ZAGREB, 12. studenoga (Hina) - Zagreb je jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj u kojemu već osam godina nema mjesne samouprave. Zakon o mjesnim zajednicama stavljen je van snage 1992. i od tada do danas sve važnije odluke bile su
centralizirane u Gradskom poglavarstvu, a važnost pojedinih poslova, od uređenja grada nadalje, ovisila je o prosudbi Gradskog poglavarstva.
ZAGREB, 12. studenoga (Hina) - Zagreb je jedan od rijetkih gradova u
Hrvatskoj u kojemu već osam godina nema mjesne samouprave. Zakon o
mjesnim zajednicama stavljen je van snage 1992. i od tada do danas
sve važnije odluke bile su centralizirane u Gradskom poglavarstvu,
a važnost pojedinih poslova, od uređenja grada nadalje, ovisila je
o prosudbi Gradskog poglavarstva. #L#
Tek lani, u prosincu, donošenjem Statuta Grada Zagreba stvorene su
pretpostavke za ustroj mjesne samouprave i uređeno je da se na
području Zagreba osnuju gradske četvrti i mjesni odbori kao oblici
mjesne samouprave. Izbori za gradske četvrti trebali su biti
raspisani u roku od šest mjeseci, no zbog prijevremenih izbora za
Gradsku skupštinu u svibnju to se nije desilo. Nova vlast obećala je
provesti ih što prije, a najkasnije do kraja godine. U javnosti se
sve češće spominje 17. prosinca kao mogući datum izbora.
Točan datum Gradsko će poglavarstvo i službeno odrediti po
donošenju dva ključna prijedloga u Gradskoj skupštini za
raspisivanje mjesnih izbora: odluke o granicama područja i
sjedištima gradskih četvrti te odluke o izboru članova vijeća
gradskih četvrti i o izbornim jedinicama, koje su na dnevnom redu
skupštinske sjednice 14. studenoga.
Pročelnica Ureda za opću upravu Gradskog poglavarstva Vlasta Pavić
navodi kako je cilj izbora da se napokon ustroje Vijeća gradskih
četvrti u kojima će građani neposredno moći predlagati prioritete
uređenja i izgradnje u svojoj okolici. Takvom decentralizacijom
rasteretit će se Gradsko poglavarstvo koje će odsada rješavati samo
ključne probleme, dok će se problemi poput razbijenih svjetiljki
javne rasvjete, asfaltiranja sporednog puta i slično rješavati 'na
terenu', u Vijeću gradske četvrti. U tim će se vijećima uvažavati
mišljenja stanovnika koji imaju direktan uvid u to što u pojedinoj
četvrti treba popraviti ili urediti, ističe pročelnica.
Predstojeći izbori će se provesti za 17 gradskih četvrti koje će,
svaka za sebe, biti jedna izborna jedinica: Donji i Gornji Grad,
Trnje, Maksimir, Peščenica-Žitnjak, Novi Zagreb -istok i zapad,
Trešnjevka- sjever i jug, Črnomerec, Gornja i Donja Dubrava,
Stenjevec, Podsused-Vrapče, Podsljeme, Sesvete i Brezovica.
"To će biti izbori za političke stranke, ali i za nezavisne
kandidate građana", kazala je Vlasta Pavić i dodala da se, po
sadašnjem prijedlogu, osim predstavnika pojedinačnih stranaka ili
koalicije, za izbore mogu kandidirati i građani koji u svojoj
gradskoj četvrti prikupe 100 potpisa svojih sugrađana. U Vijeća
gradskih četvrti moći će se također kandidirati i sadašnji gradski
vijećnici. Vijeća će brojati od 11 do 19 članova ovisno o broju
stanovnika pojedine gradske četvrti: do 30.000 stanovnika 11
članova, od 30 do 50.000 stanovnika 15 članova, a preko 50.000 - 19
članova. Funkcije predsjednika, potpredsjednika i članova Vijeća
su počasne, ali svi članovi Vijeća imaju pravo na naknadu koju će
utvrditi Gradska skupština.
Poznato je i da će predstojeći izbori koštati oko 3,5 milijuna kuna,
no još je ostalo otvoreno pitanje financiranja samih gradskih
četvrti nakon njihova ustroja, odnosno koliko će točno novca biti
namijenjeno svakoj pojedinoj četvrti. "Odluka o financiranju
gradskih četvrti (koja se veže na proračun za 2001.) još nije
donesena jer se čeka plan prioriteta koji će izraditi svaka gradska
četvrt, no već se zna da bi svaka pojedina četvrt imala 'svoj' novac
kao stavku u gradskom proračunu. To znači da će novac biti unaprijed
određen, ali budući da gradske četvrti nemaju pravnu osobnost,
sredstva će, kao i dosad, biti pohranjena u kasi Gradskog
poglavarstva", kazala je Vlasta Pavić. U javnosti su se već čuli i
prijedlozi da se u novom prijedlogu zakona o lokalnoj upravi i
samoupravi koji je u pripremi, gradskim četvrtima dade pravna
osobnost što bi se kasnije ugradilo i u sam gradski Statut.
Putem Vijeća svoje gradske četvrti građani će moći utjecati na
gradnju, uređenje i održavanje malih objekata komunalne
infrastrukture i manjih javnih objekata kojima se poboljšava
komunalni standard (priključci na vodovod, kanalizaciju, plin,
uređenje zelenih površina, parkova, dječjih igrališta, sporednih
cesta, fontana, zdenaca,...). Budući da će po novom Gradsko
poglavarstvo biti dužno konzultirati gradsku četvrt za,
primjerice, izgradnju dječjeg ili igrališta za mini golf, više se
neće moći ponavljati situacije poput izgradnje benzinske crpke na
Jarunu gdje su građani bili spremni i fizički spriječiti gradnju na
"svom" terenu.
Drugom riječju, Vijeća gradskih četvrti moći će predložiti koncept
razvoja svog područja, pratiti stanje u komunalnoj infrastrukturi,
voditi brigu o uređenju naselja, predlagati mjere za zaštitu
okoliša i za učinkovitiji rad komunalnih službi i predlagati
osnivanje ustanova za brigu o djeci predškolske dobi i iz područja
obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, kulture i športa.
Zanimljivo je i da će građani u svojoj četvrti moći sami predlagati
imena ulica i trgova u svojem susjedstvu, a sve će to biti moguće
nakon što gradonačelnik sazove konstituirajuće sjednice Vijeća
gradske četvrti, 30 dana po objavi izbornih rezultata.
(Hina) bdj mb