RU-YU-US-demokracija-Izbori-Diplomacija-Vlada-Ljudska prava RUSIJA-NEZAVISIMAJA GAZETA OD 5.11.00.O KOSOVU I SRJ RUSIJANEZAVISIMAJA GAZETA5. XI. 2000.Umjereni separatizam ipak je separatizam"U srpskoj i jugoslavenskoj pokrajini Kosovu
prošle su subote, kao što je poznato, održani izbori za lokalna tijela vlasti. Izbori su održani unatoč prosvjedima nove demokratske vlasti u Beogradu koja je upozoravala da tu nema osnovnih uvjeta za provedbu pravih demokratskih i slobodnih izbora.UN-ovo izaslanstvo na Kosovu (MINUK) i izaslanstvo OESS-a nisu, na žalost, poveli računa ni o upozorenju iz Beograda ni o upozorenjima iz vlada velikog broja zemalja i drugih uglednih institucija da još nisu stvoreni uvjeti za slobodno očitovanje volje građana, zbog čega, dakako, ne može biti ni demokratskih, slobodnih i poštenih izbora.O besmislenosti izbora u ovom času govore mnoge činjenice. Organizatorima izbora dobro je poznato da na Kosovu nema sigurnosti i slobode kretanja nijedne etničke zajednice. To znači da su izbori zapravo bili samo utrka političkih stranaka iz albanske etničke zajednice. Povrh toga, izbori na kojima su se u općinska tijela vlasti birali samo albanski predstavnici, u stvari su potvrda
RUSIJA
NEZAVISIMAJA GAZETA
5. XI. 2000.
Umjereni separatizam ipak je separatizam
"U srpskoj i jugoslavenskoj pokrajini Kosovu prošle su subote, kao
što je poznato, održani izbori za lokalna tijela vlasti. Izbori su
održani unatoč prosvjedima nove demokratske vlasti u Beogradu koja
je upozoravala da tu nema osnovnih uvjeta za provedbu pravih
demokratskih i slobodnih izbora.
UN-ovo izaslanstvo na Kosovu (MINUK) i izaslanstvo OESS-a nisu, na
žalost, poveli računa ni o upozorenju iz Beograda ni o upozorenjima
iz vlada velikog broja zemalja i drugih uglednih institucija da još
nisu stvoreni uvjeti za slobodno očitovanje volje građana, zbog
čega, dakako, ne može biti ni demokratskih, slobodnih i poštenih
izbora.
O besmislenosti izbora u ovom času govore mnoge činjenice.
Organizatorima izbora dobro je poznato da na Kosovu nema sigurnosti
i slobode kretanja nijedne etničke zajednice. To znači da su izbori
zapravo bili samo utrka političkih stranaka iz albanske etničke
zajednice. Povrh toga, izbori na kojima su se u općinska tijela
vlasti birali samo albanski predstavnici, u stvari su potvrda
politike etničkog čišćenja, što se može shvatiti kao potpora
albanskom separatizmu. Sve to proturječi međunarodnim propisima i
općepriznatim ciljevima međunarodne zajednice, kao i rezoluciji
1244 Vijeća sigurnosti UN-a.
U izborima nije sudjelovao srpski ni drugi nealbanski puk. Na
biračkim se mjestima nisu pojavili oni malobrojni stanovnici
srpske i drugih nealbanskih narodnosti koji su ostali na području
Kosova, a žive u svojevrsnom getu, bez mogućnosti da se slobodno
kreću, kao više od dvjesto tisuća nealbanaca protjeranih sa svojih
vjekovnih ognjišta.
Nije teško primijetiti i druge negativne posljedice izbora koje su
jako dobro poznate MINUK-u i izaslanstvu OESS-a, kao i široj
javnosti. Sva se predizborna utrka temeljila na pitanju o
neovisnosti Kosova. Predstavnici albanskih stranaka koje su
istaknule svoje kandidate, u obraćanju biračima javno su se
natjecali ističući kako će neovisnost biti njihova prva i
najvažnija briga. U takvim se okolnostima čine iznimno besmislenim
obećanja voditelja MINUK-a Bernarda Kouchnera da će za Srbe
sačuvati deset posto mjesta u lokalnoj vlasti i da će se za godinu
dana u srpskim enklavama organizirati izbori. Negativan ton
poprima i izjava Javiera Solane o 'stupnju političke zrelosti'
kosovskih Albanaca.
Tvrdnja da je na izborima pobijedio 'umjereni separatizam' nipošto
ne ublažava isključivo negativne sastavnice njihove provedbe u
ovom trenutku. Prema mnogim pokazateljima, izbori na Kosovu loš su
presedan u najnovijoj povijesti demokratske Europe. Izbore na
području suverene Jugoslavije organizira netko drugi, a ne vlast te
države, kao što zahtijevaju državni zakoni i međunarodni pravni
propisi. U izborima ne sudjeluje više od dvjesto tisuća protjeranih
Srba i drugih nealbanaca, a programi albanskih stranaka koje su
istaknule svoje kandidate, isključivo su separatistički i
nacionalistički. Krše se ne samo temeljni zakoni jedne suverene
države, već i rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a. Od višeetničkog
Kosova, koje je tobože glavni cilj međunarodne zajednice, stvara se
monoetničko Kosovo s jasnim znacima njegova odvajanja. Opet se
javlja prijetnja prekrajanja europskog zemljovida i zauzeća
područja koje je oduvijek bilo srpsko. U pokrajini se ne poštuju
osnovna nacionalna i druga prava građana srpske i drugih
nealbanskih narodnosti, koji su na rubu humanitarne katastrofe. U
svezi s time nije naodmet napomenuti da je upravo zaštita ljudskih
prava i sprječavanje humanitarne katastrofe bilo izlika za
agresiju NATO-a na Jugoslaviju.
Postoji stvarna opasnost da izbori doista potvrde etničko čišćenje
na Kosovu koje albanski ekstremisti provode otkako su međunarodne
snage ušle u pokrajinu. Nedavno je posebni izvjestitelj UN-a za
ljudska prava Jiry Dienstbier upozorio da međunarodne snage koje
privremeno upravljaju pokrajinom nisu spriječile takav tragičan
razvoj događaja i zato su odgovorne za teške povrede ljudskih
prava. U takvim okolnostima jako čudno zvuči izjava službenog
predstavnika američkog State Departmenta Richarda Bouchera koji je
za izbore rekao da su 'slobodni i pošteni'.
Nove su vlasti u Beogradu već u više navrata potvrdile svoju
privrženost rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN-a i spremnost da
pomognu u njezinoj primjeni. Ne čini li se u najmanju ruku neobično
što ovu rezoluciju ne primjenjuju oni koji bi morali jamčiti
njezinu provedbu - izaslanstvo svjetske organizacije i čovjek koji
ju zastupa - Bernard Kouchner?
Izbori na Kosovu održani su jedva mjesec dana nakon promjene vlasti
u Beogradu i početka demokratskih promjena u Jugoslaviji. Takvi
izbori nisu potpora ni jačanju demokratskih procesa ni novom
predsjedniku Vojislavu Koštunici. Oni ne pridonose rješavanju
krize ni na Kosovu ni na Balkanu i ne pomažu uspostavi mira i
stabilnosti na tom području.
Izbori na Kosovu i opće prilike oko te pokrajine vrlo su pogibeljan
presedan u širim međunarodnim prilikama. Mnoge zemlje u svijetu, pa
i u Europi, imaju svoje 'Kosovo'. Na opasnost od nacionalnog i
vjerskog ekstremizma i separatizma upozoravaju mnogi državni
djelatnici. Ta činjenica kao da se zaboravlja. Bilo bi jako
pogibeljno da se 'kosovski obrazac' proširi na druga područja",
piše Đorđe Milošević, šef dopisništva jugoslavenske televizijske
postaje 'Telekom BK' u RF-u i zemljama ZND-a.