FRANCUSKA-LE MONDE OD 12.11.00.IZBORI U BH

FRANCUSKA LE MONDE 12. XI. 2000. Opći izbori u Bosni ispit su za srpske i hrvatske nacionaliste "Na parlamentarnim i županijskim izborima 11. XI., Bosna i Hercegovina trebala bi doživjeti mali 'prevrat'. Socijaldemokratska partija (SDP), protunacionalistička stranka jako ukorijenjena u Sarajevu i u Tuzli, trebala bi, prema istraživanjima, biti prva politička snaga u zemlji, pet godina nakon rata. Ta bi očekivana pobjeda ipak trebala biti ograničena, kao što je bilo proljetos na općinskim izborima, na područja koja su u doba sukoba bila pod nadzorom bosanske republičke vojske. Problem u Bosni još uvijek je vlast srpskih nacionalista u Republici Srpskoj i hrvatskih u Hercegovini, kao u ratu, a zatim i 1995., u vrijeme mirovnih sporazuma iz Daytona koji su potvrdili etničku podjelu zemlje i njezinih ustanova. U Republici Srpskoj očekuje se pobjeda Srpske demokratske stranke (SDS) Radovana Karadžića koji je optužen za 'zločine protiv čovječnosti'. U Hercegovini, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) bila je njaradikalnija u vođenju predizborne utrke, pozivajući puk da sudjeluje na nezakonitom referendumu, zbog kojeg bi stranka mogla biti isključena iz bosanskih ustanova. Socijaldemokratska partija (višeetnička) koju predvodi sarajevski gospodarstvenik Zlatko Lagumdžija, mogla bi uglavnom biti pobjednica muslimanskog nacionalističkog pokreta (Stranka demokratske akcije, SDA) Alije Izetbegovića, karizmatskog bosanskog predsjednika koji je u listopadu dao ostavku na dužnosti, navodeći kao razlog svoju dob i zdravstveno stanje. No ulog trećih općih izbora u poslijeratnoj Bosni vrlo je važan, ako je suditi prema upozorenjima koja je puku upravio Wolfgang Petritsch, visoki predstavnik međunarodne zajednice u Sarajevu. 'Nova pobjeda nacionalista dovela bi zemlju do političke i gospodarske izolacije', ustvrdio je pred intelektualcima iz Kruga 99. Taj diplomat neprestano kori 'neodgovorne političare' izabrane na prošlim izborima, upozoravajući: 'Posrijedi je moguće povlačenje međunarodne zajednice iz Bosne i Hercegovine'. Svjetska je banka otišla još dalje, istaknuvši 'nestrpljenje' zapadnih zemalja koje su u pet godina izdvojile pet milijarda dolara i poslale 35 tisuća vojnika (u zemlji je još uvijek sastavnica od dvadeset tisuća ljudi). Pogodba je jasna, premda je teško zamisliti da bi međunarodna zajednica mogla grubo napustiti Bosnu i Hercegovinu, glavni čimbenik procesa stabilizacije Balkana, a lopta je u polju birača. Diplomati se nadaju da će na Bosance pozitivno utjecati pad režima Franje Tuđmana u Hrvatskoj prije godinu dana i Slobodana Miloševića u Srbiji. Ipak, srpsko pitanje u Bosni još uvijek je vrlo aktualno. Mirko Šarović, predsjednik SDS-a u izočnosti bjegunca Radovana Karadžića, mogao bi na izborima za predsjednika Republike Srpske pobijediti s više od pedeset posto glasova. Naprotiv, Milorad Dodik, premijer RS-a i vođa Stranke neovisnih socijaldemokrata (SNSD), mogao bi biti kažnjen zbog vrlo lošeg rješavanja gospodarskih i socijalnih pitanja. Uostalom, novi jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica, dva tjedna nakon dolaska na vlast u Beogradu, prihvatio je poziv Mirka Šarovića i SDS-a da sudjeluje na nacionalističkoj i vjerskoj svečanosti u Trebinju, dok je malo pozornosti posvetio socijaldemokratima Milorada Dodika u Banjoj Luci koji su mu ipak bili skloni prije jugoslavenskih izbora. Čini se da je međunarodna zajednica zbunjena tim što je utjecaj SDS- a još uvijek jak. Tvorac Daytonskih sporazuma, američki diplomat Richard Holbrooke, nazvao ga je nedavno 'zločinačkom organizacijom' i zatražio da se zabrani, što je OESS, organizator izbora, odbio. Bosna i Hercegovina koja je, unatoč pomoći izvana, žrtva teške gospodarske (40 do 50 posto nezaposlenih, već prema području) i institucijske krize (etnička mjerila koja su posljedica Daytona koče rad vlade i parlamenta), ne uspijeva napustiti kolosjek na koji su je gurnule tri nacionalističke stranke, a napose SDS koji je početkom 90-ih imao potporu iz Beograda. Čini se da zapadni diplomati dvoje između želje da strogo poštuju Daytonski sporazum (političke sankcije teško pogađaju separatiste koji pobijaju postojanje Bosne i Hercegovine kao države) i želje da reformiraju mirovni plan koji je u stvari trebao prekinuti rat, a pokazao se kao temelj etničke podjele", izvješćuje Remy Ourdan.