ZAGREB, 8. studenoga (Hina) - Zbornik "Otvorena pitanja povijesti hrvatske filozofije" vrijedan je prinos poznavanju hrvatske filozofske baštine. Uz odgovore na brojna postavljena pitanja, zbornik otvara i niz drugih pitanja, rekao je
akademik Žarko Dadić na današnjoj promociji spomenutoga zbornika u zagrebačkom Institutu za filozofiju.
ZAGREB, 8. studenoga (Hina) - Zbornik "Otvorena pitanja povijesti
hrvatske filozofije" vrijedan je prinos poznavanju hrvatske
filozofske baštine. Uz odgovore na brojna postavljena pitanja,
zbornik otvara i niz drugih pitanja, rekao je akademik Žarko Dadić
na današnjoj promociji spomenutoga zbornika u zagrebačkom
Institutu za filozofiju.#L#
Predstavljanje je priređeno u sklopu znanstvenoga skupa "Recepcija
hrvatskih filozofa u svijetu" što se 8. i 9. studenoga održava u
Zagrebu u organizaciji Instituta za filozofiju i uz potporu
Ministarstva znanosti i tehnologije.
U zborniku su sadržani prilozi sa znanstvenoga skupa "Otvorena
pitanja povijesti hrvatske filozofije", održanoga u Zagrebu od 23.
do 25. lipnja prošle godine. Glavni urednik zbornika je Pavo
Barišić, ravnatelj Instituta za filozofiju - ustanove koja je ove
godine i objavila zbornik.
Dadić ističe da zbornik daje načelne odgovore na otvorena pitanja
te da obuhvaća dugo razdoblje - od vremena prije početaka hrvatske
filozofije pa do najnovijega doba.
Za Antu Pažanina, zbornik ne sadrži samo vrijedne, već i poticajne
znanstvene i stručne radove više autora koji razmatraju zanimljive
teme, uključujući i suvremene prijepore u hrvatskoj filozofiji.
Od 21 priloga hrvatskih znanstvenika, Pažanina posebice su se
dojmili radovi Ljerke Schiffler "Povijest filozofije kao povijest
pitanja", Franje Zenka "Problem nacionalne filozofije" i Pave
Barišića "Povijest filozofije između nacionalnoga i regionalnoga
određenja". Ti radovi, rekao je, daju opći uvod u problematiku
zbornika. Uz to, drži vrijednim istaknuti i prilog Ivice
Martinovića "Žanrovi hrvatske filozofske baštine od 15. do 18. st."
te Zlatka Posavca "Nacrt povijesnog pregleda hrvatske estetike 20.
st".
Pažanin se pak posebice osvrnuo na prilog Franje Zenka koji se,
istaknuo je, uz ostalo pita kako sadržajno razumjeti ono što je
hrvatsko u sintagmi hrvatska filozofija. Jer, ustvrdio je,
činjenica je da i do današnjih dana niti jedan pregled filozofije ne
bilježi sintagmu hrvatska filozofija.
Glavni urednik Pavo Barišić ističe da je nakana zbornika potaknuti
raspravu i nastaviti dijalog o pokrenutim pitanjima te da zbornik
daje za to dovoljno materijala. Barišić napominje da je danas
aktualno pitane je li anakrono i vremenu neprimjereno govoriti o
nacionalnoj filozofiji te dodaje da još i danas dominira pojam
jugoslavenska filozofija, s posebnim naglaskom na praksisovce.
(Hina) ip mc