HR-VLADA-SJEDNICA-Vlada VLADA UPUTILA PRIJEDLOG REBALANSA U SABORSKU PROCEDURU VLADA UPUTILA PRIJEDLOG REBALANSA U SABORSKU PROCEDURU Prijedlogom rebalansa proračuna za ovu godinu tekući bi proračunski rashodi bili povećani za 193
milijuna kuna. Prijedlogom rebalansa ukupni bi rashodi iznosili 50 milijardi i 663 milijuna kuna, što je, u odnosu na proračunom utvrđenih 48,3 milijarde kuna, povećanje od 2,366 milijardi kuna. No, pritom se najveći dio odnosi na tehnički dio rebalansa, odnosno promjenu strukture prihoda i rashoda posebice kod zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, rekao je danas ministar financija Mato Crkvenac. Izuzmu li se ti transferi, predloženi rebalans znači da su tekući rashodi veći svega 193 milijuna kuna, što je samo 0,38 posto više nego li iznosi proračun, kazao je Crkvenac na današnjoj sjednici Vlade s koje je prijedlog rebalansa upućen u saborsku proceduru. Tehnički dio rebalansa iznosi 1,97 milijardi kuna, a odnosi se na 700 milijuna kuna za zdravstvo osiguranje, 760 milijuna kuna za mirovinsko, te 510 milijuna povećanja za podmirenje obveza proračuna iz ranijih razdoblja. Iznosi za zdravstveno i mirovinsko preuzeti su u proračun kada je smanjena cijena rada, odnosno doprinosi za po dva postotna poena. Za to su izvori pronađeni u povećanju trošarina koje se sada
VLADA UPUTILA PRIJEDLOG REBALANSA U SABORSKU PROCEDURU
Prijedlogom rebalansa proračuna za ovu godinu tekući bi
proračunski rashodi bili povećani za 193 milijuna kuna.
Prijedlogom rebalansa ukupni bi rashodi iznosili 50 milijardi i 663
milijuna kuna, što je, u odnosu na proračunom utvrđenih 48,3
milijarde kuna, povećanje od 2,366 milijardi kuna. No, pritom se
najveći dio odnosi na tehnički dio rebalansa, odnosno promjenu
strukture prihoda i rashoda posebice kod zdravstvenog i
mirovinskog osiguranja, rekao je danas ministar financija Mato
Crkvenac.
Izuzmu li se ti transferi, predloženi rebalans znači da su tekući
rashodi veći svega 193 milijuna kuna, što je samo 0,38 posto više
nego li iznosi proračun, kazao je Crkvenac na današnjoj sjednici
Vlade s koje je prijedlog rebalansa upućen u saborsku proceduru.
Tehnički dio rebalansa iznosi 1,97 milijardi kuna, a odnosi se na
700 milijuna kuna za zdravstvo osiguranje, 760 milijuna kuna za
mirovinsko, te 510 milijuna povećanja za podmirenje obveza
proračuna iz ranijih razdoblja.
Iznosi za zdravstveno i mirovinsko preuzeti su u proračun kada je
smanjena cijena rada, odnosno doprinosi za po dva postotna poena.
Za to su izvori pronađeni u povećanju trošarina koje se sada
javljaju i kao prihodi i kao rashodi proračuna, a prije nisu bile u
proračunu već u fondovima, objasnio je Crkvenac.
Oduzme li se od preostalih 393 milijuna kuna 200 milijuna koliko su
povećani rashodi i prihodi za Bechtel, a što su već povučena
inozemna sredsva, dolazi se do 193 milijuna kuna koliko iznosi
stvarno povećanje tekućih proračunskih izdataka, objasnio je.
Ministar financija time je "veoma zadovoljan", jer ostvarivanje
takvog proračuna u ovoj godini, koji je manji od prošlogodišnjeg,
znači definitivni zaokret u proračunskoj i fiskalnoj politici.
Prema rebalansu, objasnio je Crkvenac, bolje su prošli znanost (sa
13 posto više sredstava u ovoj godini), kultura (povećanje od 12
posto), socijalna politika i obrazovanje. Ministarstva
gospodarstva, poljoprivrede, obrane, unutarnjih i vanjskih
poslova segmenti su koji su u ovogodišnjem proračunu imali
najsporiji rast, čak i određeni pad.
U skladu s jučerašnjim dogovorom na Vladinim koordinacijama, u
prijedlog rebalansa proračuna uključeno je i 15 milijuna kuna
smanjenja izdataka Ministarstva obrane, a taj iznos ide
Ministarstvu znanosti. Ministarstvo pravosuđa dobit će pak još 4,1
milijun kuna (već ostvareni rashodi za izbore), a kulture 1,5
milijuna kuna. Za tih 5,5 milijuna kuna bit će smanjene proračunske
rezerve, objasnio je Crkvenac.
Ministar financija kaže da je Vlada u ovoj godini učinila 50-ak
krupnih zahvata u ekonomskoj politici koji već daju rezultate, da
će gospodarski rast u ovoj godini iznositi 3,5 posto.
Posebno ističe da u postojećim uvjetima nema šansi za povećanje
državne potrošnje, te da je prijeko potrebno u iduće tri godine
smanjiti udio državne potrošnje za 10 strukturnih poena.
Ministar Crkvenac nakon sjednice Vlade odgovorio je i na nekoliko
novinarskih pitanja, posebice o prijedlogu proračuna za iduću
godinu čiji najveći iznos može biti 50,855 milijardi kuna.
U prijedlogu proračuna za iduću godinu nastavlja se politika
štednje i racionalizacije državne uprave, obrane i policije, a
prednost će imati znanost, obrazovanje, poticanje izvoza, malog i
srednjeg poduzetništva, te socijalna skrb.
Crkvenac najavljuje da će uskoro osobita pozornost posvetiti
rješavanja problema nezaposlenosti. Rješenja će ići u pet pravaca,
rekao je ne želeći još govoriti o potankostima prijedloga.