio je da u idućoj godini treba dovršiti proces privatizacije svih 520 trgovačkih društava u vlasništvu države, maknuti administraciju i politiku iz upravljanja. Ministar financija Mato Crkvenac kazao je da temeljne, strateške mjere gospodarstva u budućem razdoblju trebaju biti ubrzano zapošljavanje, povećanje proizvodnje i izvoza, politička, ekonomska i socijalna stabilnost i ubrzano približavanje Europi i usvajanje europskih standarda. "Glede provođenja tih mjera moramo koristiti raspoloživa oruđa fiskalne politike, trebamo stabilizirati bankarsko i financijsko tržište, ubrzano provesti proces restrukturiranja gopodarstva i djelovati na privlačenju stranih investicija", rekao je. Porezni zakoni moraju za gospodarstvo i ulagače biti stimulativni, a istovremeno socijalno pravedniji, a značajna uloga u razvoju pripada i decentralizaciji, sređivanju pravosudnog sustava, dodao je. Izrazio je očekivanje da će se iduće godine povećati izvoz, da će bujati malo i srednje poduzetništvo, a da će turizam dobiti novi zamah. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PORASLE 1,1 POSTO Cijene proizvođača industrijskih proizvoda u Hrvatskoj su u listopadu porasle 1,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok su prema listopadu prošle godine porasle 9,7 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U prvih deset ovogodišnjih mjeseci te su cijene bile 9,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, cijene energije porasle su za 3,8 posto, kapitalnih proizvoda za 1,3 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,5 posto. Istodobno, cijene intermedijarnih proizvoda, osim energije te trajnih proizvoda za široku potrošnju nisu se mijenjale. Prema područjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti cijene u rudarstvu i vađenju porasle su 8,1 posto, u prerađivačkoj industriji 0,3 posto, a u opskrbi električnom energijom plinom i vodom 3,3 posto. Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima od početka godine prosječno su mjesečno rasle po stopi od 0,707 ili ukupno za deset mjeseci ove godine za 7,3 posto. INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U LISTOPADU 1,1 POSTO MANJA Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u listopadu manja je za 1,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku. U razdoblju siječanj-listopad ove godine, industrijska je proizvodnja povećana 2,3 posto prema istom lanjskom razdoblju. Tako je smanjenje proizvodnje u rujnu (0,9 posto) i listopadu utjecalo na usporavanje rasta, budući je u prvih osam mjeseci zabilježen porast industrijske proizvodnje od 3,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani, u prvih devet ovogodišnjih mjeseci za 2,7 posto, da bi u deset mjeseci bio ostvaren rast industrijske proizvodnje od 2,3 posto. BROJ ZAPOSLENIH U RUJNU MANJI JEDAN POSTO U Hrvatskoj je u rujnu bilo 1.321.317 ukupno zaposlenih, što je jedan posto manje nego u kolovozu, privremeni su podaci Državnog zavoda za statistiku. Istodobno, broj nezaposlenih porastao je za 2,9 posto, na 359,9 tisuća, što je utjecalo i na stopu nezaposlenosti koja je u rujnu iznosila 21,4 posto. U pravnim osobama u rujnu je bilo zaposleno 1.032.200 osoba, što je također jedan posto manje nego u prethodnom mjesecu. Zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama bilo je 207.941, ili 1,2 posto manje nego u kolovozu, dok je aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika bilo 81.176, što je 1,3 posto manje nego u prethodnom mjesecu. U rujnu je najveći porast zaposlenih u odnosu na kolovoz zabilježen u ribarstvu, dva posto, a najveći pad u hotelima i restoranima, 6,4 posto. U LISTOPADU GOTOVO 370 TISUĆA NEZAPOSLENIH Potkraj listopada u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bile su evidentirane 369.542 nezaposlene osobe, što je 9,6 tisuća osoba ili 2,7 posto više nego u rujnu i 10,8 posto više nego u listopadu prošle godine. Time se nastavlja rast nezaposlenosti koja je u rujnu povećana 2,9 posto, kolovozu 0,8 posto, a u srpnju za 1,4 posto, nakon tromjesečnog razdoblja smanjivanja broja nezaposlenih koje je bilo rezultat sezonskih kretanja u zapošljavanju. U ukupnom broju nezaposlenih osoba u listopadu, njih 106,2 tisuće ili 28,7 posto tražilo je posao prvi put, što je 4,8 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. Ostalih 263,4 tisuća odnosno 71,3 posto, imalo je prethodno radno iskustvo, od čega su 53,1 posto bile žene. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE HNB: JAČA BI DEPRECIJACIJA KUNE IMALA NEGATIVNE EFEKTE Kretanje tečaja kune i nadalje je stabilno, ocjena je iz posljednjeg listopadskog biltena Hrvatske narodne banke. Na učestale izjave pa i visokih državnih dužnosnika o potrebi devalvacije kune, iz središnje banke poručuju da će ustrajati u obrani stabilnosti tečaja. Jača deprecijacija kune u ovom bi trenutku imala negativne efekte i potezima koje joj stoje na raspolaganju HNB će nastojati to spriječiti. Jača deprecijacija tečaja u ovom trenutku imala bi negativne efekte i svojim će potezima HNB nastojati to spriječiti. No, iz HNB-a napominju da izjave, pa i samog predsjednika Republike Hrvatske Mesića, vladinih dužnosnika, zbora tzv. neovisnih ekonomskih stručnjaka o potrebi devalvacije, potiču psihozu možebitnih inflatornih očekivanja. Oni koji daju takve izjave, poručuju iz HNB-a, nek jasno kažu i umirovljenicma i zaposlenicma kako bi zbog toga njihova realna primanja postala toliko manje vrijedna. Savjet Hrvatske narodne banke naime sa svoje ovotjedne sjednice uputio je jasnu poruku kako će se HNB ponašati u reguliranju stabilnosti tečaja i sterilizacije viška novca u optjecaju. Sredinom tjedna - smanjenjem obvezne rezerve sa 28,5 posto na 26,5 posto - učinjen je prvi korak u uvođenje jedinstvenog sustava obveznih rezervi banaka na kunske i devizne depozite, kojim bi se do kraja prosinca stopa obvezne rezerve trebala spustiti na 23,5 posto. Potezima HNB-a tako je oslobođeno u bankama oko 370 milijuna kuna. U trenutku kada na bankarskom tržištu vlada visoka likvidnost te kada je dospjevalo oko 150 milijuna kuna ranijih blagajničkih zapisa, središnja banka ocijenila je potrebnim sterilizirati odmah dio tih sredstava novim blagajničkim zapisima i time povući znatan dio novca. Banke su upisale oko 465 milijuna kuna. U Narodnoj banci tumače kako je tim postupkom učinjen značajan pomak u osuvremenjavanju instrumentarija novčane politike, a bez velikog dotoka dodatne likvidnosti, koji bi mogao ugroziti stabilnost cijena i tečaja. Uz to, kako je i najavljivano, HNB se uključila i u trgovanje na deviznom tržištu aukcijom na kojoj je prodala 47,6 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,548728 kuna za jedan euro te 12,8 milijuna američkih dolara po prosječnom tečaju od 8,812070 kuna za dolar. Iz HNB-a poručuju kako je Savjet osobitu pozornost posvetio podacima o relativno visokom ovogodišnjem porastu novčanih agregata, visokoj razini likvidnosti u bankovnom sustavu i realno niskim kamatnim stopama, što nije praćeno željenim tempom oživljavanja gospodarstva, kreditiranja realnog sektora, rastom zaposlenosti. To očigledno, smatraju u HNB-u, pokazuje ograničene domete same monetarne politike u poticanju gospodarskog rasta i smanjivanju nezaposlenosti i potvrđuje da se ekspanzivnijom novčanom politikom ne mogu nadomjestiti druge mjere potrebne za poticanje novih ulaganja i strukturnih prilagodbi, rasterećivanje privrede i učinkovito djelovanje pravne države. A što se pak tiče iznimno visoke likvidnosti u bankama, iz HNB-a napominju kako nemaju instrumentarija za djelovanje na banke da više kreditiraju realni sektor. Takav ih razvoj događaja brine, jer bez kreditiranja realnog - gospodarskog sektora, nema daljnjeg rasta. POTPISAN UGOVOR U ISTARSKOJ BANCI U Puli je u utorak potpisan Ugovor o strateškom povezivanju Istarske banke s Dalmatinskom bankom i investicijskim fondom "Regent Europe" iz Londona po kojem će, nakon glavne skupštine koja će se održati 27. prosinca, Regent Europa postati većinskim vlasnikom Istarske banke. Regent Europe će tako stjecanje većinskog upravljačkog paketa od 87,15 posto dioničkog kapitala Istarske banke izvršiti posredno putem Dalmatinske banke s obzirom da je ovaj fond putem svoje tvrtke Reginter d.o.o. iz Zagreba većinski dioničar Dalmatinske banke d.d. iz Zadra. Ukupna ulaganja u Istarsku banku iznosit će 186 milijuna kuna. Ugovor o strateškom povezivanju Istarske banke s Dalmatinskom bankom i investicijskim fondom "Regent Europe" potpisali su predsjednik Uprave Istarske banke Milenko Vidulin, predsjednik Uprave Dalmatinske banke Zdravko Bubalo te direktor "Regent Europea" David Curl, u nazočnosti ministra za eurpske integracije Ivana Jakovčića, inače člana Radne grupe Vlade RH za rješavanje problema Istarske banke. "Istarska banka nastavlja poslovati kao samostalna pravna osoba te zadržava svoje prepoznatljivo ime. Ulaganjem Regenta u Dalmatinsku te Dalmatinske u Istarsku banku planira se kvalitetan razvoj Istarske banke i povećanje njene konkurentnosti na tržištu. Na taj način povećava se njena atraktivnost za klijente, manja i srednja poduzeća i poduzetnike s istarskog poluotoka a posebice se povećava sigurnost za štediše", istaknuo je na svečanosti predsjednik Uprave Istarske banke Milenko Vidulin. Planirana strategija razvoja Istarske banke u suradnji s Dalmatinskom je povećanje poslovne mreže, proširenje ponude, cjelovitost bankarskih i drugih financijskih usluga, poboljšanje razine usluga te sredstava namijenjenih za kreditiranje građana, obrtnika te malih i srednjih poduzetnika. Direktor Investicijskog fonda Regent Europe David Curl naglasio je kako Regent Europe upravlja sredstvima od 600 milijuna američkih dolara i ulaže u vrijednosne papire i nekretnine. Po njegovim riječima u Hrvatskoj je došlo vrijeme za investicije a ovaj fond do sada ima veća ulaganja u Kinematografe Zagreb i Dalmatinskoj banci te manja ulaganja u dionice Zagrebačke banke d.d. i Podravke. HBOR I PBZ POTPISALE PRVI UGOVOR O OSIGURANJU KREDITA ZA IZVOZ Predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Anton Kovačev i predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb (PBZ) Božo Prka potpisali su u ponedjeljka Ugovor o osiguranju kredita od političkih i komercijalnih rizika u Ruskoj Federaciji. Prvi je put da se u kreditiranje izvoznih poslova hrvatskih tvrtki, ovaj put u Rusku Federaciju, uz HBOR uključila i jedna komercijalna banka, ali i po prvi put HBOR osigurava jedan dugoročni kredit, istakao je prilikom potpisivanja Kovačev. Riječ je osiguravanju izvoznog posla na temelju Ugovora između Hrvatske brodogradnje-Jadranbroda d.d. (u ime četiri hrvatska izvoznika - tvrtke Uljanik TESU d.d., Mack d.o.o, TPK Nova d.o.o. i Brodogradilište Greben d.d.) i Gazflota Ltd., tvrtke-kćeri najvećeg ruskog proizvođača prirodnog plina Gazproma, o izvozu platforme za vađenje i istraživanje plina. Platforma je vrijedna 4,1 milijun američkih dolara. PBZ je kupčevoj banci (Alfa Bank iz Moskve) odobrila dugoročni kredit, u iznosu od 3,5 milijuna dolara, pojasnio je Prka, i to na rok od tri godine, s namjenom plaćanja odmah nakon isporuke opreme za platformu, a HBOR taj je posao osigurao od političkih i komercijalnih rizika, u ime i za račun države. Kako je naglasio Kovačev, potpisivanjem Ugovora, HBOR i PBZ aktivno se uključuju u program podrške izvoznicima s ciljem poticanja i unapređivanja izvoza hrvatskih roba i usluga, a kojem bi se uskoro trebale priključiti i druge hrvatske komercijalne banke. PREDSJEDNIK UPRAVE CROATIA BANKE VEDRAN KUIŠ Nadzorni odbor Croatia banke za predsjednika Uprave te banke imenovao je Vedrana Kuiša. Na svojoj sjednici održanoj prošloga petka bančin Nadzorni odbor donio je i odluku o imenovanju članova Uprave Banke čiji će prioritetni zadatak biti priprema banke za privatizaciju. Za članove Uprave izabrani su Nataša Marendić, dosadašnja ovlaštene osoba za rukovođenje i upravljanje Bankom te Nikola Samaržija, donedavni direktor Podružnice Croatia banke u Rijeci. Vedran Kuiš (1946.) na odgovornim dužnostima u poslovnom bankarstvu i u središnjoj banci stekao je 27 godina bankarskog iskustva, a od toga je deset godina proveo u New Yorku na poslovima direktora predstavništva Udružene banke Hrvatske, kasnije predstavništva hrvatskih banaka. PREUSTROJENA GRADSKA BANKA ORIJENTIRALA BI SE NA POLJOPRIVREDNA PODUZEĆA Preustroj osječke Gradske banke, u kojoj je 3. svibnja prošle godine pokrenut stečajni postupak, omogućio bi da se gotovo svim vjerovnicima vrati dug, a provedba klasičnog stečaja, s mogućom likvidacijom, osim što bi ostavila teške posljedice na gospodarstvo Slavonije i Baranje, samo bi podmirila prva tri vjerovnička isplatna reda. U analizi o mogućnostima preustroja Gradske banke stečajni upravitelj Većeslav Rački među ostalim ističe kako je "realna opcija preustroja" usmjeriti Banku na poslovanje s poljoprivrednim poduzećima, kao strukovnu agrobanku, ili u sklopu posebnog interesnog povezivanja putem holdinga u kojem bi banka zauzimala stožerno financijsko mjesto. To se temelji na činjenici da je Banka i do trenutka pokretanja stečajnog postupka financijski pratila poljoprivredna poduzeća, te na predviđanjima da bi moguća likvidacija Gradske banke dovela do stečaja i moguće likvidacije poljoprivrednih poduzeća - njezinih komitenata. U slučaju likvidacije osječke Gradske banke slično se može dogoditi i s njezinim dužnicima, u kojima bi se pokrenuli stečajni postupci, pa bi, smatraju u stečajnoj upravi, šteta bila višestruka jer bi stečajni vjerovnici te banke ostali bez novca, poduzeća bi prestala raditi, ne bi se ostvarivali proračunski i fondovski prihodi, a nastali bi i novi troškovi zbog brige za nezaposlene.Stečajni upravitelj Rački stoga ističe da bi preustroj Banke, koja je, po njegovim riječima, u prvih osam mjeseci ove godine ostvarila dobit od 70 milijuna kuna i koja na računu ima 160 milijuna kuna, omogućio da opstane gospodarstvo Slavonije i Baranje, a njezina bi likvidacija, uz veliku gospodarsku i socijalnu štetu, ostavila goleme neizravne posljedice na život i razvitak tog područja. Slična su razmišljanja i Odbora štediša osječke Gradske banke u stečaju, koji procjenjuje da bi likvidacijom te banke bilo ugroženo oko 10.000 radnih mjesta, te samo u Osijeku 90 poduzeća s oko 3000 zaposlenih. STAMBENA ŠTEDNJA U HRVATSKOJ: KREĆU PRVI KREDITI Četiri stambene štedionice koje djeluju u Hrvatskoj, početkom studenoga imali su ukupno sklopljenih 72.600 ugovora o stambenoj štednji. Štediše su uplatile pritom 1,21 milijardu kuna depozita, dok ukupni ciljani ugovorni iznos svih štediša četiriju štedionica iznosi 1,05 milijardi njemačkih maraka. Stambena štednja, koja je tek prije dvije godine zaživjela u Hrvatskoj, posebna je namjenska štednja koju potiče država, na temelju koje se ostvaruje pravo na stambeni kredit uz kamatu od 6 posto, bez depozita. Po Zakonu o stambenoj štednji, štediša ostvaruje pravo na državna poticajna sredstva u visini od 25 posto uloga, a maksimalno 1250 kuna godišnje. Kunski ulozi su zaštićeni valutnom klauzulom, a godišnja kamata na štednju i poticaje je 3 posto. U Hrvatskoj djeluju Prva stambena štedionica, Raiffeisen, Wuestenrot i Hrvatska stambena štedionica. Po broju ugovora, po podatcima krajem listopada, prednjači Raiffeisen stambena štedionica (RSŠ), koja, tvrdi, drži 42 posto udjela stambene štednje u Hrvatskoj. U toj je štedionici sklopljeno 28 i pol tisuća ugovora, ukupna ugovorena suma je 409 milijuna njemačkih maraka, a iznos depozita 105 milijuna kuna. Prvi krediti u Raiffeisenu počet će se odobravati u ljeto 2001. Prva stambena štedionica (PSŠ) Zagrebačke banke ima sklopljenih preko 23 tisuće ugovora, s ukupnim ciljanim iznosom od preko 340 milijuna DEM i uplaćenih 100 milijuna kuna depozita. Do kraja ove godine pravo na stambeni kredit steći će 640 štediša. Po riječima predsjednice uprave PSŠ-a Nede Šarić, većina njih želi produžiti stambenu štednju s dvije na pet godina. U strukturi ugovora prednjače petogodišnji, što je najisplativije razdoblje, jer je omjer vlastitih sredstava i kredita za štednju 40:60, dok na dvije godine taj omjer iznosi 50:50. Po podacima PSŠ-a, ta štedionica drži 35 posto udjela sklopljenih ugovora o stambenoj štednji u Hrvatskoj, te 40 posto depozita svih hrvatskih stambenih štedionica. Krajem listopada, neke štediše Wuestenrot stambene štedionice također su stekli pravo na dodjelu kredita, no poput PSŠ-a i oni se većinom odlučuju za nastavak štednje. Do sada je zaključeno oko 19 tisuća ugovora, a ukupna ugovorna svota iznosi oko milijardu kuna. Stambeni štediše su po osnovu ugovora o štednji u ovoj štedionici do sada uplatili 71 milijun kuna depozita. Hrvatska stambena štedionica Varaždin ove godine je sklopila 2100 ugovora, a predsjednik njene Uprave Mirko Brozović procjenjuje da će do kraja godine taj broj porasti na 3500. Od osnivanja, u prosincu 1998. sklopljeno je ukupno 4000 ugovora, sa ciljanim iznosom od 64 milijuna DEM te stanjem depozita od 13,5 milijuna kuna. Najzastupljenija je petogodišnja štednja (65 posto štediša). Izmjenama Zakona o stambenoj štednji, koje predlažu štedionice, uz ostalo se traži da Ministarstvo financija svoju obvezu isplate državne premije (do najviše 1250 kuna godišnje po štediši) isplaćuje jednom godišnje. Ujedno se predlaže i izmjena kojom bi se omogućilo da se krediti odobravaju i ranije od isteka dvije godine. Primjerice, kaže predsjednica uprave RSŠ-a Mandica Zulić, RSŠ ima već više od 100 milijuna kuna depozita, a ne može odobravati kredite jer nisu prošle dvije godine, pa depoziti ostaju zamrznuti i s njima se ne može poslovati. To, gleda li se ukupan iznos depozita svih četiriju štedionica, dovodi do 290 milijuna "zamrznutih" kuna. Tri prve štedionice traže i proširenje namjene kredita za refinanciranje stambenih kredita uzetih kod poslovnih banaka. Hrvatska stambena štedionica ne podržava tu ideju, jer bi - tumači Mirko Brozović - to značilo da bi oni koji bi dobili kredit, za to odmah plaćali i višu kamatu, a oni koji će štedjeti po pravilima stambenih štedionica i ostvariti pravo na kredit nakon najmanje dvije godine, plaćali nižu kamatu. Na taj način stambene štedionice preuzimaju ulogu komercijalnih banaka, što nije namjera Zakona o stambenoj štednji. 4. FINANCIJSKA TRŽIŠTA NA JAVNOJ DRAŽBI ZAGREBAČKE BURZE 17,4 TISUĆE KUNA PROMETA Na javnoj dražbi Zagrebačke burze na kojoj su prodavane dionice i poslovni udjeli tvrtki iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), u četvrtak je ostvareno 17,4 tisuće kuna ili 4,5 tisuće njemačkih maraka prometa. Iz portfelja HFP-a za gotovinu su prodane dionice i udjeli dvaju trgovačkih društava. Paket od pet dionica tvrtke Ghetaldus d.d. iz Pule prodan je za 1.900 tisuća kuna (500 maraka), a transakciju je obavila brokerska kuća Investco vrijednosnice. Istodobno, paket od četiri dionice bjelovarskog Poduzeća za ceste d.d. brokerska tvrtka Credos platila je 15,5 tisuća kuna ili četiri tisuće maraka. NA DRUGOJ DRAŽBI ZA "PRAVA" PROMET 37 MILIJUNA KUNA Na drugoj javnoj dražbi u okviru projekta prodaje dionica iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo, u četvrtak je prodano udjela ukupne nominalne vrijednosti 112,1 milijuna kuna, za što je plaćeno gotovo 37 milijuna kuna prava. Od ponuđenih udjela u 51 društvu ukupne nominalne vrijednosti 283,5 milijuna kuna do danas u 12 sati prodano je 27 udjela, dok se za dva udjela dražba nastavlja. Na drugoj dražbi prodano je i devet od ukupno 21 udjela u društvima koja su nuđena i na prvoj javnoj dražbi, kada za njih nije bilo interesa. Za tri društva postignuta je cijena veća od nominalne. To su Građevinar, kod kojega je državni udjel postigao 13 posto veću cijenu od nominalne, Hotel Argentina - 19,3 posto i Dalekovod - čak 70 posto višu cijenu. Za zadnja dva društvu, dražba (rano poslijepodne) još traje. Od većih društva, prodani su udjeli HFP-a u Tankerskoj plovidbi (po 35 posto nominale), MGK Pack-a (25 posto), Turist hotela Zadar (25 posto) i Atlas turističke agencije (25 posto). Sljedeća dražba bit će održana početkom prosinca. REVIZIJA INDEKSA VIN - UKLJUČENE DIONICE RIVIERA HOLDINGA Varaždinsko tržište vrijednosnica (VTV) obavilo je u srijedu redovitu reviziju indeksa VIN. Sve dosadašnje dionice ostale su u sastavu indeksa, a uvjete za uključivanje u indeks zadovoljile su i dionice porečke turističke tvrtke Riviera Holding d.d., priopćili su iz VTV-a. Tako od srijede indeks VIN sadrži dionice devet tvrtki, od kojih su dvije, one Ericsson Nikole Tesle i Riviera Holdinga, ograničene svojom kapitalizacijom na 25 posto kapitalizacije indeksa. Osim dionica dviju spomenutih tvrtki, indeks VIN sadrži i dionica svih sedam privatizacijsko investicijskih fondova koji kotiraju na tom tržištu. 5. TVRTKE UGOVOR INE I BEOPETROLA O PRODAJI NAFTNIH DERIVATA INA d.d. Zagreb i Beopetrol Beograd ovih su dana sklopili komercijalni ugovor o prodaji naftnih derivata. Ugovor je potpisan na godinu dana i predviđa Inine mjesečne isporuke od 30.000 tona ili ukupno 360.000 tona godišnje različitih vrsta naftnih derivata. Ukupna vrijednost robe što se isporučivati na temelju ovoga komercijalnog ugovora iznosit će oko 75 milijuna dolara. Derivati će se isporučivati iz Rafinerije nafte Sisak, a isporuka prvih količina već je počela. Iz Ine najavljuju da je u pripremi i poseban ugovor o prodaji motornih ulja i ostalih proizvoda iz asortimana INA-Maziva. BRITANSKA TVRTKA ZAINTERESIRANA ZA ULAGANJE U DUBROVAČKU ZRAČNU LUKU Britanska tvrtka "Wiggins PLC" upriličila je u četvrtak u hotelu "Croatia" u Cavtatu prezentaciju mogućih ulaganja u kargo terminal dubrovačke zračne luke. To je ujedno prva inozemna tvrtka koja je pokazala konkretan interes za ulaganja u dubrovačku zračnu luku koja bi u prvoj fazi iznosila 15 milijuna funti. Izvršni direktor "Wiggins PLC" Oliver Iny kazao je kako je započelo stvaranje mreže od 24 zračne luke uključivanjem zračnih luka u SAD-u, Europi i Srednjem istoku, a dubrovačka zračna luka interesantna je kako zbog položaja tako i zbog rasta turističkog prometa. POTPISAN UGOVOR O OBNOVI HOTELA "IMPERIAL" Predstavnici Atlantske plovidbe, Grand hotela Imperial, te hotelskoga lanca Hilton i austrijske tvrtke Strabag potpisali su u ponedjeljak u Dubrovniku ugovor o obnovi dubrovačkoga hotela Imperial, vrijedan dvadesetak milijuna američkih dolara, te ugovor o upravljanju hotelom. Prigodom obnove i opremanja hotela poštivat će se strogi normativi i pravila toga svjetskog hotelskog lanca, nakon čega će hotel poslovati pod imenom "Hilton Imperial Dubrovnik". Po riječima direktora Atlantske plovidbe kapetana Ante Jerkovića, u obnovi će Atlantska plovidba i Strabag sudjelovati vlastitim sredstvima u iznosu od oko jedanaest milijuna dolara, a ostatak će se osigurati kreditima inozemne banke. U ukupnom financiranju Hilton će sudjelovati s dva milijuna američkih dolara. Većinski vlasnik hotela Hilton Imperial Dubrovnik, istaknuo je kapetan Jerković, ostat će Atlantska plovidba s udjelom oko 59 posto vlasništva, a Hilton International i Strabag imat će svaki po 18 posto, a ostatak će pripasti malim dioničarima i Hrvatskom fondu za privatizaciju. Obnovljeni hotel imat će pet zvjezdica i 150 najsuvremenije opremljenih soba, te mnoge druge sadržaje, prema standardima hotelskoga lanca Hilton. NEVI URUČEN CERTIFIKAT ISO 14001 Kozmetičkoj i kemijskoj industriji Nevi d.o.o., banki-kćeri farmaceutske kompanije Pliva u srijedu su predstavnici norveške certifikacijske kuće Det Norske Veritas (DNV) uručili certifikat za upravljanjem okolišem prema normi HRN EN ISO 14001. Riječ je o prvom takvom sustavu u Hrvatskoj i jednom od prvih integralnih sustava upravljanja kvalitetom i okolišem u Europi, rečeno je prigodom dodjele. Po riječima direktorica Neve Sanje Slunjski, tvrtka je uvođenjem integralnog sustava kvalitete i upravljanja okolišem dokazala kako prati svjetske trendove te da je njezino strateško opredjeljenje - zadovoljan potrošač. Uspostavom takvog sustava, kazala je Slunjski, stvoren je uvjet za transparentnost poslovnih procesa i temelji za uspješno funkcioniranje Neve, što će u skorijoj budućnosti rezultirati smanjenjem operativnih troškova, boljim korištenjem svih resursa, doprinosom očuvanja okoliša, a u konačnici - većim prihodima. Čestitajući Nevi da dobivenom certifikatu, predsjednik Uprave Plive Željko Čović je istaknuo kako se zaštita okoliša i društvena odgovornost u Plivi vežu uz sjajne poslovne rezultate kompanije, budući se tako omogućuje održivi razvoj kompanije, ali i društva u cjelini. AUSTRIJSKI VA TECH PLANIRA ŠIRENJE NA HRVATSKOM TRŽIŠTU Austrijska tvrtka VA TECH ELIN EBG, za cjelokupan inženjering, predstavila je krajem prošloga tjedna program svoga djelovanja i najavila povećanje svoga prisustva na hrvatskom tržištu. VA TECH ELIN EBG je dio koncerna VA TECH AG, najveće austrijske inženjering grupe s više od 20 tisuća zaposlenih širom svijeta i jedna je od vodećih svjetskih firmi za opremanje kompletnog ekektričnog i mehaničkog sustava u industeijskim postrojenjima i zgradama, rekao je predsjednik VA TECH ELIN EBG-a Herbert Kaufmann. U Hrvatskoj je tvrtka započela djelovanje prije pet godina podizanjem električnih centrala, industrijskih postrojenja i zgrada. Među klijentima su Pliva, TPP, Termoelektrana Plomin, TLM-TLV Šibenik, Željezara Split, Raiffeisenbank i druge. Također, VA TECH ELIN EBG izradio je projekt opskrbe Slavonskog Broda pitkom vodom. Zamjenica predsjednika koncerna Andrea Raffaseder izvijestila je kako tvrtka namjerava pojačati svoju nazočnost na hrvatskom tržištu i to u izgradnji shoping centara, proširenju Zračne luke Zagreb i u projektima pročišćavanja vode. Po riječima predsjednika Upravnog odbora VA TECH Croatie, (hrvatske filijale koncerna) Antona Stallingera, tvrtka je dosad u Hrvatskoj uložila 2,5 milijarde šilinga. TVRTKA GISDATA PREDSTAVILA GISDATA.NET PROGRAM ZA INTERNET Zagrebačka tvrtka GISDATA, sa preko jedanaest godina iskustva na polju primjene geografskih informacijskih sustava (GIS) u Hrvatskoj i svijetu, predstavila je u srijedu GISDATA.NET program za uvođenje interaktivnih i dinamičkih GIS stranica na Internetu. Pred više od 300 sadašnjih i budućih korisnika tog programa okupljenih u hotelu "Sheraton" u okviru tzv. GISDATA Dana projekt je predstavio voditelj i savjetnik u tvrtki GISDATA Leon Šagovac. Po njegovim riječima, GISDATA.NET približava geografsku informaciju svim korisnicima Interneta, kao i korisnicima WAP mobilnih telefona. Uz to, dodao je, razvija informacijske sustave za podršku službama za korisnike, razmjenu podataka u Intranet okruženju državnih organizacija ili komercijalnih tvrtki. GISDATA.NET program tako nudi korisnicima interaktivne karte na Internetu s mogućnostima prezentacije lokalne i državne infrastrukture kao i za privlačenje stranih investicija. Uz to, korisnicima programa olakšava se Internet komunikacija gradske ili općinske administracije s građanstvom. Program nudi i riješenja za komercijalne tvrtke koje unosom adrese daju informaciju o na primjer tri najbliža bankomata ili odgovara na upit s kartom koja prikazuje najbliže restorane. MALI SE TRGOVCI TREBAJU UDRUŽITI Mali obrtnici, trgovci, trebaju se udružiti u lanac trgovačkih poduzetnika i na taj način odgovoriti velikima kojih ih guše damping cijenama, rekao je ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Željko Pecek na Drugom susretu trgovaca Hrvatske obrtničke komore u Crikvenici. Susretu, što je krajem prošloga tjedna organiziran pod pokroviteljstvom resornog Ministarstva, prisustvuje stotinu sudionika koji predstavljaju 17.500 trgovaca Hrvatske. U sklopu razmatranja aktualnog teškog stanja u toj oblasti, te strategije i planiranja razvoja trgovine, kao i značenja ulaska Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju, rečeno je da će niže carine za 30 posto rezultirati nižim cijenama i nižim maržama, ali da jedino povezivanje malih trgovaca može biti odgovor na superiornost velikih trgovinskih tvrtki čiji je nastanak potaknuo zatvaranje mnogih malih trgovina. To je i put za povratak naših građana u domaću maloprodajnu mrežu, koji sada za kvalitetnijom i jeftinijom ponudom odlaze u Italiju, Austriju i Bosnu i Hercegovinu. 6. MEĐUNARODNA SURADNJA EBRD USVOJILA NOVU STRATEGIJU ZA HRVATSKU: DALJNJA PODRŠKA Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u prošli je četvrtak objavila novu strategiju za Hrvatsku u cilju podrške njezinim naporima u smanjenju uloge države u gospodarstvu, privuče privatni kapital i promiče stalni rast, priopćeno je iz ureda EBRD-a u Zagrebu. "Nova vlada usvojila je platformu za daljnje gospodarske reforme i integraciju Hrvatske s ostatkom Europe. Taj plan reformi omogućit će novo snaženje aktivnosti ove banke u Hrvatskoj", izjavio je direktor poslovne skupine EBRD-a za srednju Europu Alain Pilloux. EBRD je i dosad igrala značajnu ulogu u prijelazu Hrvatske u tržišno gospodarstvo, a do 30. rujna 2000. prihvatila je 33 projekta, uključujući i izravna bančina ulaganja u vrijednosti od ukupno 571 milijuna eura i dodatnih 1,7 milijardi dolara od donatora i sufinancijera. U nastojanju da da poticaj daljnjim gospodarskim reformama i međunarodnoj integraciji Hrvatske, nova strategija EBRD-a usredotočena je na sljedeće prioritete: potporu procesu privatizacije i izravnim stranim ulaganjima u svim sektorima; poticanje na komercijalizaciju i okrupnjavanje infrastrukture, uključujući i promicanje sudjelovanja privatnog sektora; pomoć u razvoju nebankarskih institucija i konsolidaciji bankarskog sektora; nastavljanje napora za povećanjem financijskih izvora za malo i srednje poduzetništvo; promicanje prekogranične suradnje u svim sektorima koji produbljuju regionalnu integraciju; širenje razvojnih fondova. Opseg ulaganja EBRD-a ovisit će, napominje se, o razini poboljšanja ozračja za ulaganja i provedbi reformi. EBRD očekuje prije kraja godine potpisivanje nekoliko novih projekata s Hrvatskom. Upravni odbor banke odobrio je zajam u vrijednosti od 150 milijuna eura najvećoj hrvatskoj prehrambenoj tvrtki Agrokoru. Dugoročni cilj tog zajma je jačanje tvrtke na domaćem tržištu i olakšavanje njezina pristupa međunarodnim tržištima kapitala, što će osnažiti profil hrvatskog korporacijskog sektora. EBRD također želi dalji razvoj odnosa s Plivom pa će s 40,6 milijuna eura sudjelovati u izgradnji njezinog novog supremodernog instituta za istraživanja u Zagrebu koji će značajno povećati Plivinu sposobnost razvoja novih proizvoda i proširiti njezin udio na farmacetskom tržištu, navodi EBRD u svom dokumentu. MMF: GOSPODARSKA SITUACIJA U HRVATSKOJ POBOLJŠANA Međunarodni monetarni fond (MMF) ocjenjuje kako je u Hrvatskoj ekonomska situacija poboljšana, da je već ostvaren gospodarski rast od 3,5 posto, što je više od očekivanja te da se u idućoj godini može očekivati rast od četiri posto, posebice potaknu li se investicije. Ocijenio je to prošloga petka na konferenciji za novinare u Zagrebu Hans Flickenschild, voditelj misije MMF-a, koja je boravila u Hrvatskoj protekla dva tjedna. Pozitivni pomaci u hrvatskom gospodarstvu posljedica su prvenstveno porasta izvoza i potrošnje, ali i fiskalne politike hrvatske Vlade glede ograničavanja javne potrošnje, rekao je Flickenschild. Iako je stopa inflacije ove godine porasla (u listopadu je iznosila 7,3 posto), to, prema njegovu mišljenju, nije zabrinjavajući podatak i ona će, smatra, biti 7,5 posto u ovoj godini. Iduće bi se godine inflacija trebala smanjiti na približno četiri posto, što će biti moguće, kaže voditelj Misije MMF-a, jedino ako ne dođe do daljnjeg rasta cijena nafte i naftnih proizvoda, održi stabilnost tečaja te ne dođe do povećanja poreznih obveza. Posebno je bitno povećanje investicije, čija je visina dosad bila razočaravajuća, usprkos rekordnim iznosima deviznih rezervi u poslovnim bankama i kod HNB- a, a posebno nakon dobre turističke sezone. Izaslanstvo MMF-a nastavilo je pregovore s hrvatskom Vladom o novom stand by aranžmanu. Iako je postignut izvjestan napreda još uvijek ništa nije konkretno dogovoreno, odgvorio je na upit Flickenschild. Naime, pregovori su održani u trenutku zastoja u pregovorima Vlade sa socijalnim partnerima o socijalnom miru i plaćama, posebno u javnom sektoru, a jučer je i Vlada utvrdila proračun. Kako je MMF raspolagao prethodnim prijedlogom sada će morati razmotriti završnu verziju proračuna. Po Flickenschildovu mišljenju, prihvaćene ustavne promjene ojačale su poziciju Vlade i omogućile joj da se sada više koncentrira na ekonomska, a manje na politička pitanja. PRVI UGOVORI HRVATSKIH I JUGOSLAVENSKIH TVRTKI Više od 800 hrvatskih i jugoslavenskih gospodarstvenika sastalo se u četvrtak u Beogradu te razgovaralo o gospodarskoj suradnji. Istaknuto je kako mogućnosti za privrednu suradnju između dvije zemlje postoje u gotovo svim sektorima gospodarstva, kao i u realizaciji regionalnih razvojnih projekata. Na sastanku u Privrednoj komori Jugoslavije, na kojem sudjeluje više od 400 hrvatskih gospodarstvenika, već su potpisani i prvi ugovori, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević na konferenciji za novinare. Ugovor na području metalske industrije potpisale su zagrebačka Utenzilija i niška tvrtka Min, dok je daruvarska tvrtka Dalit potpisala dva ugovora, jedan sa beogradskom tvrtkom Ivo Lola Ribar te sa kikindskom tvrtkom Toza Marković. Ugovor sa poduzećem Toza Marković vrijedan je pola milijuna njemačkih maraka. U cilju poticanja gospodarske suradnje u idućem je razdoblju potrebno na razini vlada SR Jugoslavije i Hrvatske institucionalizirati uvjete za suradnju, istaknuo je na konferenciji za novinare potpredsjednik Privredne komore Jugoslavije Drago Šofranac. To podrazumjeva, kazao je, ratifikaciju zaključenih sporazuma o trgovini, zaštiti investicija i izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a potrebno je pristupiti i zaključivanju ostalih sporazuma koji reguliraju gospodarsku suradnju. Kako bi se u skoroj budućnosti osigurali uvjeti gospodarske suradnje potrebno je pokrenuti inicijativu za liberalizaciju međusobne trgovine, pristupiti uspostavljanju platnog prometa, te omogućiti nesmetano odvijanje svih vidova prometa i transporta, kazao je Vidošević. Nadalje, potrebno je razmotriti mogućnosti liberalizacije viznog režima s ciljem lakšeg odvijanja poslovnih kontakata i transporta. Vidošević je također istaknuo kako je okupljanje više od 800 gospodarstvenika (više od 400 iz Hrvatske i isto toliko iz SRJ) obvezujuće za vlade obje zemlje da razriješe institucionalne okolnosti koje otežavaju sadašnju suradnju. Na sastanku je dogovoreno i da se započne s procedurom otvaranja predstavništva privrednih komora u obje zemlje, a dogovoreno je da se naredni susret delegacija privrednih komora organizira u prvom kvartalu 2001. godine u Zagrebu. Vidošević je istaknuo kako je u prijeratnim godinama međusobna robna razmjena iznosila milijardu američkih dolara, dok je prošle godine bila tek 50 milijuna dolara. U idućih nekoliko godina ponovo bi se moglo dosegnuti takva razina vanjskotrgovinske razmjene budući su proizvodi obaju gospodarstava poznati na tržištima obje zemlje, a gospodarstva u mnogim djelatnostima kompatibilna, rekao je Vidošević. ZAVRŠEN GOSPODARSKI SKUP O ULAGANJU U HRVATSKU Ministar gospodarstva Republike Hrvatske Goranko Fižulić sudjelovao je u srijedu u Beču na konferenciji Europskog foruma - Bank Austrije pod nazivom "Ulaganje u Hrvatskoj" na kojoj se govorilo o mogućnostima za strana ulaganja u Hrvatskoj, zakonskoj regulativi, procesu privatizacije, te odnosu između Hrvatske i EU. U radu tog skupa sudjelovalo je više od 150 austrijskih gospodarstvenika i predstavnika austrijskih i međunarodnih financijskih institucija. Otvarajući konferenciju član Uprave Bank Austrije Erich Hampel podsjetio je na vrlo dobre gospodarske odnose Austrije i Hrvatske rekavši da Austrija zauzima treće mjesto u ukupnim ulaganjima u Hrvatskoj . "Mislim da će predstavljanje hrvatskog gospodarstva u Austriji bitno doprinijeti unapređenju međusobnih gospodarskih odnosa dviju zemalja i potaknuti ulaganja u Hrvatsku od strane austrijskih tvrtki i austrijskih financijskih institucija", izjavio je na kraju konferencije "Investiranja u Hrvatsku" Fižulić. 7. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI U PROSINCU "OKRUGLI STOL S HRVATSKOM VLADOM" Treći okrugli stol s Vladom Republike Hrvatske u organizaciji "The Economist Conferences" održat će se 4. i 5. prosinca u zagrebačkom Hotelu Sheraton. Osnovna teza skupa glasi "Hrvatska na raskrižju- što stoji na putu poslovanju?", objavili su iz The Economist Conferences. Dvodnevni će skup svojim izlaganjem otvoriti, kako se najavljuje, predsjednik Vlade Ivica Račan koji će govoriti o ekonomskim i političkim ciljevima hrvatske Vlade, pitanjima stranih ulaganja, restrukturiranju i nezaposlenosti. Zamjenik predsjednika Vlade Goran Granić govorit će o političkim prioritetima, dok će o fiskalnoj politici, s posebnim osvrtom na pitanja proračuna, javne potrošnje i očekivanim prihodima od privatizacije govoriti ministar financija Mato Crkvenac. Ministar gospodarstva Goranko Fižulić dat će pregled stranih ulaganja i ugovora o zoni slobodne trgovine, a potpredsjednik Vlade Slavko Linić govorit će o privatizaciji s posebnim osvrtom na javna poduzeća i moguću reviziju. O hrvatskoj politici prema Europskoj uniji i NATO izlagat će ministar vanjskih poslova Tonino Picula, a ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević iznijet će prijedloge unapređenja pravnog sustava na području poslovanja. Na kraju drugog dana Okruglog stola bit će održana panel rasprava menadžera na kojoj će sudjelovati Goran Radman iz Microsofta Hrvatska, Marcho Kouumdijev iz Unilever Hrvatska i Slovenija, Milivoj Goldštajn iz Zagrebačke banke, Gabriel Dlelacher iz Vienna Capital Partners Hrvatska i Dario Naletilić iz Glaxo Wellcome Hrvatska.