ZAGREB, 8. studenoga (Hina) - Recepcija hrvatskih filozofa u svijetu tema je znanstvenoga skupa što je danas počeo u Institutu za filozofiju u Zagrebu. Ta je znanstvena ustanova i organizator dvodnevnoga skupa na kojemu će
znanstvenici, na temelju 20-tak izvješća, raspravljati o jednomu od otvorenih pitanja hrvatske filozofije - o recepciji i mjestu hrvatskih filozofa u svijetu, s naglaskom na vremenu globalizacije.
ZAGREB, 8. studenoga (Hina) - Recepcija hrvatskih filozofa u
svijetu tema je znanstvenoga skupa što je danas počeo u Institutu za
filozofiju u Zagrebu. Ta je znanstvena ustanova i organizator
dvodnevnoga skupa na kojemu će znanstvenici, na temelju 20-tak
izvješća, raspravljati o jednomu od otvorenih pitanja hrvatske
filozofije - o recepciji i mjestu hrvatskih filozofa u svijetu, s
naglaskom na vremenu globalizacije.#L#
Ravnatelj Instituta za filozofiju Pavo Barišić ističe da je skup
"na tragu" značajnih istraživanja hrvatske filozofije. Napomenuo
je kako se tema skupa, na određeni način, "nametnula" kao zaključak
prošlogodišnjega skupa, održanoga o temi "Otvorena pitanja
povijesti hrvatske filozofije".
Potporu skupu dalo je Ministarstvo znanosti i tehnologije čiji je
predstavnik Tomislav Janović pozdravio sudionike u ime ministra.
Rekavši da skup donosi doista široku lepezu tema, Janović je
primijetio da bi rasprava mogla biti i efektnija da je o recepciji
hrvatskih filozofa u svijetu "progovorio" netko iz svijeta.
Predsjednik Matice hrvatske Josip Bratulić podsjeća pak da je
Matica hrvatska, od samih početaka svoga djelovanja, jedan od
najvažnijih izdavača filozofskih tekstova. Pri tomu, istaknuo je,
Matica, za razliku od nekih drugih, svoju izdavačku djelatnost na
tom području nije sužavala iz političkih i ideoloških razloga. Po
Bratuliću, Matica i danas - u siromašnim vremenima, nastoji
objaviti ključne filozofske tekstove koji pridonose podizanju
razine svijesti kod ljudi.
Za predsjednika Hrvatskoga filozofskog društva Antu Čovića,
recepcija hrvatske filozofije u svijetu je "slika u nastajanju"
koja ne ovisi samo o predmetu već i o načinu na koji će se slika
stvoriti. S tim u vezi, drži Čović, sudionici znanstvenoga skupa su
akteri čiji nastojanja trebaju pridonijeti da nova "slika"
recepcije hrvatskih filozofa u svijetu bude bolje.
Uvod u temu bilo je izlaganje Zdravka Radmana o razumijevanju
recepcije.
U prijepodnevnome dijelu Ivica Martinović je izložio temu "Prema
tipologiji recepcije hrvatskih filozofa do kraja 18. st.", dok je
Zlatko Posavac govorio o tomu kako predstaviti filozofiju i
estetiku. O poznavanju Matije Vlačića u 19. i 20 st. u Hrvatskoj
govorio je pak Josip Bratulić, a Ljerka Schiffler o prilogu
svjetski uglednoga priručnika "Repetitorium fontuim Historiae
Medii Aevi" hrvatskoj filozofskoj historiografiji.
(Hina) ip mc