ŠV 14.XI.-NZZ-OVAKVA BIH NAMETNUTA SRBIMA I HRVATIMA

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 14. XI. 2000. Zapadu treba u Bosni strpljenje "Od zaključenja mirovnoga sporazuma u Daytonu u studenom 1995. koji je donio svršetak bosanskoga rata, međunarodni predstavnici pokušavaju oslabiti etnički definirane stranke muslimanskih Bošnjaka kao i bosanskih Srba i Hrvata i ojačati tako zvane multietničke stranke. To je najvažnija pretpostavka za učvršćenje još uvijek slabih cjelobosanskih tijela. Poraz nacionalista u njihovim je očima i uvjet za nužno potrebnan gospodarski uzlet bez kojega će najavljena 'samonosiva' stabilnost Bosne ostati iluzija. Ni treći izbori koje je organizirao i nadzirao OESS nisu u srpskoj republici ni u prije rata kompaktno Hrvatima naseljenoj zapadnoj Hercegovini donijeli željene rezultate. Obje su nacionalne stranke unatoč promjenama vlasti u Beogradu i Zagrebu opet dobro prošle. U srpskom dijelu zemlje očito su dobro prošli Srpska demokratska stranka koju je utemeljio Radovan Karadžić i njezin predsjednički kandidat za razliku od šefa vlade Dodika kojega podupire Zapad. Vjerojatno i stoga što mnogi Srbi nisu ni osjetili obećano poboljšanje životnog standarda. Ipak glasovi prognanih Muslimana i Hrvata još nisu prebrojeni. Rezultat u svakom slučaju predstavlja udarac naporima Zapada. U zapadnoj Hercegovini nacionalistička je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i dalje odlučujuća snaga iako od promjene vlasti u Hrvatskoj od Zagreba više nema političku potporu. Čini se da se izolirani bosanski HDZ s time teško miri. Postao je još radikalniji. Hrvati zapadne Hercegovine koji su oduvijek željeli pripadati Hrvatskoj, federaciju s Muslimanima koju im je nametnuo Washington drže neprirodnom. U tomu ni pravorijek nove hrvatske vlade ništa ne može promijeniti. HDZ sada zahtijeva, pored srpske republike i federacije kojom dominiraju Muslimani, stvaranje trećeg entiteta za Hrvate, navodno ugrožene u cjelovitoj bosanskoj državi. Time šef HDZ-a, koji još pripada najvišem bosanskom državnom tijelu, na razvidan način krši Daytonski sporazum. Njegova nacionalistička retorika i ilegalno stvaranje Hrvatskog narodnoga sabora krajem listopada, kobno podsjećaju na ponašanje Srba uoči bosanskoga rata. U većinski Bošnjacima naseljenim dijelovima bošnjačko-hrvatske federacije očito je dobro prošla Socijaldemokratska stranka koju podupire Zapad i koja nije nacionalno definirana. Hoće li uspjeti pobijediti nacionalnu stranku Muslimana i dovesti do promjene vlasti, prema prvim rezultatima koje je objavio OESS, još se ne zna. Rezultati izbora pokazuju dvije stvari: Bosna i Hercegovina, pet godina poslije Daytona, još uvijek se sastoji od tri odvojena dijela koje na okupu treba držati izvana. Unatoč svim naporima, ponajprije Srbi u srpskoj republici i Hrvati u zapadnoj Hercegovini ne glasuju onako kako Zapad očekuje. U Daytonu izgrađena zamršena bosanska državna tvorevina za mnoge je Srbe i Hrvate ostala izvana nametnuta umjetna građevina koju još uvijek odbijaju. A Dodik, kojega Zapad podupire, u posljednje je tri godine malo učinio da bi približio srpsku republiku i federaciju. Dobar rezultat nacionalnih stranaka Srba i Hrvata mogao bi se povezati i s uzletom Socijaldemokratske stranke koji se naznačuje već neko vrijeme. Ona se shvaća kao cjelobosanska snaga i teži jačanju državnih tijela. Upravo u tomu mnogi Srbi i Hrvati vide najveću opasnost. Za njih 'multietničko' znači političku dominaciju bošnjačke većine. Boje se gubitka svojeg nacionalnog identiteta - a u slučaju Srba i slabljenja samostalne srpske republike. Zaštitu kao i uvijek očekuju od etnički definiranih stranaka. Što napraviti? Revizija Daytonskoga sporazuma u smislu diobe Bosne i s time povezanih promjena granica, na Zapadu, s dobrim razlozima, nitko ne želi. Tako ne preostaje drugo doli nastaviti dosadašnju napornu politiku i pokušavati, s puno strpljenja i s jakim pritiskom jačati bosansku državu. No to unatoč očitom napretku, zahtijeva dugu političku i vojnu nazočnost" - zaključuje komentator lista C. Sr.