ZAGREB, 9. studenoga (Hina) - U povodu 100. godišnjice smrti Friedricha Wilhelma Nietzschea (1844. - 1900.) u Zagrebu je jutros počeo dvodnevni simpozij "Nietzscheovo nasljeđe". Skup na kojem sudjeluju filozofi iz Hrvatske, Slovenije
i BiH priredio je Odjel za filozofiju Matice hrvatske.
ZAGREB, 9. studenoga (Hina) - U povodu 100. godišnjice smrti
Friedricha Wilhelma Nietzschea (1844. - 1900.) u Zagrebu je jutros
počeo dvodnevni simpozij "Nietzscheovo nasljeđe". Skup na kojem
sudjeluju filozofi iz Hrvatske, Slovenije i BiH priredio je Odjel
za filozofiju Matice hrvatske.#L#
Pozdravljajući sudionike skupa akademik Josip Bratulić,
predsjednik Matice hrvatske, podsjetio je na bogatu Matičinu
izdavačku djelatnost filozofskih knjiga. Matica nije samo
objavljivala djela stranih filozofa, nego i hrvatskih filozofa. Na
početku stoljeća tako je objavljena Povijest filozofije Alberta
Bazale, podsjetio je Bratulić.
"U izgradnji hrvatskoga građanskog društva Matica hrvatska
ponudila je djela na kojima je utemeljen eurospki duh", istaknuo je
Bratuluć, dometnuvši kako je Nietzsche važan i za književnost
budući da je filozofsku misao izrekao jezikom koji je postao
prototip za kasnija promišljanja. Bratulić smatra važnim ispitati
što je Nietzsche proizveo kod nas, kako u filozofiji tako i
književnosti.
Predsjednik Odjela za filozofiju Matice hrvatske Franjo Zenko
istaknuo je kako Nietzscheovo "vrijeme tek dolazi". Po njegovim
riječima sve više prepoznajemo kakvo je značenje imao za našu
epohu. Upitavši što je to Nietzschovo nasljeđe, Zenko je ustvrdio
kako smo svi mi u neku ruku Nietzschovo nasljeđe te kako još nije
došlo vrijeme da ga razumijemo.
Na simpoziju "Nietzscheovo nasljeđe" svoja izlaganja podastrijet
će Branka Brujić, Samir Arnautović, Vladimir Jelkić, Nina
Aleksandrov-Pogačnik, Estella Petrić, Ksenija Grubišić, Alen
Tafra, Petar Milat, Fulvio Šuran, Dean Komel, Vesna Batovanja, Maja
Žitinski-Šoljić, Mario Kopić, Dubravka Kozina, Ivan Bubalo, Davor
Ljubimir, Žarko Paić, Hrvoje Jurić i Stjepan Kušar.
Friedrich Nietzsche rođen je u Roeckenu 1844. kao sin tamošnjeg
evangeličkog pastora. U Bonnu i Leipzigu studirao je klasičnu
filologiju. Našavši u antikvarijatu u Leipzigu djela Arthura
Schopenhauera postao je njegov oduševljeni sljedbenik. Godine
1866. objavio je djelo "S onu stranu dobra i zla", koje je upozorilo
na pojavu značajnog mislioca. Nietzsche je u svijetu naročito
poznat po dvama svojim djelima "Tako je govorio Zaratustra", koje
je kod nas doživjelo nekoliko izdanja, te po knjizi "Volja za moć,
pokušaj prevrednovanja svih vrednota", koja je objavljena poslije
autorove smrti.
(Hina) mc