ZAGREB, 28. listopada (Hina) -UJEDINJENI NARODI - Stalni predstavnik Hrvatske u Ujedinjenim narodima Ivan Šimonović na jučerašnjoj je sjednici Opće skupštine u New Yorku zatražio od Posebnoga izvjestitelja UN-a za ljudska prava Jirija
Dienstbiera da iz svoga mandata izostavi Hrvatsku. Šimonović smatra da Dienstbier treba priznati poboljšanje stanja ljudskih prava u Hrvatskoj i isključiti Hrvatsku iz mandata, kao što je prethodno učinjeno sa Slovenijom i Makedonijom. Šimonović je reagirao na primjedbe Jirija Dienstbiera na uhićenje trinaestorice hrvatskih Srba osumnjičenih za ratni zločin u Baranji od 6. do 8. listopada. Prema Dienstbierovim riječima, srpska zajednica u Hrvatskoj ta uhićenja smatra konačnim pokušajem da se preostali Srbi natjeraju na odlazak iz Hrvatske. "Progon počinitelja ratnih zločina dužnost je svake države, a izostanak takva gonjenja teško je kršenje humanitarnoga prava", rekao je Šimonović. Dodao je kako je "iznenađujuće što u poglavlju o SRJ nije spomenut izostanak suradnje s ICTY-jem", kao i to što se u Dientsbierovu izviješću spominje kako BiH moraju priznati susjedne države. Šimonović je napomenuo da je Hrvatska priznala BiH i da to još nije učinila jedino Jugoslavija.JERUZALEM - Izraelske su snage jučer, nakon molitve na palestinski
ZAGREB, 28. listopada (Hina) -
UJEDINJENI NARODI - Stalni predstavnik Hrvatske u Ujedinjenim
narodima Ivan Šimonović na jučerašnjoj je sjednici Opće skupštine u
New Yorku zatražio od Posebnoga izvjestitelja UN-a za ljudska prava
Jirija Dienstbiera da iz svoga mandata izostavi Hrvatsku.
Šimonović smatra da Dienstbier treba priznati poboljšanje stanja
ljudskih prava u Hrvatskoj i isključiti Hrvatsku iz mandata, kao
što je prethodno učinjeno sa Slovenijom i Makedonijom. Šimonović je
reagirao na primjedbe Jirija Dienstbiera na uhićenje trinaestorice
hrvatskih Srba osumnjičenih za ratni zločin u Baranji od 6. do 8.
listopada. Prema Dienstbierovim riječima, srpska zajednica u
Hrvatskoj ta uhićenja smatra konačnim pokušajem da se preostali
Srbi natjeraju na odlazak iz Hrvatske. "Progon počinitelja ratnih
zločina dužnost je svake države, a izostanak takva gonjenja teško
je kršenje humanitarnoga prava", rekao je Šimonović. Dodao je kako
je "iznenađujuće što u poglavlju o SRJ nije spomenut izostanak
suradnje s ICTY-jem", kao i to što se u Dientsbierovu izviješću
spominje kako BiH moraju priznati susjedne države. Šimonović je
napomenuo da je Hrvatska priznala BiH i da to još nije učinila
jedino Jugoslavija.
JERUZALEM - Izraelske su snage jučer, nakon molitve na palestinski
"dan gnjeva", u pojasu Gaze i na Zapadnoj obali ustrijelile
četvoricu Palestinaca, što je dodatno umanjilo mogućnost nastavka
mirovnih pregovora. U Jerihonu su palestinski policajci
razmjenjivali vatru s izraelskim vojnicima, a iz palestinskih
bolnica doznaje se da je u sukobima ozlijeđeno 115 Palestinaca, dok
ih je 12 u kritičnom stanju. Iako je Washington zagovarao ideju
odvojenih razgovora američkoga predsjednika Billa Clintona s
izraleskim premijerom Ehudom Barakom i palestinskim predsjednikom
Jaserom Arafatom, Bijela je kuća sada objavila da su izgledi za
skori takav sastanak maleni. Glasnogovornik Bijele kuće Jake
Siewert rekao je da Palestinci i Izraelci moraju više učiniti kako
bi se primjenio sporazum o prekidu vatre što ga je prošli mjesec
ugovorio Bill Clinton u egipatskom odmaralištu Šarm el-Šeiku, a
zabrinutost razvojem događaja izrazio je i sam Clinton.
UJEDINJENI NARODI - Ujedinjeni su narodi zatražili od Iraka da
odgodi zamjenu dolara eurom u svim naftnim transakcijama, nakon što
je Irak priopćio da će od 1. studenoga sve transakcije izražavati u
eurima i zaprijetio petpostotnim smanjenjem izvoza nafte ne bude li
to prihvaćeno. UN-ov odbor za sankcije Iraku sastat će se u
ponedjeljak, a vjeruje se da će Bagdadu izdati dopuštenje, unatoč
zahtjevu za odgodu zamjenika UN-ova glavnog tajnika Josepha
Connora.
MADRID - Ubrzanje strukturnih reformi Europske unije nudi temelj za
uspjeh i stabilnost eura, rečeno je u jučerašnjem pismu službenog
Madrida i Londona predsjedniku Europske komisije Romanu Prodiju i
europskim čelnicima. "Europska unija treba udvostručiti trud oko
reforme kako bi u cijeloj Europi dosegla povoljnu konjunktru
potpune zaposlenosti i proizvodnje", stoji u pismu, koje su na
konferenciji za novinare predstavili šefovi britanske i španjolske
vlade Jose Maria Aznar i Tony Blair. Među u pismu navedenim
prioritetima ističe se brzo otvaranje tržišta telekomunikacija,
energije i europskog neba, poboljšanje europskih propisa, te
revizija politika državnih pomoći.
LJUBLJANA - Glavni slovenski pregovarač s EU Janez Potočnik
ocijenio je jučer da nesklonost Europljana prijamu Slovenije u EU
ne iznenađuje jer je Slovenija premalo poznata zemlja. Samo 34
posto stanovnika država-članica EU podržalo bi primanje Slovenije
u EU, a 40 posto mu se protivi, pokazala je najnovija anketa
"Eurobarometar", koja periodično ispituje stajališta Europljana o
proširenju Unije na 12 država koje kandidiraju za članstvo. Iako je
Slovenija u tom procesu u prvoj skupini 5 država, ispitivanje je
pokazalo da su samo Rumunjska i Turska dobile manju potporu. Vlade
država-članica o Sloveniji imaju potpuno drukčije mišljenje i
slažu se da je Slovenija u prvom krugu širenja EU.
ABIDŽAN - Novi predsjednik Obale Bjelokosti Laurent Gbagbo u petak
je sastavio vladu, većinom od članova njegove Narodne fronte Obale
Bjelokosti (FPI), ali i s četvoricom članova protivničkih
stranaka. Republikanci bivšeg premijera, muslimana Alassanea
Ouattare odbili sudjelovati u Vladi. Tako su samo četiri od 23
mjesta u vladi pripala drugim strankama, tri bivšoj vladajućoj
demokratskoj stranci (PDCI-RDA) i jedno laburistima Francisa
Wodieja.
KARAKAS - Stotine Venecuelaca pozdravile su jučer kubanskog
predsjednika Fidela Castra, izvikujući antiameričke slogane i
slažući se s podrškom koju Castru pruža venecuelski predsjednik
Hugo Chaves. Castro je u prvom državničkom posjetu Venecueli od
kubanske revolucije 1959., a njegov posjet bojkotira venecuelanska
oporba, u znak prosvjeda protiv kršenja ljudskih prava na Kubi.
Populistički venecuelski predsjednik Chavez Castrov posjet slavi
kao korak prema regionalnom jedinstvu i simbol otpora američkom
miješanju u latinsku Ameriku, a 38-godišnjem se američkom embargu
usprotivio ponudom da s Kubom u ponedjeljak potpiše sporazum o
opskrbi naftom.
(Hina) ibob