NEW ORLEANS, 14. studenoga (Hina/Reuters) - Eksperimentalno ubrizgavanje stanica, uključujući i matične stanice, pokazuje da će se bolesno i oštećeno srce ubuduće moći regenerirati, tvrde istraživači.
NEW ORLEANS, 14. studenoga (Hina/Reuters) - Eksperimentalno
ubrizgavanje stanica, uključujući i matične stanice, pokazuje da
će se bolesno i oštećeno srce ubuduće moći regenerirati, tvrde
istraživači. #L#
Francuski su znanstvenici uzeli obične stanice iz mišića noge
jednog pacijenta te su ih ubrizgali u njegovo srce. Stanice su, kako
se čini, zamijenile stanice srčanog mišića.
Drugi su istraživači otkrili kako se matične stanice, iz kojih se
mogu razviti različite vrste tjelesnih stanica, mogu upotrijebiti
za uzgoj novih krvnih žila ili čak zamijeniti oštećeno srčano
tkivo. Neke skupine znanstvenika uspjele su uz pomoć gena i
proteina potaknuti razvoj novog srčanog i arterijskog tkiva.
Novi će nam postupak "omogućiti zamjenu oštećenoga srčanog tkiva",
rekla je dr. Rose Marie Robertson, predsjednica Američkoga društva
kardiologa, na godišnjem sastanku društva.
Pokažu li se te metode dugoročno uspješnima, pomoći će osobama sa
srčanom manom, odnosno s oštećenjem koje onemogućuje normalan rad
srca, rekla je dr. Robertson. Otprilike polovica tih pacijenata
umire u roku od pet godina. "Srčane stanice ne mogu se zamijeniti
kad odumru", rekla je dr. Robertson.
Dr. Philippe Menasche iz bolnice "Bichat" u Parizu i njegovi kolege
istraživali su kako se to može ispraviti. U lipnju su izveli pokus
na 72-godišnjem pacijentu s teškim oštećenjem srca nakon srčane
kapi.
"Uzeli smo dio mišićnoga tkiva iz bedra, dva tjedna smo uzgajali
stanice u kulturi dok nismo imali dovoljan broj stanica skeletnih
mišića, a zatim smo ih usadili u oštećeno srce", rekao je Menasche.
Nakon pet mjeseci mišićne su se stanice integrirale u pacijentovo
srce i sudjelovale u kontrakcijama, iako ne potpuno jednako kao
stanice srčanog mišića. "Ovo je sjajan rezultat, ali moramo biti
jako oprezni", rekao je Menasche.
Dr. Ray Chiu, predsjednik odjela za kardiotorakalnu kirurgiju
Medicinskog centra sveučilišta "McGill", isprobao je drukčiji
postupak uz pomoć matičnih stanica.
Te se stanice mogu razviti u bilo koju vrstu tjelesnih stanica. On i
njegovi suradnici ispitali su 22 štakora, zamrznuli dijelove
njihovih srca i ubrizgali matične stanice koštane srži - poznat
izvor tih prilagodljivih stanica - kako bi ih zamijenili.
Ubrizgane stanice su radi lakšeg razlikovanja označili
fluorescentnom kemikalijom. "U roku od četiri do pet tjedana,
označene su se stanice pretvorile u mišićne", rekao je Chiu.
Taj bi postupak mogao omogućiti uporabu pacijentove vlastite
koštane srži, što znači da ne bi bili potrebni lijekovi za
sprječavanje odbacivanja tkiva.
Druga skupina znanstvenika pod vodstvom dr. Jeffa Isnera sa
sveučilišta "Tufts" u Bostonu, otkrila je drugi način uporabe
stanica. Oni su uzeli endotelne progenitorske stanice koje kruže u
krvi i razvijaju se u odrasle endotelne stanice: "Kad je potrebno te
stanice mogu doći do mjesta na kojemu se dalje razvijaju", rekao je
Isner.
Kad su ubrizgane štakorima s oštećenim imunitetom u kojih je
simulirana srčana kap, ljudske progenitorske stanice pričvrstile
su se za oštećeno srčano tkivo i, kako se čini, počele stvarati
novo.
Isner će, kako je rekao, zatražiti od američke Administracije za
hranu i lijekove dozvolu za ispitivanje postupka na ljudima.
Uz to, on i njegovi kolege pokušavaju isprobati genetsku terapiju
uz pomoć koje u teških srčanih bolesnika pokušavaju potaknuti
razvoj vlastite premosnice.
Jedna je studija sugerirala da su se pacijenti koji su dobili
placebo oporavili jednako dobro kao i oni koji su dobili nove gene
što potiču razvoj krvnih žila.
Dr. Timothy Henry sa sveučilišta Minnesota u Minneapolisu i njegovi
kolege pratili su 102 pacijenta godinu dana i otkrili da je taj
"placebo efekt" nestao nakon godine dana. Samo pacijenti koji su
dobili prave gene i dalje su govorili kako su osjećali slabljenje
bolova i drugih simptoma.
Neki su se bojali da bi poticanje razvoja krvnih žila moglo izazvati
rak, ali Henry nije našao dokaze za to. "Četiri pacijenta, odnosno
deset posto, iz skupine koja je dobila placebo, oboljeli su od raka
nakon godinu dana", rekao je Henry. Niti jedan pacijent koji je
dobio genetsku terapiju nije obolio od raka, dodao je.
(Hina) dgk dgk