ASTRONOMIJA - JEDINA ZNANOST KOJA "VIDI" PROŠLOST

piše: Irena Petričević ZAGREB, 22. listopada (Hina) - Astronomija je jedina koja doista "vidi" prošlost, a sudjelovati u astronomskim istraživanjima stvar je prestiža za svaku zemlju koja drži do znanosti.#L# Tvrdnja je to Karla Dragutina Rakoša, astronoma svjetskoga glasa i hrvatskoga podrijetla, dopisnoga člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i umirovljenoga profesora Sveučilišta u Beču. No, dok profesor Rakoš ističe da je astronomija prestižna znanost, i laik zna da su astronomska istraživanja skupa. Samo je za teleskope Mauna Kee na Havajima, danas najveće međunarodne zvjezdarnice na svijetu, potrošeno oko milijardu i pol američkih dolara, ili nešto više od 12 milijardi kuna. Zahvaljujući bogatima - SAD-u, Kanadi, Francuskoj, Velikoj Britaniji i Japanu, na 4250 metara nad morem, na mjestu ugasloga vulkana na Havajima, nalaze se tako dva teleskopa promjera deset metara, dva teleskopa promjera osam metara te nekoliko teleskopa promjera četiri metra. Pa kako onda Hrvatska ili njoj slične "malene" zemlje, a pri tomu se misli najviše na njihove financijske mogućnosti, mogu sudjelovati u astronomskim istraživanjima? "Lako i bez ikakvih poteškoća", tvrdi profesor Rakoš, član mnogih astronomskih društava u svijetu i autor oko 150 zapaženih znanstvenih radova, koji je kao istraživač djelovao na skoro svim vodećim svjetskim zvjezdarnicama. "Korištenje vodećih svjetskih zvjezdarnica besplatno je, a plaćaju se tek troškovi puta i smještaja znanstvenika", podupire tvrdnju Rakoš, na čiju je inicijativu prije osam godina na Prirodoslovno- matematičkome fakultetu u Zagrebu uveden studij Astrofizike, čime je u Hrvatskoj započeo suvremeni studij astronomije. No, hrvatski bi znanstvenici samo morali ponuditi dobre znanstvene projekte, kako bi konkurirali drugim kvalitetnim prijedlozima iz svijeta, upozorava Rakoš. "Puno je dobrih znanstvenika-astronoma, ali je ograničen broj dana u godini i teleskopa kojima se mogu motriti zvjezdane galaksije". Kvalitetu brojnih ponuđenih projekata stoga prosuđuje međunarodna komisija znanstvenika, koja onda određuje koji će znanstvenici i koliko dugo moći koristiti zvjezdarnice. "Siguran sam da u Hrvatskoj postoje sposobni znanstvenici", smatra Rakoš, predlažući osnivanje Nacionalnoga fonda za znanost, kako bi se i njima omogućio rad na vodećim svjetskim zvjezdarnicama. Po njemu, u tome bi fondu trebali "sjediti" znanstvenici, umjesto činovnika koji ne mogu znati prave znanstvene kriterije za dodjelu novca. Na tu je potrebu ukazao i ministar znanosti i tehnologije dr. Hrvoje Kraljević, kada je koordinaciji hrvatske Vlade predložio osnivanje Nacionalnoga fonda za znanost, koji bi se financirao novcem dobivenim privatizacijom. No, iako je ministar predložio iznos od dva posto, izgledno je da bi Vlada mogla pristati tek na jedan posto od ukupnih privatizacijskih sredstava. Moguće je da će i neki drugi hrvatski astronom jednom otputovati na Havaje, no, rad na zvjezdarnici Mauna Kee zasad je privilegija samo Karla Dragutina Rakoša. Sedamdesetpetogodišnji astronom izborio se, u jakoj međunarodnoj konkurenciji, za još jednu avanturu - novih 13 noći proučavanja i mjerenja dalekih zvijezda nebeskoga svoda. (Hina) ip vl