ZAGREB, 17. studenoga (Hina) - Podaci o novčanim transakcijama hrvatskih poduzetnika preko računa Zavoda za platni promet (ZAP) tijekom devet ovogodišnjih mjeseci su ohrabrujući, a potvrđuju i rast koji službena statistika bilježi u
realnom sektoru gospodarstva, ocjenjuju u ZAP-u. U tom su razdoblju novčani primici poduzetnika nominalno porasli 7,3 posto, na 282,1 milijardu kuna, dok su novčani izdaci iznosili 280,7 milijardi kuna, što je 6,9 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, podaci su ZAP-a. Uzme li se u obzir porast cijena na malo od 5,7 posto, proizlazi da su novčani primici realno porasli 1,5 posto, a izdaci 1,1 posto. Analiziraju li se novčani primici poduzetnika po djelatnostima, kod njih sedam, od ukupno deset promatranih, zabilježen je rast i to od 33,9 posto, na 328 milijuna kuna u ribarstvu do 3,2 posto, na 10,4 milijardi kuna u poljoprivredi, lovu i šumarstvu. U prerađivačkoj industriji zabilježen je rast primitaka od 9,7 posto na 79,2 milijarde kuna, a u trgovini 6,5 posto, na 104,8 milijardi kuna. Na lanjskoj su pak razini primici u djelatnostima koje se bave poslovanjem nekretninama, iznajmljivanjem i poslovnim uslugama, a negativna su kretanja od početka ove godine prisutna u graditeljstvu i rudarstvu.
ZAGREB, 17. studenoga (Hina) - Podaci o novčanim transakcijama
hrvatskih poduzetnika preko računa Zavoda za platni promet (ZAP)
tijekom devet ovogodišnjih mjeseci su ohrabrujući, a potvrđuju i
rast koji službena statistika bilježi u realnom sektoru
gospodarstva, ocjenjuju u ZAP-u.
U tom su razdoblju novčani primici poduzetnika nominalno porasli
7,3 posto, na 282,1 milijardu kuna, dok su novčani izdaci iznosili
280,7 milijardi kuna, što je 6,9 posto više nego u istom lanjskom
razdoblju, podaci su ZAP-a. Uzme li se u obzir porast cijena na malo
od 5,7 posto, proizlazi da su novčani primici realno porasli 1,5
posto, a izdaci 1,1 posto.
Analiziraju li se novčani primici poduzetnika po djelatnostima,
kod njih sedam, od ukupno deset promatranih, zabilježen je rast i to
od 33,9 posto, na 328 milijuna kuna u ribarstvu do 3,2 posto, na 10,4
milijardi kuna u poljoprivredi, lovu i šumarstvu. U prerađivačkoj
industriji zabilježen je rast primitaka od 9,7 posto na 79,2
milijarde kuna, a u trgovini 6,5 posto, na 104,8 milijardi kuna.
Na lanjskoj su pak razini primici u djelatnostima koje se bave
poslovanjem nekretninama, iznajmljivanjem i poslovnim uslugama, a
negativna su kretanja od početka ove godine prisutna u
graditeljstvu i rudarstvu.
Promatrano po vrstama primitaka i izdataka zamjećuju se da
pozitivan trend bilježe sve vrste primitaka. Tako su sredstva iz
proračuna i fondova porasla 33,3 posto, na 4,4 milijarde kuna,
primici iz redovne djelatnosti 7,5 posto, na 243,6 milijardi kuna,
povrat plasmana i drugih sredstava 6,2 posto, na više od dvije
milijarde kuna te ostali primici 4,7 posto, na 28,7 milijardi kuna.
Samo su primljeni krediti i pozajmice smanjeni osam posto u odnosu
na isto lanjsko razdoblje te iznose 3,3 milijarde kuna.
U strukturi izdataka najviše su porasli ostali izdaci i to 13,5
posto, na 56,4 milijarde kuna, zatim isplate neto plaća 6,8 posto,
na 14,8 milijardi kuna te plaćanja za materijal, robu i usluge 6,6
posto, na 171,3 milijarde kuna. Izdaci za javnu potrošnju, povrati
kredita i pozajmica te plasmani vlastitih sredstava malo su ispod
prošlogodišnje razine.
(Hina) tp ds