POSLOVNI PREGLED BROJ 182

POSLOVNI PREGLED broj 182 04. - 10. studenoga 2000. SADRŽAJ: ? VLADA UPUTILA SABORU PRIJEDLOG PRORAČUNA ZA IDUĆU GODINU 2 ? VLADA UPUTILA PRIJEDLOG REBALANSA U SABORSKU PROCEDURU 2 ? UKIDA SE DRŽAVNA UPRAVA ZA CESTE 2 ? U LISTOPADU CIJENE NA MALO 0,6, TROŠKOVI ŽIVOTA 0,7 POSTO VEĆI 2 ? PROSJEČNA NETO PLAĆA U RUJNU 3.279 KUNA 3 ? I U RUJNU NASTAVLJENO SMANJIVANJE NEPODMIRENIH NALOGA ZA PLAĆANJE 3 ? HRVATSKO PODUZETNIŠTVO U PLUSU ZA SAMO 1,7 MILIJARDI KUNA 3 ? HRVATSKI STANDARD VRLO NIZAK U ODNOSU NA ZEMLJE OKRUŽENJA 4 ? SAVJET HNB-A O GOSPODARSKIM I NOVČANIM KRETANJIMA 4 ? ZAGREBAČKA BANKA - OBVEZNICE DRŽAVNE AGENCIJE ZA OSIGURANJE ŠTEDNIH ULOGA 5 ? NOVI ELEKTRONSKI NAČIN PRODAJE DIONICA IZ PORTFELJA HFP-A 5 ? UKIDANJE UVRŠTENJA DIONICA VARAŽDINKE BANKE IZ KOTACIJE I 5 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 5 ? HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE POTPISALE UGOVOR S HERCEGOVAČKIM 7 ? TVRTKA VIP NET GSM I INTERNET PROVIDER 7 ? HINET OD DANAS HTHINET S NOVIM PORTALOM 7 ? HT ZAPOČEO MODERNIZACIJU TELEFONSKIH GOVORNICA 7 ? AUSTRIJSKI "EUROPRONET" KUPIO RIJEČKI KVARNER.NET 7 ? TVRTKA INFOSISTEM OBILJEŽILA 40 GODINA RADA U INFORMATICI 7 ? U PLOČANSKOJ LUCI IZGRAĐEN TERMINAL ZA TEKUĆE TERETE 8 ? BRODOGRADILIŠTE "VIKTOR LENAC" TRAŽI NOVE DJELATNIKE 8 ? "BRODOSPLIT" HITNO TRAŽI 900 RADNIKA 8 ? ŠPANJOLSKA MARKETINŠKA TVRTKA IZRADIT ĆE STRATEŠKI PLAN HRVATSKOG TURIZMA 9 ? NETOČNE INFORMACIJE O KAŠNJENJU PROIZVODNJE BENETTONOVA POGONAU OSIJEKU 9 ? INA NAFTAPLINU URUČEN CERTIFIKAT KVALITETE ISO 9001 9 ? PROMET UNSKOM PRUGOM MOGUĆ ZA MJESEC DANA? 9 ? OTVARANJE MERCATOR CENTRA PULA 2. PROSINCA 9 ? UDJEL DHL WORLDWID EXPRESS-A NA HRVATSKOM TRŽIŠTU 76 POSTO 9 ? "ZAGREPČANKA TRGOVINA" IDE U STEČAJ 10 ? HRVATSKA I TURSKA ODLUČNE POBOLJŠATI GOSPODARSKE ODNOSE 10 ? HRVATSKA PARAFIRALA SPORAZUM SA EU-OM O TRGOVINI TEKSTILNIM PROIZVODIMA 10 ? PREDSTAVNICI 150 HRVATSKIH TVRTKI PUTUJU U BEOGRAD 10 ? UDRUGA PROIZVOĐAČA I IZDAVAČA SOFTVERA PRED OSNIVANJEM 10 ? NOVI RAVNATELJ HIBO-A IVICA PRGA 11 ? IDUĆI TJEDAN SAVJETOVANJE "GOSPODARSKA POLITIKA HRVATSKE - ŠTO I KAKO U 2001." 11 ? NA TRI SAJAMSKE PRIREDBE NA ZV-U 687 IZLAGAČA 11 ? USPJEH HRVATSKIH INOVATORA NA SVJETSKOJ IZLOŽBI INOVACIJA U NUERNBERGU 11 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA UPUTILA SABORU PRIJEDLOG PRORAČUNA ZA IDUĆU GODINU Prijedlog državnog proračuna za iduću godinu, "težak" 50 milijardi i 855 milijuna kuna, prihvatila je u četvrtak Hrvatska Vlada i proslijedila ga Hrvatskom državnom saboru. Nastojanje da se rastereti gospodarstvo, poštuju socijalna prava, da se osigura maksimalno moguće u području razvoja, temeljne su značajke predloženog proračuna. Proračun za 2001. je proračun štednje, naglašene socijalne osjetljivosti, rasterećenja gospodarstva, sa smanjenjem njegova udjela u BDP-u (sa ovogodišnjih 30,8 na ispod 30 posto), istaknuo je ministar financija Mato Crkvenac. Zbog poštivanja svih prava, najveći će teret podnijeti zaposlenici vezani na proračun. Smanjuju se razdjeli ministarstvima sa puno zaposlenih (npr. MORH, MUP), plaće u novim okolnostima morat će biti ograničene, rekao je Crkvenac. Štedjet će se i na nabavci opreme, namještaja, informatizaciji. Ministar financija ponovio je da je nužno smanjivati državnu potrošnju. Ta je potrošnja u odnosu na naše mogućnosti prevelika, poručio je. Na prihodovnoj strani proračuna predviđeni su ukupni prihodi od 53 milijarde kuna. Pri tome se od poreza planira uprihodovati 38,2 milijarde kuna, pri čemu je zamjetan pad udjela od poreza na dohodak i dobit, s obzirom na poreznu reformu čiji je prijedlog u saborskoj proceduri. Od privatizacije u idućoj se godini očekuje 12,7 milijardi kuna, pri čemu se najavljuje privatizacija JANAFA, Croatia osiguranja i nekih banaka (Dubrovačke i Croatia banke). Premijer Račan na sjednici Vlade istaknuo je kako se i u Vladi i u Saboru o predloženom Proračunu može raspravljati samo u okviru njegovih stavki, te da se ne može ići na probijanje utvrđenih limita. Nije moguće raspravljati o novim sredstvima, a da se ne kaže odakle i što smanjiti, poručio je premijer. VLADA UPUTILA PRIJEDLOG REBALANSA U SABORSKU PROCEDURU Prijedlogom rebalansa proračuna za ovu godinu tekući bi proračunski rashodi bili povećani za 193 milijuna kuna. Prijedlogom rebalansa ukupni bi rashodi iznosili 50 milijardi i 663 milijuna kuna, što je, u odnosu na proračunom utvrđenih 48,3 milijarde kuna, povećanje od 2,366 milijardi kuna. No, pritom se najveći dio odnosi na tehnički dio rebalansa, odnosno promjenu strukture prihoda i rashoda posebice kod zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. Izuzmu li se ti transferi, predloženi rebalans znači da su tekući rashodi veći svega 193 milijuna kuna, što je samo 0,38 posto više nego li iznosi proračun, kazao je Crkvenac na prošlotjednoj sjednici Vlade s koje je prijedlog rebalansa upućen u saborsku proceduru. Tehnički dio rebalansa iznosi 1,97 milijardi kuna, a odnosi se na 700 milijuna kuna za zdravstvo osiguranje, 760 milijuna kuna za mirovinsko, te 510 milijuna povećanja za podmirenje obveza proračuna iz ranijih razdoblja. Iznosi za zdravstveno i mirovinsko preuzeti su u proračun kada je smanjena cijena rada, odnosno doprinosi za po dva postotna poena. Za to su izvori pronađeni u povećanju trošarina koje se sada javljaju i kao prihodi i kao rashodi proračuna, a prije nisu bile u proračunu već u fondovima, objasnio je Crkvenac. Oduzme li se od preostalih 393 milijuna kuna 200 milijuna koliko su povećani rashodi i prihodi za Bechtel, a što su već povučena inozemna sredsva, dolazi se do 193 milijuna kuna koliko iznosi stvarno povećanje tekućih proračunskih izdataka. Ministar financija kaže da je Vlada u ovoj godini učinila 50-ak krupnih zahvata u ekonomskoj politici koji već daju rezultate, da će gospodarski rast u ovoj godini iznositi 3,5 posto. Posebno ističe da u postojećim uvjetima nema šansi za povećanje državne potrošnje, te da je prijeko potrebno u iduće tri godine smanjiti udio državne potrošnje za 10 strukturnih poena. UKIDA SE DRŽAVNA UPRAVA ZA CESTE, DRŽAVA VIŠE NE BI FINANCIRALA GRADNJU AUTOCESTA Predstavnici Hrvatske uprave za ceste i triju resornih ministarstava zaduženih za gradnju i upravljanje cestama (ministarstvo pomorstva, prometa i veza, javnih radova, obnove i graditeljstva, te zaštite okoliša i prostornog uređenja) u utorak su na sastanku dogovorili osnivanje zajedničkog stručnog tima koji će do kraja mjeseca izraditi prijedlog reforme i reorganizacije Hrvatske uprave za ceste i ponuditi ga Vladi na usvajanje. To je Hini izjavio zamjenik ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja Roland Žuvanić, ističući da bi model bio vrlo sličan modelu upravljanja cestama kakav ima Slovenija. To bi značilo da bi se ubuduće gradnjom, održavanjem i upravljanjem cestama bavila novoosnovana tvrtka koja bi bila isključivo u vlasništvu RH. Žuvanić kaže da je takva odluka donijeta iz dva razloga, stoga što će hrvatska Vlada uskoro donijeti odluku da se programi gradnje velikih infrastrukturnih objekata (auto-ceste i drugo) više ne financira iz državnog proračuna, a o čemu se, dodaje Žuvanić, u Vladi već razgovara. Drugi je razlog, pojašnjava Žuvanić, što je u osam mjeseci postojanja nove Vlade, zaključeno da u gradnji i upravljanju autocestama vlada "totalni kaos i nekoordinacija". Po njegovu mišljenju razlog tomu je što su se dosada čak tri ministarstva, svaki u svom segmentu, a s njima i Hrvatska uprava za ceste bavili gradnjom i upravljanjem auto-cestama. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI U LISTOPADU CIJENE NA MALO 0,6, TROŠKOVI ŽIVOTA 0,7 POSTO VEĆI Cijene na malo, zajedno sa sezonskim proizvodima, u Hrvatskoj su u listopadu ove godine u odnosu na rujan porasle u prosjeku za 0,6 posto, dok su u usporedbi s istim lanjskim mjesecom bile 7,3 posto veće. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u odnosu na rujan troškovi života u listopadu povećani su 0,7 posto, a u usporedbi s istim mjesecom lani bili su za sedam posto veći. U odnosu na listopad 1999. cijene roba porasle su 7,9 posto, a cijene usluga 5,2 posto. Pri tome su najveći rast, od 19,2 posto, zabilježile cijene duhana, a slijede sa 16,9 postotnim poskupljenjem alkoholna i bezalkoholna pića. Jedini pad zabilježile su maloprodajne cijene industrijskih prehrambenih proizvoda, koji su se, u prosjeku, prodavali po 0,3 posto nižoj cijeni nego u listopadu lani. Istodobno, u okviru troškova života cijene roba povećale su se za 7,4 posto, dok su usluge prosječno poskupjele pet posto. Najviše, 16,1 posto, pritom su porasli troškovi za prometna sredstva i usluge. U prvih deset ovogodišnjih mjeseci, pak, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, cijene na malo bile su 5,9 posto više, dok su troškovi života porasli nešto manje, pet posto. PROSJEČNA NETO PLAĆA U RUJNU 3.279 KUNA Od siječnja do rujna ove godine u Hrvatskoj je za neto plaće zaposlenih isplaćeno 26,4 milijarde kuna, što je nominalno 8,4 posto više i realno 4,7 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, podaci su Zavoda za platni promet (ZAP). Tendenciju realnog rasta plaća pokazuju i podaci o prosječno mjesečno isplaćenoj neto plaći. Naime, prema podatcima ZAP-a, u rujnu je prosječno isplaćena neto plaća iznosila 3.279 kuna, što je nominalno 12 posto više, a realno 5,1 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. I dalje su primjetne razlike u rastu prosječne neto plaće po područjima privređivanja. U rujnu su se prosječne neto plaće kretale od 4.677 kuna u financijskom posredovanju, što je 42,6 posto više od republičkog prosjeka, do 1.979 kuna u ribarstvu, što je 39,6 posto manje od hrvatskog prosjeka.Prosječno mjesečno isplaćena neto plaća u privatnom su sektoru bile niže od onih u državnom sektoru. Tako su u rujnu prosječne neto plaće po zaposlenom u privatnih poduzetnika iznosile 2.875 kuna i bile su 23,3 posto niže od onih u državnom sektoru, a 12,3 posto niže od republičkog prosjeka. I U RUJNU NASTAVLJENO SMANJIVANJE NEPODMIRENIH NALOGA ZA PLAĆANJE U dosadašnjem tijeku godine, iz mjeseca u mjesec, s izuzetkom kolovoza, nastavlja se smanjivanje iznosa nepodmirenih naloga za plaćanje. Tako su krajem rujna nepodmireni nalozi iznosili 21,4 milijarde kuna, što je 93 milijuna, ili 0,4 posto manje nego u kolovozu. U proteklih devet mjeseci dugovi su smanjeni za ukupno 5,2 milijarde (krajem prošle godine iznosili su 26,6 milijardi kuna), podatci su Zavoda za platni promet. Smanjenje iznosa nepodmirenih obveza u prvom je redu rezultat smanjenja evidentiranih akceptnih naloga u strukturi blokada (akceptni su nalozi kao instrumenti plaćanja ukinuti krajem travnja prošle godine). No, na smanjenje iznosa znatan je utjecaj imalo i intenzivnije pokretanje stečajeva u nekim tvrtkama s velikim iznosima dugovanja, jer se te tvrtke brišu iz evidencije blokiranih računa. Prema podatcima kojima raspolaže ZAP, u devet mjeseci ove godine stečaj je otvoren u 300 tvrtki. Za razliku pak od iznosa blokada koji se smanjuje, broj insolventnih pravnih osoba nije smanjen. Koncem rujna bilo je blokirano 32.131 poduzeće, što je 0,1 posto ili 18 poduzeća više nego na kraju kolovoza. Više od dvije trećine tvrtki u blokadi je neprekidno duže od godinu dana, a na takve se blokade odnosi više od 92,4 posto ukupnog iznosa nepodmirenih naloga za plaćanje. U strukturi nepodmirenih naloga najzastupljeniji su, sa 53 posto, nepodmireni dospjeli akceptni nalozi, potom sudska i druga ovršna rješenja na koja se odnosi 33,8 posto ukupnog iznosa nepodmirenih naloga. Zbog neplaćanja doprinosa bilo je blokirano 18.207 pravnih osoba koje su po toj osnovi bile dužne 1,1 milijardu kuna, dok je zbog neplaćanja poreza bio blokiran nešto veći broj tvrtki - njih 18.444 sa 3,6 milijardi kuna duga po toj osnovi. Najčešće su, napominju iz ZAP-a, tvrtke dužnici bile blokirane po obje osnove. Prema oblicima vlasništva, problemi platne nesposobnosti najveći su u tvrtkama u privatnome vlasništvu. Više od 80 posto blokiranih pravnih osoba iz privatnog je sektora, sa 12,8 milijardi kuna nepodmirenih naloga, ili 59,7 posto. No, među njima je i mnogo tvrtki bez zaposlenih. Prema raspoloživim podatcima ZAP-a, čak 12.976 blokiranih tvrtki, ili 40,4 posto njih, krajem rujna nije imalo nijednog zaposlenog. Riječ je, napominju iz ZAP-a, uglavnom o novoosnovanim društvima s ograničenom odgovornošću. HRVATSKO PODUZETNIŠTVO U PLUSU ZA SAMO 1,7 MILIJARDI KUNA Oko 58 tisuća hrvatskih poduzetnika u svom je poslovanju u prvih šest mjeseci ove godine ostvarilo ukupne prihode za 1,7 milijardi kuna veće od ukupnih rashoda. Premda taj iznos nije baš impresivan, uz oživljavanje u realnom sektoru, financijski su rezultati poslovanja u hrvatskom gospodarstvu bolji od prošlogodišnjih. Po podacima iz statističkih izvještaja pristiglih Zavodu za platni promet, 57.832 poduzetnika iz cijele Hrvatske, sa ukupno 710 tisuća zaposlenih, u prvom je polugodištu ove godine ostvarilo ukupni prihod u iznosu od 135,5 milijardi kuna. To je porast od 11,7 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Ukupni su prihodi ostvarili nešto brži rast od ukupnih rashoda koji su iznosili 133,8 milijardi kuna i bili 9 posto veći nego u istom lanjskom razdoblju. Na 100 kuna ukupnih rashoda ostvareno je 101,3 kune ukupnih prihoda. Podaci pak o strukturi ukupnih prihoda bilježe pozitivne pomake. Tako su prihodi od prodaje u inozemstvu natprosječno porasli (31,5 posto) pa je povećan i njihov udio u ukupnoj strukturi prihoda sa 12,1 posto u prošloj na 14,6 posto u prvom polugodištu ove godine. Dominantna poslovna aktivnost hrvatskih poduzetnika i dalje je trgovina, u kojoj posluje gotovo 44 posto od ukupnog broja poduzetnika koji su podnijeli izvještaje, a ostvaruju oko 36 posto ukupnog prihoda. Prerađivačka je pak industrija, koja je prednjačila devedesetih godina, pala na 14,5 posto u ukupnom broju poduzetnika, a njen je udio u ukupnom prihodu oko 33 posto. Značajnije su još u broju poduzetnika zastupljeni oni s područja poslovanja nekretninama, iznajmljivanja i poslovnih usluga - sa 15,6 posto. HRVATSKI STANDARD VRLO NIZAK U ODNOSU NA ZEMLJE OKRUŽENJA Životni standard prosječnog hrvatskog kućanstva s tri člana je vrlo nizak u odnosu na zemlje u okruženju. Navodi se u zaključku istraživanja socioekonomskog standarda hrvatskih kućanstava koje je Hrvatska gospodarska komora provela tijekom lipnja u 953 domaćinstva širom Hrvatske. Tako se sa prosječnim mjesečnim primanjem od 1945 kuna po glavi stanovnika (per capita), u Hrvatskoj pokriva tek oko 67 posto osobne potrošnje tročlane obitelji, dok ta pokrivenost u Austriji iznosi 86 posto, Italiji 80 posto, Sloveniji 84 posto, a u Mađarskoj čak 99 posto. Istraživanje HGK, koje je u srijedu predstavljeno javnosti, pilot je projekt kojim se željelo odgovoriti na pitanja kako žive građani Hrvatske, a rađeno je prema metodologiji koju primjenjuje većina tranzicijskih zemalja. Prikazana je usporedna analiza osobne potrošnje, egzistencijalnog minimuma u Hrvatskoj sa šest tranzicijskih i 16 zemalja EU. Prosječno hrvatsko kućanstvo ima 3,14 članova, a primanja po kućanstvu iznose 6106 kuna, pri čemu čak 87 posto ispitanika raspolaže sa sredstvima do tri tisuće kuna mjesečno. Struktura ukupnih primanja kućanstva pokazuje da su najveći izvor primanja plaće (71,3 posto) i mirovine (13,9 posto). Prema strukturi osobne potrošnje hrvatska kućanstva za hranu i bezalkoholna pića izdvajaju 35,2 posto (570 kuna po članu), stanovanje, vodu, električnu energiju, plin 11 posto, odjeću i obući oko osam posto, prijevoz deset posto, obrazovanje 1,8 posto i dr. U ukupnoj osobnoj potrošnji hrvatskih kućanstava čak 63,5 posto čini egzistencijalni minimum (1034 kuna po članu) koji osim hrane i pića uključuje troškove stanovanja, vode, el. energije, plina, redovno održavanje kućanstva i dr. Iz usporedbe osobne potrošnje u Hrvatskoj sa zemljama okruženja razvidno je da hrvatski građani nisu u puno lošijoj poziciji od građana tih zemalja, istaknuto je na prezentaciji istraživanja. No u HGK tvrde kako to nije točno budući da nije uzet u obzir činjenica da u Hrvatskoj tročlano kućanstvo ostvaruje samo jednu prosječnu plaću, dok u susjednim zemljama to vjerojatno nije slučaj, budući su stope nezaposlenosti dva do tri puta niže nego u Hrvatskoj. Bez obzira što je prosječna plaća u Hrvatskoj (830 njemačkih maraka) među najvišima u odnosu na tranzicijske zemlje, standard većine hrvatskih građana je na nižoj razini, istaknuo je predsjednik HGK Nadan Vidošević. Po njegovim riječima, rezultati tog iznimno važnog istraživanja, pokazuju kako se hrvatsko gospodarstvo nalazi u "pat poziciji", a za izlazak iz recesije potreban je konsenzus na nacionalnoj razini. Jedan od razloga što je Hrvatska skuplja od mnogih tranzicijskih zemalja u okruženju, a kod mnogih proizvoda i od razvijenih zapadnoeuropskih zemalja, je taj što tečaj njemačke marke nije pratio rast cijena na domaćem tržištu, smatra Vidošević. Naprotiv, cijene su kontinuirano rasle, a vrijednost marke je stagnirala, pa čak u pojedinim godinama i slabila u odnosu na kunu. Tako su, kazao je Vidošević, troškovi života u posljednjih pet i pol godina narasli ukupno za 30 posto, dok je vrijednost marke istodobno porasla 7,57 posto. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE SAVJET HNB-A O GOSPODARSKIM I NOVČANIM KRETANJIMA Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) u srijedu je, pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog, prihvatio izvješće o gospodarskim i novčanim kretanjima u prvoj polovici ove godine, koje će biti upućeno Hrvatskom državnom saboru, te razmotrio i najnovije gospodarske i novčane pokazatelje. Pritom je osobita pozornost posvećena podacima o relativno visokom ovogodišnjem porastu novčanih agregata, visokoj razini likvidnosti u bankovnom sustavu i realno niskim kamatnim stopama, što nije praćeno željenim tempom oživljavanja gospodarstva, kreditiranja realnog sektora, rastom zaposlenosti. To očigledno, priopćeno je iz HNB-a, pokazuje ograničene domete same monetarne politike u poticanju gospodarskog rasta i smanjivanju nezaposlenosti i potvrđuje da se ekspanzivnijom novčanom politikom ne mogu nadomjestiti druge mjere potrebne za poticanje novih ulaganja i strukturnih prilagodbi, rasterećivanje privrede i učinkovito djelovanje pravne države. U takvim okolnostima, upravo u srijedu uslijedio je i prvi korak u primjeni rujanske odluke o uvođenju jedinstvenog sustava obveznih rezervi banaka na kunske i devizne depozite, kojim se bankama oslobađa oko 370 milijuna kuna. Budući da je do toga došlo u uvjetima njihove ionako visoke likvidnosti, te u času kad je dospijevalo oko 150 milijuna kuna ranijih blagajničkih zapisa, središnja banka ocijenila je potrebnim sterilizirati odmah dio tih sredstava novim blagajničkim zapisima. Banke su upisale oko 460 milijuna kuna. Iz toga se može zaključiti da je ovim postupkom učinjen značajan pomak u osuvremenjavanju instrumentarija novčane politike, a bez velikog dotoka dodatne likvidnosti, koji bi mogao ugroziti stabilnost cijena i tečaja. Ukoliko ocijeni potrebnim, središnja banka spremna je poduzeti dodatne mjere. Savjet HNB-a potvrdio je i polugodišnje izvješće o radu i financijskom poslovanju Zavoda za platni promet. Ujedno su razriješena tri dosadašnja člana upravnog odbora te institucije, a u novi upravni odbor imenovani su viceguverneri HNB Relja Martić i Čedo Maletić, te voditeljica riznice u Ministarstvu financija Vesna Vašiček. Savjet HNB razmatrao je i nekoliko zahtjeva za suglasnost središnje banke za stjecanje više od 10 posto dionica s pravom glasa. Trgovačko društvo Heruc d.d. dobilo je suglasnost za stjecanje dodatnih 14,71 posto dionica s pravom glasa u Centar banci d.d. Zagreb, čime se njegov vlasnički udjel podiže na 48,80 posto, a zajedno s povezanim društvima na 66,80 posto dionica s pravom glasa u toj banci. Privredna banka d.d. Zagreb dobila je prethodnu suglasnost za stjecanje do 100 posto dionica s pravom glasa Međimurske banke d.d. Čakovec, a Bank Austria AG Wien za stjecanje 80 posto dionica koje daju pravo glasa u Bank Austria Creditanstalt Croatia d.d. Zagreb. Osim toga Francesko Amadeo Maria Signorio iz Luxembourga dobio je suglasnost za stjecanje 47 posto II emisije dionica s pravom glasa u Primorskoj štedionici d.d. Rijeka, čime se njegov osobni vlasnički udjel u ukupnom temeljnom kapitalu te štedionice povećava na 31,98 posto, a zajedno s povezanom osobom Svitlanom Bondarevom na 39,22 posto. Savjet HNB suglasio se na ovoj sjednici i s prijedlozima nadzornih odbora više banaka za imenovanje novih predsjednika i članova uprava. Tako je Šime Luketin dobio prethodnu suglasnost da postane predsjednikom uprave Credo banke d.d. Split; Vedran Kuiš predsjednikom a Nataša Marendić i Nikola Samaržija članovima uprave Croatia banke d.d. Zagreb; Krešimir Krile član uprave Dubrovačke banke d.d. Dubrovnik; Anton Butorac predsjednik Uprave Kvarner banke d.d. Rijeka; Velimir Šonje član uprave Raiffeisenbank d.d. Zagreb, Vera Radaš predsjednica uprave Slatinske banke d.d. Slatina; Zlatko Muhvić-Pintar predsjednik uprave Trgovačke štedionice d.d. Zagreb, te Tomica Pustišek i Damir Odak članovi uprave Zagrebačke banke d.d. Zagreb. ZAGREBAČKA BANKA - OBVEZNICE DRŽAVNE AGENCIJE ZA OSIGURANJE ŠTEDNIH ULOGA Na temelju poziva Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), od 26. listopada, Zagrebačka banka d.d. i Privredna banka Zagreb d.d. u srijedu su toj Državnoj agenciji podnijele zajedničku ponudu za agente izdanja obveznica DAB-a za isplatu osigurane štednje banaka i štedionica u stečaju, u iznosu do 2,5 milijarde kuna (330 milijuna eura), od čega 800 milijuna kuna s rokom dospijeća tri godine i 1,5 milijardi kuna s rokom dospijeća pet godina. U toj ponudi, kao suvodeći aranžeri Zagrebačkoj i Privrednoj banci pridružile su se Raiffeisenbank Austria d.d. i Riječka banka d.d. Zagrebačka banka i Privredna banka ponudile su da će dva kompleksna izdanja DAB-a aranžirati i u cijelosti pripremiti te zajednički s Raiffeisenbank Austria i Riječkom bankom, upisati u iznimno kratkom roku, do sredine prosinca 2000. Sredstva realizirana izdavanjem obveznica DAB-u bila bi isplaćena do 18. prosinca 2000. Na taj način bi se i stekli uvjeti za isplatu osigurane štednje banaka i štedionica u stečaju, prema najavama Vlade RH i DAB-a, do kraja ove godine. Obveznice DAB-a, denominirane u euru bit će uvrštene u Kotaciju I. Zagrebačke burze te će se uvrstiti u usluge depozitorija, prijeboja i namire Srednje depozitarne agencije. Pokrovitelj uvrštenja bit će ZB Brokeri. Početak trgovanja na sekundarnom tržištu planiran je za sredinu siječnja 2001. Uz obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), jedine obveznice u kotaciji na Zagrebačkoj burzi, na koje već tri mjeseca otpada oko 60 posto ukupnog trgovanja na Burzi, dva nova izdanja obveznica DAB-a trebala bi dati daljnji snažan poticaj razvijanju hrvatskog tržišta kapitala. 4. FINANCIJSKA TRŽIŠTA NOVI ELEKTRONSKI NAČIN PRODAJE DIONICA IZ PORTFELJA HFP-A Zagrebačka burza predstavila je u ponedjeljak novi elektronski način trgovanja dionicama iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP). Novim sistemom trgovanja, kako su istaknuli čelnici Zagrebačke burze, povećat će se brzina i efikasnost trgovanja te smanjiti popratni troškovi. Novost je u tome da će potencijalni kupci na dražbama poduzeća u kojima država, odnosno HFP ima do 25 posto udjela, moći sudjelovati on - line putem interneta. Tako burzovni posrednici (brokeri) neće morati kao dosad biti fizički prisutni nadmetanju, rekao je Željko Kardum, predstavnik Burze za odnose s Vladom i javnošću. Također, najavio je da će Zagrebačka burza odsad na razvidniji način distribuirati podatke o ponuđenim poduzećima i to putem interneta, javnih glasila i lokalnih podružnica Hrvatske gospodarske komore. Na taj način, rekao je Kardum, sudionici dražba bit će u ravnopravnom položaju s obzirom na dostupnost informacija o tvrtkama čije se dionice nude. Novost je također i varijabilnost vremena zatvaranja dražbe. Radi se o vremenskom intervalu - od primjerice pola sata - unutar kojega je nakon dva sata nadmetanja određeno da je u svakom trenutku moguće zatvoriti dražbu. Taj trenutak određuje računalo, a svijest o takvom načinu potiče kupce da istaknu svoje najviše ponude. Predsjednik HFP-a Hrvoje Vojković najavio je da je HFP tehnički pripremio 121 trgovačko društvo za taj novi sistem prodaje na Zagrebačkoj burzi, ukupne nominalne vrijednosti 157 milijuna kuna. Inače, HFP planira ponuditi državne udjele u ukupno 207 društava, u kojima ima do 25 posto vlasništva. U prva dva tjedna uvrštenja na Zagrebačku burzu, HFP će istaknuti nominalne cijene dionica ili poslovnih udjela, a ovisno o rezultatima Upravni odbor HFP-a donijet će odluku o korekcijama cijena, rekao je Vojković. Trgovanje dionicama HFP-a po starom modelu održat će se još ovog četvrtka, a zatim slijedi trgovina po novom elektronskom modelu. UKIDANJE UVRŠTENJA DIONICA VARAŽDINKE BANKE IZ KOTACIJE I Redovite dionice Varaždinske banke d.d. (VABA-R-1) nakon 30. prosinca ove godine više neće biti uvrštene u kotaciju I Zagrebačke burze. Zadnji trgovinski dan predmetnim dionicama u kotaciji I, izvijestili su sa Zagrebačke burze, bit će 29. prosinca ove godine. Odluku je donio Odbor za uvrštenje Zagrebačke burze i to na izričiti zahtjev izdatnika. Naime, 24. listopada, Varaždinska banka podnijela je Burzi, imajući u vidu uspješno preuzimanje od strane Zagrebačke banke d.d., zahtjev za ukidanje uvrštenja svojih redovnih dionica u kotaciju I. NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 06. -09 . studenoga 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) 1. Hrvatski zavod za zdrav. osig. 101,40* - 17.317.537 2. Zagrebačka banka 0 1.545,00 10,36 14.455.851 3. Atlantska plovidba 38,00 16,89 10.484.426 4. Pliva 472,00 2,05 2.056.801 5. Podravka 136,00 6,92 1.694.364 6. Dalmatinska banka 285,00 9,61 895.731 7. Karlovačka pivovara 300,00 -0,99 163.500 8. Končar 33,50 -16,22 142.881 9. Riviera 75,00 1,35 142.702 10. Riječka banka 124,00 2,93 123.324 UKUPAN PROMET 26,95 47.718.779 Vrijednost indeksa CROBEX 4,00 884 *obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 06.- 09. studenoga 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) 1. RHMJ 48,00* - 975.408 2. PIF Dom 16,30 0,00 885.119 3. PIF Središnji nacionalni 17,06 0,35 407.427 4. PIF Velebit 13,50 0,00 229.238 5. PIF Expandia 17,90 1,13 222.012 6. PIF Pleter 10,95 0,45 143.694 7. PIF Slavonski 8,70 4,07 123.558 8. Praonica Plat 14,50 -75,83 83.404 9. Ericsson-Tesla 153,00 0,00 80.189 10. PIF Sunce 7,56 -1,31 71.349 UKUPAN PROMET -64,01 3.231.767 Vrijednost indeksa VIN 0,29 338 *pravo na dodjelu dionica iz portfelja HFP-a radi pokrića kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 02. - 09. studenoga 2000. Datum Potražnja Dnevni promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 02. XI. 80.000.000 66.200.000 6,91 169.520.000 03. XI. 36.000.000 19.700.000 7,94 101.080.000 06. XI. 42.600.000 40.600.000 7,45 98.280.000 07. XI. 12.000.000 11.000.000 7,00 42.980.000 08. XI. 65.000.000 63.550.000 3,91 40.950.000 09. XI. 6.000.000 4.200.000 8,12 - Dnevni prosjek 40.266.000 34.208.000 6,88 90.562.000 AUKCIJA BLAGAJNIČKIH I TREZORSKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 07.11. Min. financija 42 dana 345.000.000 6,70% 07.11. Min. financija 91 dan 61.600.000 7,50% 07.11. Min. financija 182 dana 30.000.000 8,20% 08.11. HNB 35 dana 375.000.000 6,65% 08.11. HNB 91 dan 50.000.000 7,00% 08.11. HNB 182 dana 40.000.000 7,70% Ukupno upisano trezorskih zapisa Min. financija na dan 07.11. - 2.782.000.000 kn Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 08.11. - 3.065.000.000 kn 5. TVRTKE HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE POTPISALE UGOVOR S HERCEGOVAČKIM Telekomunikacija tvrtka ERONET iz Mostara u petak navečer je i službeno potvrdila da je dan ranije potpisan Ugovor o harmonizaciji između Hrvatskih telekomunikacija d.d., kao vlasnika 49 posto udjela u ERONETU, i tri tvrtke iz Hercegovine, kao vlasnika 51 posto udjela u ERONETU - Hercegovina osiguranja d.d. Mostar, Alpine- Komerc d.o.o. Široki Brijeg i Croherca AG d.o.o. Mostar. Tim Ugovorom ispunjena je zakonska obveza usklađivanja sa Zakonom o gospodarskim društvima, za što je zadnji rok 31. prosinca 2000. godine. Također je postignut dogovor o novoj upravljačkoj strukturi društva i načinu upravljanja tvrtkom. Potpisivanjem ovoga ugovora precizira se vlasnička struktura ERONETA i uklanjaju nejasnoće o dosadašnjim vlasnicima te tvrtke. Time se zadovoljava zakonska forma da tvrtke izvan BIH ne mogu biti vlasnici više od 49 posto udjela. Ovime je i upravljačka struktura transparentnija jer su, prema priopćenju, u novoizabranoj upravi državljani BIH, što do sada u upravljačkim strukturama nije nikada bilo javno potvrđeno. Za novog predsjednika uprave ERONETA izabran je Božo Knežević. Tvrtka u idućoj godini u nove investicije planira uložiti oko 25 milijuna maraka. TVRTKA VIP NET GSM I INTERNET PROVIDER Otvarajući Internet cafe "ŽVIP" na zagrebačkom Cvjetnom trgu, tvrtka VIP-NET GSM predstavila je u ponedjeljak i svoju novu uslugu - VIP online, koja korisnicima nudi jednostavan pristup internetu putem fiksne mreže te mobilnog telefona. Predstavljene su i VIP online Portal-web stranice VIP-NETA. VIP online će ponuditi puni "internet providing" (davanje internet usluga) te tako pridonijeti bržoj "internetizaciji" Hrvatske, kazala je predsjednica uprave VIP-NETA Tatjana Holjevac. VIP online projekt jedinstven je u Europi jer korisnici imaju mogućnost kombiniranja usluge pristupa Internetu s određenom GSM-prepaid uslugom. U ovom slučaju riječ je o kombinaciji već postojećeg "prepaid računa" VIPme s novim "prepaid proizvodom" za pristup internetu VIP online GO. Projekt VIP online-a je nastao kao rezultat suradnje s hrvatskim tvrtkama IBM Hrvatska, Siemens Hrvatska, Interactive 1, Computer Systems, Novena i Istorm Computers-om. HINET OD DANAS HTHINET S NOVIM PORTALOM Hinet, davatelj usluga pristupa Internetu Hrvatskog telekoma (HT), od utorka ima novo ime - HThinet i novi izgled početne stranice - portala. Te novosti HT je predstavio u sklopu prvog dana 32. međunarodnog sajma INFO 2000. na Zagrebačkom velesajmu. Novo ime i novi vizualni identitet HThineta u skladu je s cjelokupnim korporativnim identitetom Hrvatskog telekoma, a po riječima glasnogovornika HT-a Marjana Jurleke od sada će svaki proizvod i usluga kompanije nositi predznak HT.Kao zanimljivost istaknuo je i novu mogućnost da svaki korisnik prilagodi sadržaj i izgled stranica svojim željama i potrebama. Novi Portal nastao je u suradnji s tvrtkama Multilink i Internet Monitorom, a nalazi se na već postojećoj adresi. HT ZAPOČEO MODERNIZACIJU TELEFONSKIH GOVORNICA Hrvatski telekom (HT) započeo je s radom na poboljšanju softvera telefonskih govornica. Svrha tih radova je skraćivanje vremena čekanja na uspostavu veze i poboljšanje njene kvalitete. Do završetka radova, koji je planiran za kraj godine, 15 tisuća HT- ovih telefonsklih govornica bit će prebačeno na pulsni način rada, a uspostavu tonskog biranja bit će moguće ostvariti pet sekundi po uspostavi poziva. Nakon provedenih poboljšanja, ponovno će biti uvedeno tonsko biranje. AUSTRIJSKI "EUROPRONET" KUPIO RIJEČKI KVARNER.NET Austrijska kompanija "EuroproNet Telekom AG" kupila je riječkog Internet providera Kvarner.Net, koji će ubuduće djelovati u sklopu novoosnovane tvrtke Europronet. U projekt pretvaranja Kvarner.Neta u jednog od vodećih internet providera u Hrvatskoj austrijska će tvrtka, kako je objavljeno prošloga petka, uložit će ukupno 13 milijuna njemačkih maraka. Predsjednik Uprave novoosnovane tvrtke Europronet-a, i bivši direktor Kvarner.Neta Damir Radulčić izrazio je zadovoljstvo tim strateškim partnerstvom te istaknuo kako je Kvarner.Net trenutno treći Internet provider u Hrvatskoj. Novi vlasnički odnosi kao i ulaganja u infrastrukturu i opremu omogućit će, kaže, i nova zapošljavanja jer će se sadašnji broj zaposlenih 12 do 2004. povećati na oko 60 ljudi. Cilj Europroneta je privući što veći broj korisnika, od poduzeća do pojedinaca, a uz nadograđivanje svih postojećih usluga korisnicima će se ponuditi i čitav spektar novih usluga kao što su bežićni pristup Internetu, mogućnost e-poslovanja, razvoj softwarea, izrada web stranica i druge. Austrijska telekomunikacijska kompanija "europroNET AG", ima većinske udjele u Internet provider tvrtkama i u Bugarskoj, a sličnu kompaniju pokreće i u Bosni i Hercegovini. Osnovni im je cilj izgradnja mreže Internet providera na području jugoistočne Europe. TVRTKA INFOSISTEM OBILJEŽILA 40 GODINA RADA U INFORMATICI Najstarija hrvatska informatička tvrtka zagrebački Infosistem dobiva poslove na brojnim domaćim i stranim informatičkim projektima, a samo u ovoj godini njegov izvoz hrvatske informatičke "pameti" dosegnut će četiri milijuna njemačkih maraka, kazao je direktor Infosistema Mladen Glasenhardt na konferenciji za novinare povodom 40. obljetnice djelovanja u informatici, te 20 godina djelovanja tvrtke pod sadašnjim imenom. Dokaz uspješnog poslovanja Infosistema na hrvatskom informatičkom tržištu je i to, istaknuo je, što su korisnici tvrtkinih usluga brojna ministarstva, najveći hrvatski poslovni sustavi, banke, osiguravajuća društva te medicinske ustanove. Infosistem surađuje s najpoznatijim svjetskim informatičkim korporacijama kao što su Unisys, Compaq, Cisco, Oracle, Microsoft itd., a u njihovim školskim centrima širom svijeta Infosistem stalno dodatno stručno obrazuje svoje uposlenike. Osim ponude strane opreme, u tvrtki kažu kako su sve uspješniji u ponudi "vlastite pameti" kako bi se računalni sustavi projektirali za specifične potrebe svakog od korisnika. Pamet naših stručnjaka ujedno je i hrvatski izvozni artikl prilikom izvođenja informatičkih projekata u desetak zemalja svijeta - gdje se pojavljujemo samostalno ili u suradnji s najpoznatijim imenima svjetske informatičke industrije, kazao je Glasenhardt. U PLOČANSKOJ LUCI IZGRAĐEN TERMINAL ZA TEKUĆE TERETE Suvremeni terminal za tekuće terete novi je lučki sadržaj u kojega je "Luka Ploče", uz potporu međunarodnih tvrtki koje isporučuju gorivo za BiH, uložila oko 40 milijuna kuna. Izgradnjom terminala za tekuće terete u pločanskoj luci završeno je najveće ovogodišnje gospodarsko ulaganje u dolini Neretve, izjavio je u srijedu generalni direktor pločanske luke Ivica Pavlović. U Pločama je već izvršen tehnički pregled i zatražena uporabna dozvola, pa se očekuje da s radom novi objekt počne do kraja ovog mjeseca. Već je, u suradnji s budućim korisnicima, ugovoren prihvat oko 220.000 tona tekućih tereta, što će osjetno povećati godišnji promet pločanske luke. Ugovorom o suradnji s međunarodnim tvrtkama koje opskrbljuju gorivom Bosnu i Hercegovinu osjetno će se poboljšati skladištenje i promet tekućih tereta. Tako će se ubuduće roba koja je do sada u susjednu državu išla preko slovenske luke Kopar, a potom kamionima i autocisternama na više od 500 kilometara udaljena bosansko- hercegovačka odredišta dopremati preko osjetno bliže i jeftinije pločanske luke. Pločanska luka izgradnjom terminala za tekuće terete dobiva nove i suvremeno opremljene lučke sadržaje, a uskoro će pružati i specijalizirane lučke usluge, najavljuju iz "Luke Ploče". BRODOGRADILIŠTE "VIKTOR LENAC" TRAŽI NOVE DJELATNIKE Riječko brodogradilište Viktor Lenac želi u iduće dvije godine, zbog ambicioznih razvojnih planova, uposliti oko pet stotina novih djelatnika, a već sada spremno je primiti oko trideset inženjera i veći broj brodocjevara, zavarivača i proizvodnih radnika drugih brodograđevnih struka, kaže zamjenik direktora Viktora Lenca inž. Ognjen Antunac. Viktor Lenac je od 1997. godine do sada broj uposlenika povećao sa 520 na gotovo tisuću, a u kontinuitetu ulaže u njihovo škovanje i osposobljavanje jer isključivo takav pristup, uz nabavku suvremene tehnologije, jamči konkurentnost na međunarodnom tržištu, ističe Antunac. Naveo je kako Brodogradilište teži zahtjevnijim poslovima, u što svakako spadaju preinake, off shore projekti i sofisticirane novogradnje, pa se dobit tvrtke redovito investira u njezino snaženje. U tu svrhu također je iz međunarodnih izvora kapitala u protekle dvije godine priskrbljeno 30 milijuna američkih dolara, od kojih je 12 milijuna ulog većinskog vlasnika u nove dionice, a 18 milijuna USD čine dugoročna kreditna sredstva. Prošle je godine Viktor Lenac ostvario prihod od oko 50 milijuna USD, a za ovu i 2001. godinu predviđen je rast prihoda za po 20 posto. Zaposlenici te tvrtke imaju, navodi zamjenik direktora Antunac, prema Kolektivnom ugovoru visoka primanja u odnosu na druge tvrtke u metalskoj djelatnosti, a pristup plaćanju je posve individualan i stimulativan u odnosu na zalaganje i kvalitetu rada. U Hrvatskoj nedostaje proizvodih radnika kakvi su potrebni brodogradnji, ali prije razmišljanja o uvozu radne snage, protiv čega u načelu nemamo ništa protiv, treba najprije iscrpiti sve domaće izvore, kažu iz tog riječkog brodogradilišta. Posebnu pozornost u tom smislu treba pridati kvalificiranim radnicima iz Hrvatske koji egzistenciju ostvaruju, vrlo često radeći "na crno", u inozemnim brodogradilištima, napominje Antunac. On je istaknuo kako značaj brodogradnje treba sagledavati i kroz činjenicu da samo sa Viktorom Lencem radi oko 600 kooperanata, i da ta industrijska djelatnost veže na sebe niz drugih gospodarskih grana. "BRODOSPLIT" HITNO TRAŽI 900 RADNIKA Brodogradilište "Brodosplit" u 2001. godini planira izgraditi i isporučiti šest tankera za što hitno mora, u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje, osposobiti i zaposliti 900 proizvodnih radnika deficitarnih zanimanja, brodomontera, zavarivača i cjevara, rekao je Vinko Rosić, direktor Brodosplita. Taj kadar, stvaran desetljećima u splitskom brodogradilištu, posljednjih deset godina zbog loše poslovne politike uprava i teškoga stanja u brodogradilištu, uvjetovanoga ratom, uglavnom otišao u inozemstvo "trbuhom za kruhom ". Od 3196 zaposlenih u Brodosplitu, u direktnoj proizvodnji radi samo 1513 djelatnika, što je nedovoljno za ispunjenje plana u 2001. gradnje šest velikih tankera. Među 1440 zaposlenih u administraciji Brodogradilišta, 500 radnika je tehnološki višak, kojemu će ovih dana biti ponuđena, u suradnji sa Sindikatom, prekvalifikacija u proizvodna deficitarna zanimanja. Takvoga školovanoga kadra na hrvatskom tržištu rada uopće nema jer mladi ta zanimanja izbjegavaju, te se prekvalifikacijom nezaposlenih, koji to žele, uz tromjesečne tečaje dolazi do potrebnih profila proizvodnih radnika. Ako se i tom akcijom, u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje, koji plaća njihovo doškolovanje, ne bude došlo do potrebnoga broja od 900 proizvodnih radnika, Brodosplit će, po riječima Vinka Rosića, biti primoran zamoliti Vladu da mu omogući uvoz radne snage iz inozemstva, iz Bosne i Hercegovine i drugih susjednih zemalja. ŠPANJOLSKA MARKETINŠKA TVRTKA IZRADIT ĆE STRATEŠKI PLAN HRVATSKOG TURIZMA Poznata španjolska marketinška tvrtka "THR Barcelona" izradit će strateški marketinški plan hrvatskog turizma od 2001. do 2005. godine, rečeno je u subotu na skupu o strategiji hrvatskog turizma. Strateški marketinški plan hrvatskog turizma imat će posebnu težinu kod investitora i postavit će drugačiju cijenu našeg turističkog proizvoda, izjavila je ministrica turizma Pave Župan Rusković nakon predstavljanja španjolske konzultantske i marketinške tvrtke u plitvičkom hotelu "Jezero". "Materijal koji nam je predstavljen pokazuje da strategija hrvatskog turizma ne može biti strategija Hrvatske, Ministarstva turizma ili Hrvatske turističke zajednice, već strategija hrvatskih regija poput Dalmacije, Istre, Dubrovnika ili Zagreba", rekla je Župan Rusković. NETOČNE INFORMACIJE O KAŠNJENJU PROIZVODNJE BENETTONOVA POGONAU OSIJEKU Hrvatska Vlada je u srijedu priopćila kako su se u javnosti pojavile "netočne informacije o razlozima kašnjenja početka proizvodnje Benettonovog pogona u Osijeku" te se ističe da je "jedan od prioriteta Vlade RH pospješivanje stranih ulaganja u Hrvatsku". "Problem kašnjenja proizvodnje Benettonovog pogona u Osijeku vezan je uz zlouporabe i neodgovornost bivših čelnika lokalne samouprave koji ga sada žele prebaciti na Vladu RH", navodi se u priopćenju Vladina Ureda za odnose s javnošću. S tim u vezi naglašava se da će "Vlada u dodatnoj proceduri pokušati nadoknaditi ono što su propustili učiniti lokalni moćnici, o čemu je potpredsjednik Vlade Slavko Linić i izvijestio vlasnika tvrtke Luciana Benettona, a to je potvrđeno i u utorak na sjednici Vladine koordinacije za gospodarstvo". INA NAFTAPLINU URUČEN CERTIFIKAT KVALITETE ISO 9001 Ininom Segmentu djelatnosti istraživanja i proizvodnje nafte i plina Naftaplin ovlaštena certifikacijska tvrtka Bireau Veritas Croatia uručila je u četvrtak certifikat kvalitete po međunarodnoj normi ISO 9001. Taj certifikat potvrda je INA Naftaplinu da je uspješno, odnosno sukladno elementima navedene norme dokumentirao i uspostavio sustav upravljanja kvalitetom, istakao na konferenciji za novinare izvršni direktor INA Naftaplina i član Uprave Ine Željko Belošić. Certifikat ISO 9001 Naftaplina vrijedi tri godine, kada će morati proći proces recertifikacije, a u tom će se razdoblju, svakih šest mjeseci, obavljati i kontrole usklađenosti poslovanja ovog Ininog segmenta djelatnosti s certifikatom predviđenim normama. PROMET UNSKOM PRUGOM MOGUĆ ZA MJESEC DANA? Hrvatske željeznice (HŽ) i Bosansko-hercegovačka željeznička javna korporacija (BHŽJK) spremne su uspostaviti teretni i putnički promet tzv. Unskom prugom (Volinja-Dobrljin-Bosanski Novi-Bihać-Knin) u roku od mjesec dana. Prije toga potrebno je na državnoj razini riješiti pravni aspekt otvaranje toga pravca, izjavio je član uprave HŽ-a Dražen Ratković. Za uspostavu se prometa potrebnma je prethodna ratifikacija međudržavnog Sporazuma o željezničkom prometu u bosanskom parlamentu te potpisivanje Posebnog ugovora o odvijanju željezničkog prometa Unskom prugom. Kako je dogovoreno, željeznice dviju država, svaka na svojoj strani, poduzet će sve korake kako bi "požurili svoje nadležne organe" da se sporazume što prije ratificiraju i potpišu, istaknuo je predsjednik BHŽJK Faruk Čuričić. Na bosanskom području, na dijelu pruge između Dobrljina i Bihaća promet se već odvija s brzinom od 80 km na sat, a između Bihaća i Kulen Vakufa do 40 km na sat. Na dionici, pak, s hrvatske strane, između Knina i Martin Broda pruga će bit spremana za minimalnu razinu sigurnosti prometa kroz mjesec dana jer su na toj dionici tek nedavno započeli sanacijski radovi. Unatoč brojnim najavama gospodarstvenika Unsko-sanskog kantona, te hrvatskih županija koje su zainteresirane za otvaranje tog prometnog pravca, ekonomski aspekt otvaranja pruge je najneizvjesniji. Naime, nitko sa sigurnošću ne može tvrditi koja količine robe mogu biti prevezene tom prugom, istaknuli su predstavnici obje željeznice. OTVARANJE MERCATOR CENTRA PULA 2. PROSINCA Gradnja Mercator Centra Pula, u kojoj sve poslove obavljaju hrvatski izvođači, bliži se kraju, a svečano otvorenje uslijedit će, kako se očekuje, 2. prosinca ove godine. Mercator je krajem ovoljetne sezone, a temeljem uspješnog poslovanja svog hipermarketa u Puli, započeo izgradnju prodajnog centra koji će se površinom, kvalitetom i širinom ponude u potpunosti izjednačiti s najvećim Mercatorovim prodajnim centrom u Ljubljani. Ukupno će u gradnju Mercator Centra Pula, veličine 9.800 četvornih metara površine i 540 parkirališnih mjesta, biti uloženo 29 milijuna DEM, ističe predsjednik Uprave Petar Ivanović. Osim središnjeg, Mercatorovog hipermarketa, u Centru će biti još 16 drugih trgovina s bogatom ponudom odjeće, obuće, tehnike i brojnih drugih proizvoda, te lokala s uslužnim djelatnostima koji će zapošljavati 200 radnika. Time se, tumače u Mercatoru, počinje ispunjavati poslovna strategija ulaska na hrvatsko tržište. Mercator planira u Hrvatskoj izgraditi prodajnu mrežu s pet modernih prodajnih centara, osim Pule još na Rijeci, u Splitu te dva u Zagrebu. UDJEL DHL WORLDWID EXPRESS-A NA HRVATSKOM TRŽIŠTU 76 POSTO DHL Worldwide Express Hrvatska, tvrtka za ekspresnu distribuciju dokumenata i paketa, od 1996. godine u hrvatsko je tržište uložila dva milijuna američkih dolara. Tako je danas, sa 76 posto udjela vodeći servis u ekspresnoj distribuciji dokumenata i paketa na domaćem tržištu, istaknulo je tvrtkino poslovodstvo. DHL Worldwide Express u Hrvatskoj djeluje već 17 godina, a prije četiri godine u Zračnoj luci Zagreb otvorio je robno-carinsko skladište kapaciteta 1300 pošiljaka dnevno. "ZAGREPČANKA TRGOVINA" IDE U STEČAJ Poduzeće "Zagrepčanka trgovina" do kraja ovog mjeseca trebalo bi otići u stečaj, izjavio je u sijedu pomoćnik ministra gospodarstva Kamilo Vrana, nakon razgovora s predstavnicima Sindikata "Zagrepčanke", čiji su članovi od jutra prosvjedovali na Markovu trgu. Nezadovoljni što im Vladin predstavnik nije mogao zajamčiti isplatu dviju zaostalih plaća, za rujan i listopad, radnici su za sutra najavili prosvjed ispred zgrade Uprave poduzeća u Heinzelovoj te blokadu okolnih prometnica. Vrana je sindikalnim predstavnicima rekao da će se kraja ovog tjedna konzultirati s čelnicima Hrvatskog fonda za privatizaciju, kako bi zajednički pronašli mogućnost da se radnicima ipak isplate plaće. Iako je Ministarstvo gospodarstva još početkom rujna odobrilo novac za isplatu plaća, problem je nastao što se u međuvremenu, od podnošenja zahtjeva za stečaj pa do njegova pokretanja, iz proračuna prestaje odobravati novac za isplatu plaća, pojasnio je Vrana. Nezadovoljni takvim objašnjenjem, radnici su poručili da će nastaviti sindikalne akcije dok im se ne isplate plaće. Brine ih i odakle će biti isplaćene otpremnine radnicima koji bi se nakon stečaja eventualno proglasili viškom . 6. MEĐUNARODNA SURADNJA HRVATSKA I TURSKA ODLUČNE POBOLJŠATI GOSPODARSKE ODNOSE Vlada Republike Hrvatske i Republike Turske odlučne su da se trgovinski i gospodarski odnosi dviju zemalja poboljšaju i podignu na višu razinu te tako usklade s odličnim političkim odnosima, izjavili su u ponedjeljak u Ankari premijeri Ivica Račan i Bulent Ecevit. Na zajedničkoj konferenciji za novinare održanoj nakon razgovora izaslanstava hrvatske i turske vlade dvojica premijera su istaknuli da su najviše vremena posvetili unapređenju gospodarske suradnje kako bilateralne tako i prema trećim zemljama, ocijenivši kako do sada nije dovoljno učinjeno na tom planu. Premijer Račan je rekao da direktori triju velikih hrvatskih poduzeća Končara, Podravke i Viadukta u Ankari vode važne razgovore s turskim partnerima i izrazio uvjerenje da će im se uskoro pridružiti slična poduzeća iz Hrvatske i Turske. HRVATSKA PARAFIRALA SPORAZUM SA EU-OM O TRGOVINI TEKSTILNIM PROIZVODIMA U Bruxellesu je u srijedu parafiran Ugovor o trgovini tekstilnim proizvodima između Hrvatske i Europske unije (EU). Taj ugovor, kojeg je u ime hrvatske Vlade parafirala pomoćnica ministra gospodarstva Olgica Spevec, donijet će Hrvatskoj potpunu liberalizaciju trgovine tekstilom i tekstilnim proizvodima, što znači da se ukidaju sva kvantitativna ograničenja i carine na uvoz tekstilnih proizvoda hrvatskog podrijetla u EU. Također, uvodi se sustav dvostruke kontrole odnosno izdavanja izvozne i uvozne licence za EU za hrvatske tekstilne proizvode. Ugovor, primjena kojega počinje od 1. siječnja 2001., predstavlja presedan u odnosu na dosadašnje takve ugovore koje je EU zaključila sa zemljama koje su u procesu pristupanja EU-u, jer se preskače dosad uobičajena postupnost liberalizacije trgovine tekstilom, priopćeno je iz Ministarstva gospodarstva. PREDSTAVNICI 150 HRVATSKIH TVRTKI PUTUJU U BEOGRAD Više od 150 hrvatskih tvrtki iz svih gospodarskih grana predstavit će sredinom sljedećeg tjedna u Beogradu svoje proizvode i potencijale jugoslavenskim tvrtkama i tržištu. Hrvatsko gospodarsko izaslanstvo, koje vodi predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević, boravit će 15. i 16. studenoga u Beogradu, a tijekom dva dana uz plenarni susret predviđeni su i izravni razgovori predstavnika hrvatskih i jugoslavenskih tvrtki. Predsjednik HGK razgovarat će s potpredsjednikom Privredne komore Jugoslavije Milutinom Ćirovićem o inicijativama komora za otvaranjem predstavništva HGK u Beogradu te predstavništva PKJ u Zagrebu. U dosadašnjim kontaktima podržana je i ideja za otvaranjem predstavništava HGK u Novom Sadu te Privredne komore Vojvodine u Zagrebu, što bi trebalo biti realizirano do kraja godine. 7. AKTIVNOSTI UDRUGA UDRUGA PROIZVOĐAČA I IZDAVAČA SOFTVERA PRED OSNIVANJEM Hrvatski izdavači i proizvođači softvera osnivaju Udrugu proizvođača i izdavača softvera - UPIS, čiji članovi mogu biti fizičke i pravne osobe, rečeno je u srijedu na konferenciji za novinare UPIS-a u sklopu Međunarodnog sajma INFO 2000 na Zagrebačkom velesajmu. Po riječima koordinatora Udruge Veljka Kukulja, članovi Udruge mogu biti svi oni koji sudjeluju u izradi domaćeg softvera namijenjenog za osobnu upotrebu, pri čemu je bitno da je softver djelo domaćih autora proizveden u Hrvatskoj, objavljen i distribuiran u Hrvatskoj. To znači da krajnji kupac može kupiti softver u prodajnoj mreži kao opipljivi proizvod (u obliku CD-a). Time se izravno stvara tržište softvera koje je u Hrvatskoj pokazalo dinamiku razvoja i rasta. UPIS se osniva kao nevladina i nestranačka udruga a pravci djelovanja su zajednički javni nastupi hrvatskih nakladnika softvera s ciljem podizanja svijesti u javnosti o domaćoj softverskoj proizvodnji. U ovom trenutku Udruga UPIS okuplja predstavnike 4 zagrebačke tvrtke a to su: 32 bita, Alt-F4-Bulaja naklada, LM informatika i tvrtka Xanadu. Te četiri tvrtke već do sada su objavile više od 85 posto naslova u Hrvatskoj na CD formatima a neki od naslova su Sunčica, Klasici hrvatske književnosti, igra Poslanik, Hrvatsko-engleski rječnik i druge. NOVI RAVNATELJ HIBO-A IVICA PRGA Upravno vijeće Hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje (HIBO) na svojoj je 23. sjednici imenovalo dr. Ivicu Prgu za ravnatelja Instituta u narednom razdoblju od četiri godine. Dosadašnji ravnatelj HIBO-a Pero Jurković razriješen je dužnosti na vlastiti zahtjev, zbog zdravstvenih problema, objavili su iz HIBO-a. Ivica Prga rođen je 1951. godine, diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Splitu, a magistrirao (1978.) i doktorirao (1985.) na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Bankarsko je iskustvo stekao višegodišnjim radom u Privrednoj banci Zagreb d.d.. Od 1994. godine radi u Hrvatskoj narodnoj banci. Prga je istovremeno i predavač na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu pri katedri za financije. 8. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI IDUĆI TJEDAN SAVJETOVANJE "GOSPODARSKA POLITIKA HRVATSKE - ŠTO I KAKO U 2001." "Gospodarska politika Hrvatske - što i kako u 2001. godini" tema je tradicionalnog savjetovanja Hrvatskog društva ekonomista koje će se održati idući tjedan u Opatiji. Na trodnevnom skupu (15., 16. i 17. studenoga) organizatori očekuju sučeljavanje različitih ideja i pogleda o konceptu i strategiji održivog razvoja Hrvatske. Vladini dužnosnici, stručnjaci, znanstvenici i gospodarstvenici izložit će prijedloge moguće strategije razvoja za Hrvatsku u 21. stoljeću koja bi odgovorila izazovima trenutka, izvela zemlju iz recesije i depresije kako bi se krenulo putem optimalnog oporavka gospodarstva. Tako bi prvog dana savjetovanja, u utorak 15. studenoga, potpredsjednik Vlade Slavko Linić trebao govoriti o gospodarskoj politici Hrvatske u 2001. godini, a ministar financija Mato Crkvenac predstaviti proračun i poreznu politiku u idućoj godini. O tranzicijskoj krizi i politici izlaza u srijedu će, kako je najavljeno, govoriti savjetnik predsjednika Republike za gospodarstvo Stjepan Zdunić, dok će o monetarnoj politici u idućoj godini govoriti guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski. Treći dan savjetovanja razgovarat će se o socijalnoj politici, problemima i mogućim rješenjima o čemu bi trebao govoriti ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović, dok bi predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Hrvoje Vojković trebao obrazložiti privatizacijski proces u Hrvatskoj, a predsjednik Visokog trgovačkog suda Hrvatske Nenad Šepić govorit će o stečajnim postupcima kao instrumentima gospodarske politike. Organizator skupa je Hrvatsko društvo ekonomista, suorganizator Inženjerski biro, a očekuje se oko 400 sudionika savjetovanja. NA TRI SAJAMSKE PRIREDBE NA ZV-U 687 IZLAGAČA Na tri sajamske priredbe, koje su otvorene u utorak na Zagrebačkom velesajmu - 23. međunarodnom sajmu knjiga i učila INTERLIBER- EDUCA, 16. međunarodnom sajmu grafičke industrije INTERGRAFIKA i 32. međunarodnom sajmom informacijske tehnologije INFO - nastupa ukupno 687 izlagača, od kojih 354 iz inozemstva. Interliber-Educa je sajam ponude knjiga, podataka o nakladništvu te opreme za nastavu i odgoj. Novitet ovogodišnje priredbe je specijalizirana izložba inozemne stručne literature koja će biti postavljena na zasebnom prostoru u paviljonu. Na Intergrafici će sudjelovati značajni proizvođači grafičke opreme, papira i kartona te pomoćnih materijala i gotovih proizvoda, koji će predstaviti najmodernija proizvodna sredstva i tehnologiju ovih industrijskih grana. U sklopu Infa, 396 izlagača predstavit će veći dio hrvatskog informatičkog poduzetništva, dostignuća za plasman kompjutora i kompjutorske opreme te svjetske trendove dostupne na hrvatskom tržištu. Sajamske priredbe, koje su otvorene do 11. studenoga, prati i stručno-popratni program s nizom predstavljanja noviteta, a na svakoj od priredbi bit će dodjeljivane i brojne nagrade te priznanja. USPJEH HRVATSKIH INOVATORA NA SVJETSKOJ IZLOŽBI INOVACIJA U NUERNBERGU Tri zlatne, šest srebrnih i pet brončanih medalja osvojili su hrvatski inovatori na 52. svjetskoj izložbi inovacija novih tehnologija i proizvoda IENA, koja je završava u nedjelju u Nuernbergu. Ta je izložba, koja je počela 2. studenoga, još jednom potvrdila visoku kakvoću hrvatskih inovacija i ugled koji naši inovatori imaju u svijetu - ističu u Hrvatskome savezu inovatora. Posebnu pozornost posjetitelja te izložbe, osobito poslovnih ljudi, pobudile su tri hrvatske zlatne inovacije - "novi mehanizam za okretanje prozorskih stakala", autora Emila Butale iz Karlovca, "vjetrenjača s podesivim jedrima" Tihomira Čuljka iz Osijeka i "rotirajuća mehanička glava za električne bušilice" Stipana Ivića iz Drage Pakoštana kod Zadra. Ti su autori ostvarili najviše poslovnih veza, koje bi se, po njihovim riječima, uskoro trebale pretvoriti i u konkretne poslovne rezultate.