ZAGREB, 6. studenoga (Hina/Reuters) - Zemlje kandidati za ulazak u Europsku uniju s optimizmom očekuju izvješće Europske komisije o procjeni njihove uspješnosti u pripremama za ulazak u Uniju.
ZAGREB, 6. studenoga (Hina/Reuters) - Zemlje kandidati za ulazak u
Europsku uniju s optimizmom očekuju izvješće Europske komisije o
procjeni njihove uspješnosti u pripremama za ulazak u Uniju.#L#
Europska će komisija u srijedu objaviti godišnje izviješće o
procjeni stanja i napretku ostvarenom u posljednjih godinu dana
pripremama i prilagodbi europskim standardima u 12 zemalja
kandidata za punopravno članstvo u Europskoj uniji te u Turskoj,
koja nije otpočela pregovore o punopravnom članstvu.
Očekuje se da će Komisija pohvaliti napore većine zemalja
kandidata, osim vjerojatno Rumunjske, ali se ne očekuje fiksiranje
datuma za njihov ulazak u punopravno članstvo.
Poljska, Češka, Mađarska, Estonija, Slovenija i Cipar otpočeli su
pregovore o punopravnom članstvu u Europskoj uniji u ožujku 1998.,
a ove godine su im se pridružile Slovačka, Latvija, Litva, Malta,
Bugarska i Rumunjska.
Mađarska, Slovenija i Estonija smatraju se zemljama koje su već
ispunile gospodarske kriterije, dok je Poljska blizu tome.
Turska, 13. kandidat, koja još nije ni počela pregovore o članstvu,
vjerojatno će opet dobiti neprolaznu ocjenu zbog ljudskih prava i
demokracije.
Poljska, najveća zemlja među svim kandidatima, dobit će
pozitivniju ocjenu o svojoj spremnosti za članstvo u Europskoj nego
prošle godine. Europska će komisija vjerojatno istaknuti
impresivne gospodarske rezultate u Poljskoj, demokratsku
stabilnost i napore na usklađivanju s europskim zakonodavstvom. U
posljednjih pet mjeseci poljski je parlament donio 40 europskih
zakona.
Najviše je posla ostalo na reguliranju poljoprivredne politike i
zaštite okoliša. Isto tako, poljske javne službe su
neprofesionalne, loše obrazavane i često korumpirane.
Češka je napravila veliki iskorak u gospodarskim i zakonodavnim
reformama, za što je u prošlogodišnjem izviješću bila žestoko
kritizirana. Na kritike je naišao i tretman romske manjine u
Češkoj.
Češki ministar vanjskih poslova Jan Kavan rekao je da su izviješća
za 1998. i 1999. bila pljuska u lice zemlji koja je hvaljena kao
predvodnica u reformskim procesima, ali sada se nada da će stvari
biti drukčije.
Slovenija će vjerojatno dobiti generalno dobre ocjene u izviješću o
spremnosti za ulazak u EU, uz zamjerke što još uvijek nije zatvorila
bescarinske trgovine na svojim kopnenim graničnim prijelazima,
sporu privatizaciju najvećih banaka i reformu javnih službi.
Očekuje se da će Europska komisija također zatražiti brže
usklađivanje slovenskog zakonodavstva s europskim te mjere za
povećanje stranih investicija.
"Tražit će se efikasnija administracija, brža privatizacija i brži
sudski procesi", piše Majda Vukelič, politička analitičarka u
listu Delo.
Slovenija je najamanja od 13 zemalja kandidata, ali je u Bruxellesu
često kritizirana što sporije nego veće zemlje uklanja prepreke za
ulazak stranaca u svoje gospodarstvo.
Mađarska očekuje dobru ocjenu, pogotovo za gospodarski učinak, ali
prosvjedi brojne romske zajednice zbog diskriminacije mogli bi
zasjeniti vrlo dobru sliku.
U prvoj polovici ove godine Mađarska je ostvarila impresivnu stopu
gospodarskog rasta od 6,2 posto.
"Mislim da će izviješće gospodarsku situaciju ocijeniti vrlo
dobrom prema europskim standardima, a Mađarska ispunjava zakonske
i administrativne kriterije prema svom vlastitom kalendaru", kaže
mađarski glavni pregovorač s EU Peter Gotfried.
Mađarski odnos prema romskoj manjini, koja broji između 500 i 800
tisuća pripadnika, našao se pod povećalom Europske unije nakon što
je jedna skupina Roma iz zapadne Mađarske zatražila azil na
Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
Slovačka, koja je pregovore s Europskom unijom počela u veljači ove
godine, vjerojatno će biti pohvaljena za poboljšanja na
gospodarskom planu, ali se očekuje kritike za kašnjenja u nekim
poglavljima o kojima se pregovora. Reformska vlada Mikulaša
Dzurinde pojačala je gospodarsku stabilnost i fiskalnu disciplinu,
restrukturirala bankovni sektor i počela s privatizacijom
strateških državnih poduzeća, što su ključni zahtjevi EU-a za
pristup u članstvo. Međutim, nije uspjela ispraviti stvari zbog
kojih joj je zamjereno i u prošlogodišnjem izviješću - reforme
javnih službi, regije, okoliš i manjinska politika.
Baltičke zemlje također će dobiti dobre ocjene za svoje priprema za
članstvo, a očekuje se da će Latvija i Estonija biti pohvaljene za
poboljšanje politike prema manjinama. Litva bi mogla dobiti
pozitivnu ocjenu za stabiliziranje fiskalne stabilnosti i
discipline. Međutim, upitna je konkurentna sposobnost litvanskog
gospodarstva, a EU će zatražiti brže restruktiriranje gospodarstva
kroz privatizaciju i napredak u poljoprivrednoj politici.
Estonija, koja spada u prvu skupinu zemalja koje su otpočeli
pregovore 1998. godine, očekuje pohvale za usklađivanje svoga
zakona o jeziku s europskim normama, što je bilo jedno od glavnih
pitanja u zemlji od 1,4 milijana stanovnika od kojih su trećina
pripadnici ruske manjine.
Susjedna Latvija, koja se nada priključenju prvoj skupini
kandidata, također očekuje pohvalu za rješavanje jezične
problematike.
Bugarska, jedna od zemalja koja ne spada u prvu skupinu kandidata,
očekuje pozitivne rezultate u izviješću. Sofija očekuje da će
zaključiti pregovore o članstvu do 2006., dok favoriti poput
Poljske, Češke i Mađarske očekuje zaključivanje do 2003. godine. S
obzirom na gospodarsku situaciju u Bugarskoj, mnogi smatraju
preoptimističnom 2006. godinu, ali vlada oslanjajući se na
političku i financijsku stabilnost smatra da je cilj realan.
Premijer Ivan Kostov ne želi da se Bugarsku ne trpa u isti koš s
Rumunjskom. Dvije se zemlje često svrstavaju zajedno kao zemlje
koje najsporije napredaju prema ispunjavanju europskih
kritierija.
Rumunjska će biti ocijenjena kao najsiromašnija zemlja kandidat,
čvrsto na dnu ljestvice aspiranata za ulazak u EU. Očekuje se
kritike Europske komisije za spori napredak u reformama
gospodarstva, koje je još uvijek u najvećem dijelu u državnim
rukama, zatim zbog bijednih uvjeta života desetaka tisuća
napuštene djece u sirotištima.
(Hina) sv sl