VUKOVARSKA BOLNICA - DEVET GODINA POSLIJE

Piše: Željko Draženović VUKOVAR, 11. studenoga (Hina)- Uprava vukovarske bolnice, suočena s gubitkom od 12 milijuna kuna, s petstotinjak zaposlenih od kojih je polovica višak i sa zastarjelom opremom, prigodnim je letcima na hrvatskom i engleskom jeziku upućenih koncem prošlog mjeseca na adrese veleposlanstava u Hrvatskoj te međunarodnih humanitarnih organizacija zatražila pomoć.#L# Zasad je vukovarskoj bolnici stigla pomoć američke vojske u medicinskoj opremi iz europskih vojnih baza. Uprava Opće bolnice u vukovarskom je ZAP-u otvorila kunski račun 35400-603-112 i devizni žiroračun u Slavonskoj banci dd Osijek 33600-620-16-7100909 kako bi se uplatio novac koji će pomoći toj medicinskoj ustanovi. Vukovarska bolnica, simbol stradanja grada - iz koje je na Ovčaru 20. studenoga 1991. odvedeno 200 pacijenata i medicinskog osoblja - bila je pogođena mnogima od pet do deset tisuća dnevno ispaljenih granata na grad. Danas je tek djelomično obnovljena, a obnova bi u cijelosti trebala biti gotova u sljedeće tri godine. Do tada bi se trebala razriješiti i njezina sudbina i status koji je danas također neodređen. Do 1991. toj je zdravstvenoj ustanovi gravitiralo oko 84 tisuće stanovnika. Tijekom Domovinskog rata u bolnici je bilo smješteno oko 3000 ljudi koji su u njoj potražili sklonište, a procjenjuje se da je kroz nju prošlo oko 2500 ranjenika. Bilo je dana kada je u bolnicu dnevno stizalo i do 90 teških ranjenika. U mirnodopskim godinama njezina cjelogodišnja popunjenost tek je nešto veća od pet tisuća (1999.). Popunjenost kapaciteta u nekim odjelima manja je i od 50 posto, dok stopostotnu popunjenost imaju samo odjeli psihijatrije, neurologije i interne medicine. Bolnica ima 250 kreveta. Prošle godine pacijenti su u njoj proveli više od 46 tisuća bolničkih dana, odnosno svaki je pacijent proveo 8,9 bolničkih dana. Od nekadašnjih 1000 djelatnika koji su prije Domovinskog rata radili u Medicinskom centru Vukovar, kraj agresije u aktivnoj službi dočekalo je oko 200 djelatnika, dok ih je danas, nakon povratka hrvatskih zdravstvenih radnika ukupno 500. Njezina legendarna uloga u obrani Vukovara kao i njezino više nego važno ratno-zdravstveno iskustvo u poslijeratnom razdoblju kao da gubi na značenju. S današnjim stanjem u vukovarskoj Općoj bolnici u nekoliko navrata nezadovoljstvo je izrazilo i Poglavarstvo Vukovarsko-srijemske županije. Prošlog mjeseca "zbog katastrofalnog stanja u vukovarskoj bolnici" ostavku su podnijeli predsjednik i dopredsjednik Upravnog vijeća bolnice Josip Beširević i Petar Mlinarić. Obojica za probleme u bolnici, "uz uzimanje u obzir objektivnih okolnosti" prvenstveno okrivljuju ravnateljicu dr. Vesnu Bosanac, ocjenjujući da ignorira savjete Upravnog vijeća i ne želi surađivati s njegovim članovima. Ona pak odbija takve optužbe braneći se kako su sadašnji problemi, loše financijsko stanje i višak od nekoliko stotina zaposlenih, u prvom redu rezultat mirne reintegracije na koju Uprava bolnice nije mogla utjecati. Dijeleći godine 1991. sudbinu grada s kojim je srasla, vukovarskoj bolnici posljednje godine 20. stoljeća kao da je predodređeno isto. Poput Vukovara, kojem u suton obilježavanja 9. obljetnice stradanja čini se polagano ponestaje daha i pozornosti hrvatske javnosti, vukovarskoj bolnici kao i gradu prijeti da ostane na margini hrvatske sadašnjosti. Ovih dana, uoči godišnjice pada Vukovara, sjećajući se kolone napaćenih Vukovaraca izvedenih iz bolnice, naviru riječi novinara Siniše Glavaševića: "Morate iznova graditi. Prvo svoju prošlost, tražiti svoje korijene, zatim svoju sadašnjost, a ako vam ostane snage, uložite je u budućnost. I nemojte biti sami u budućnosti". (Hina) dž vkn