SVIJET U 16 SATI

ZAGREB, 8. studenoga (Hina) WASHINGTON - Demokratski kandidat Al Gore pobijedio je u srijedu na izborima za elektorske glasove u državi Wisconsin, objavile su televizijske kuće ABC i CNN. Ta pobjeda neće utjecati na ishod predsjedničkih izbora u državi, jer on ovisi o prebrojavanju glasova u Floridi, gdje tijesno vodi republikanac George W. Bush. Florida daje 25 elektorskih glasova od 538 koliko ih ukupno daju savezne američke države. Za pobjedu kandidat mora osvojiti 270 takvih glasova. WASHINGTON - Proglašenje pobjednika 43. američkih predsjedničkih izbora održanih u utorak morat će pričekati dok se ne završi ponovno službeno prebrojavanje glasova birača na Floridi, objavio je u srijedu u 05.00 sati po mjesnom vremenu (11.00 po srednjoeuropskom) tamošnji državni tužitelj Robert Butterworth. Nedugo prije toga demokratski kandidat Al Gore bio je spreman priznati poraz jer se činilo da je 25 izborničkih glasova na Floridi, a time i potrebna natpolovična većina, pripala republikancu Georgeu W. Bushu. Direktor Goreova izbornog stožera William Daley izjavio je u Nashvilleu da su predviđanja "preuranjena". Prema neslužbenim podacima koje objavljuju američki mediji, Bushova prednost je 987 od oko šest milijuna glasova stanovnika Floride. TV mreža CNN navodi da je razlika još manja - 224 glasa. Republikanski izborni stožer je, unatoč tome, uvjeren u Bushovu pobjedu, izjavio je u Austinu šef republikanske kampanje Don Evans. Inače, Republikanska stranka je na izborima u utorak unatoč gubicima vjerojatno zadržala većinu koju u oba doma američkog Kongresa ima od 1994. godine. ZAGREB - Hrvatska je, napravivši veliki napredak u razvoju demokracije i poštivanju ljudskih prava, postala predvodnik u regiji i zemlja prihvatljiva međunarodnoj zajednici, izjavio je u srijedu u Zagrebu zastupnik u australskom parlamentu Andrew Theophanous, koji obnaša dužnost potpredsjednika australsko- hrvatske parlamentarne grupe u australskom Saveznom parlamentu. "Napredak u razvoju demokracije i poštivanju ljudskih prava čini Hrvatsku sve prihvatljivijom međunarodnoj zajednici ... općenito govoreći Hrvatska je predvodnik u regiji koji drugima poručuje: dobro, imali smo rat, hajdemo sada pokušati postići mir i razumijevanje", rekao je Theophanous nakon sastanka s hrvatskim predsjednikom Stipom Mesićem. DEN HAAG - Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) podignuo bi optužnicu protiv bivšeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana da je on još uvijek živ, izjavio je u srijedu zamjenik glavne tužiteljice ICTY-a Graham Blewitt."Postoji dovoljno elemenata za podizanje optužnice protiv Tuđmana da je on još uvijek živ", rekao je Blewitt na novinskoj konferenciji. Blewitt je odbio reći za što bi se teretilo bivšeg hrvatskog predsjednika. Franjo Tuđman bio bi optužen na temelju ukupnih dokaza koje posjeduje ICTY, a ne samo materijala koji potječu iz Hrvatske, rekao je. ZAGREB - Hrvatska treba osnovati Međunarodni Presscentar, izdavati tjednik na engleskom jeziku, urediti svoje web stranice, donijeti dugoročne odluke o promidžbenim akcijama kako bi se predstavila svijetu, a posebice Europi u pozitivnom svjetlu, rekao je u srijedu voditelj radne skupine predsjednika RH Stipe Mesića za promidžbu RH Dražen Vukov Colić. Predstavljajući autorsku bilježnicu "Image i identitet - Hrvatska" u Novinarskom domu u Zagrebu. Vukov-Colić je rekao da je RH možda jedina od europskih tranzicijskih zemalja koja nema svoj nacionalni program moderne europske promidžbe, te izrazio nadu da će Hrvatska jednom imati svoju mrežu Goethe instituta koji bi se, predložio je, nazivali po Marku Maruliću. ZAGREB - Hrvatska usklađuje svoje standarde s visokim standardima u Europi i želi svojim građanima omogućiti ostvarivanje ljudskih prava, izjavila je u srijedu u Zagrebu potpredsjednica Vlade RH Željka Antunović. "Hrvatska usklađuje svoje standarde s visokim standardima u Europi. Hrvatska želi biti dosljedna i temeljita izgrađujući takav pristup koji će omogućiti njezinim građanima ostvarivanje ljudskih prava", izjavila je Željka Antunović u uvodnom govoru na svečanosti obilježavanja 50. obljetnice usvajanja Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koju je organiziralo hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova. ZAGREB - Vijeće ministara Europske unije trebalo bi odvojiti više novca za obrazovanje u zemljama jugoistočne Europe, a posebina pažnja treba biti posvećena učenju povijesti u tim zemljama, rekla je u srijedu u Zagrebu Doris Pack, čelnica Mreže parlamentaraca za jugoistočnu Europu na kraju prve konferencije te organizacije. "Sudionici (konferencije) pozivaju Vijeće ministara i Europsku komisiju da uključe obrazovanje u CARDS program u skladu sa zahtjevom Odbora Europskog parlamenta", kaže se završnom dokumentu prve konferencije Mreže parlamentaraca održane u utorak i srijedu u Zagrebu. Na konferenciji, u organizaciji Instituta Istok-zapad, sudjelovali su parlamentarci iz Hrvatske, BiH, Albanije, Bugarske, Rumunjske, SR Jugoslavije, Makedonije i predstavnici Europskog parlamenta. BRUXELLES - Europska komisija smatra da je moguće do kraja 2002. s najnaprednijim zemljama dovršiti pregovore o pristupu Europskoj uniji. U "Strateškom dokumentu o proširenju", koji će u srijedu poslije podne službeno predstaviti europski povjernik za proširenje Guenter Verheugen, ne navodi se koje se zemlje smatraju "naprednijima". Okončanje pregovora tijekom 2002. "omogućilo bi primanje novih država krajem te godine", ističe se u dokumentu, koje su agencije dobile unaprijed. Dokument Europske komisije bit će osnova za odluke predsjednika država ili vlada Petnaestorice, koji će se krajem godine okupiti u Nici, gdje bi se trebala donijeti odluka o strategiji proširenja i unutarnjim reformama EU-a. Dvanaest zemalja trenutačno vodi pregovore o pristupu EU-u (Poljska, Slovenija, Mađarska, Estonija, Češka, Cipar, Bugarska, Latvija, Litva, Malta, Rumunjska i Slovačka). KAIRO - Egipatski predsjednik Hosni Mubarak izjavio je u srijedu da je palestinski čelnik Jaser Arafat odlučan što prije postići mir, javlja France presse. "Neki govore da Arafat ne želi postići rješenje. Ali on želi postići mir i povratiti svoju zemlju danas, a ne sutra", rekao je Mubarak novinarima nakon razgovora s Arafatom. Kairo je bio prva postaja diplomatske turneje Jasera Arafata koji bi u srijedu navečer trebao posjetiti Veliku Britaniju, a u četvrtak ga očekuju u Bijeloj kući. KAIRO - Izrael je u srijedu zatvorio granični prijelaz Rafah između Egipta i Gaze, zapriječivši, prvi put nakon izbijanja sukoba prije šest tjedana, dopremu lijekova i medicinske opreme Palestincima, priopćila je egipatska policija. Izraelske vlasti zabranile su ulaz kamionima iz Omana, a istom konvoju od deset vozila zabranjen je bio prelazak i preko graničnog prijelaza al-Awga na Sinaju. Izrael je, međutim, njemačkom zrakoplovu, koji će u Njemačku na bolničku njegu prevesti 25 Palestinaca, dopustio slijetanje u Gazi, rekao je palestinski dužnosnik u zračnoj luci El-Arish. GAZA - Jedan 16-ogodišnji Palestinac poginuo je u srijedu u blizini mjesta Han Junis u pojasu Gaze, čime je broj ljudi poginulih u šestotjednim sukobima porastao na 189. Mohamad Abu Ghali (16) pogođen je metkom u srce, izjavili su lječnički izvori. U sukobu s izraelskim vojnicima ozlijeđeno je 12 palestinskih prosvjednika. Ranije tijekom dana kod prijelaza Karni u pojasu Gaze ubijen je 14- ogodišnji Palestinac Fares Uda, a kod Rafaha je u palestinskoj zasjedi ubijena jedna Izraelka, za što je odgovornost preuzelo vojno krilo Fataha. JERUZALEM - Izraelski premijer Ehud Barak poručio je u srijedu svjetskim čelnicima da je spreman prihvatiti stvaranje održive palestinske države pod uvjetom se ne rodi nasiljem, već pregovorima s Izraelom.Barak je to napisao stranim čelnicima u pismu što ga je u srijedu objavio njegov ured. U pismu se izražava Barakova iskrena opredijeljenost za uvjetno prihvaćanje palestinske države ako je palestinski predsjednik Jaser Arafat ne proglasi jednostrano. BEOGRAD - Demokratska stranka Srbije (DSS), jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice, priopćila je u utorak da je "neprihvatljiv" zahtjev za nezavisnošću Kosova koji je ponovno istaknuo predsjednik Demokratskog saveza Kosova Ibrahim Rugova. U priopćenju se navodi da se "ne može prihvatiti ni Rugovino kategorično odbijanje široke autonomije za pokrajinu, kako je to definirano" rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti UN-ča o Kosovu. U priopćenju se dodaje da se takvim zahtjevima podiže napetost u pokrajini, iz koje je, zbog neprekidna nasilja ekstremnih kosovskih Albanaca, protjerano više od 200.000 Srba i skoro 100.000 pripadnika ostalog nealbanskog stanovništva. PARIZ - Francusko Vijeće ministara imenovalo je u srijedu Gabriela Kellera za veleposlanika u SR Jugoslaviji, priopćio je glasnogovornik vlade Jean-Jack Queyranne. Imenovanje veleposlanika znači uspostavu diplomatskih odnosa između Francuske i SRJ koje je Beograd prekinuo zbog bombardiranja NATO-a u proljeće prošle godine. Keller je bio veleposlanik u Beogradu od 1995. do 1996., "vrstan je poznavatelj regije" i govori srpski, rekao je Queyranne. LJUBLJANA - Obnova razgovora o sukcesiji bivše SFRJ mogla bi početi već ovoga tjedna, a Slovenija će kao početnu poziciju zastupati stajalište da imovinu nekadašnje SFRJ treba podijeliti po ključu koji je Međunarodni monetarni fond (MMF) odredio za preuzimanje duga bivše Jugoslavije među države-nasljednice, izjavio je u razgovoru za današnji ljubljanski "Dnevnik" Drago Marolt, kojega je vlada u lipnju imenovala pregovaračem za pitanja sukcesije. Ministarstvo vanjskih poslova zamolilo je brojne međunarodne institucije da nam pomognu ustanoviti depozite Jugoslavije u različitim komercijalnim bankama. No, pitanje je hoćemo li tako doći do novih podataka - to će se vidjeti idućih dana i idućih tjedana", rekao je "Marolt" za "Dnevnik". LJUBLJANA - Osimski sporazumi predstavljaju "ustav u odnosima Slovenije i Italije", izjavio je predsjednik Slovenije Milan Kučan na primanju za domaće diplomate koji je priredio u povodu 25. obljetnice potpisivanja Osimskih sporazuma između Italije i nekadašnje SFRJ. On je podsjetio da je potpisivanje ugovora u Osimu konačno i definitivno riješilo otvorena pitanja kopnene granice između Italije i SFRJ i da je Slovenija temeljem sukcesijskog prava naslijedila Osimske sporazume. Kučan je upozorio da Italija "svojim državljanima slovenskog poodrijetla i demokratskoj Europi" još duguje takozvani globalni zaštitni zakon koji bi donio posebna manjinska prava slovenskoj manjini. BEOGRAD - Situacija u zatvorima u Sremskoj Mitrovici, Nišu i Zabeli kod Požarevca, gdje nekoliko dana traje pobuna zatvorenika, danas je nešto mirnija. Sinoć su se prosvjedu pridružili zatvorenici u Padinskoj Skeli a danas i oni u Kazneno-popravnom domu za maloljetnike u Valjevu. Zatvorenici zahtijevaju poboljšanje uvjeta života u zatvorima, smjenu sadašnjih zatvorskih uprava i oprost za sva kaznena djela, a ne samo za političke zatvorenike. KAIRO - Egipćani su u srijedu pristupili trećem krugu glasovanja na parlamentarnim izborima za koje analitičari tvrde da će na vlasti čvrsto zadržati stranku predsjednika Hosni Mubaraka. Birališta su otvorena u osam sati po lokalnom vremenu (06:00 GMT) a trebala bi se zatvoriti u sedam sati navečer. U prva dva kruga glasovanja za 284 zastupnička mjesta NDP je osvojio 224. Veliki broj zastupničkih mandata, čak 35, osvojili su nezavisni kandidati koji su poslije pristupili NDP-u. Kandidati koji uživaju podršku zabranjenog Muslimanskog bratstva osvojili su iznenađujućih 14 mjesta, a oporbene stranke devet. DŽAKARTA - Suđenje bivšem indonezijskom predsjedniku Suhartu, koji je optužen za korupciju, mora se nastaviti, nakon što je prekinuto zbog njegova lošeg zdravlja, presudio je u srijedu Visoki sud u Džakarti. "Visoki sud u Džakarti odbacio je presudu suda južne Džakarte... i naložilo sudu da ponovno pokrene suđenje", rekao je sudac I Gde Sudarto. Sud južne Džakarte prekinuo je suđenje bivšem indonezijskom predsjedniku u rujnu uz objašnjenje da je njegovo zdravstveno stanje vrlo loše. Suharto (79) je preživio tri moždana udara, a optužen je da je pronevjerio 550 milijuna američkih dolara. NAIROBI - Glavni sudanski oporbeni savez u srijedu je objavio da je, nakon cjelodnevnih teških borbi, zauzeo najvažniji istočni grad Kassalu. Glasnogovornik Nacionalnog demokratskog saveza (NDA) je kazao da je Kassala, grad od oko 300.000 stanovnika uz eritrejsku granicu, zauzeta u ranim jutarnjim satima. NDA čine muslimanske oporbene skupine sa sjevera zemlje i Sudanska narodnooslobodilačka vojska (SPLA) koja se već 17 godina bori protiv vlasti u Kartumu za autonomiju uglavnom kršćanskog i animističkog juga zemlje. (Hina) rt