HR-GOSPODARSTVO-Vlada-Bankarstvo-Gospodarstvo/poslovanje/financije RFE 4. XI. RAČANOVA VLADA I GOSPODARSTVO RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE4. XI. 2000.Zagreb: gospodarstvene 'fleke' Račanove Vlade, prilog Milana Gavrovića.Ovoga tjedna je
hrvatski premijer Ivica Račan, najavio snažne mjere kojima će Vlada pojačati gospodarski razvoj i zapošljavanje. Da se kockice ne slažu dobro vidi se po tome, što istodobno dok premijer Ivica Račan najavljuje pomoć Vlade privredi, banke iznose kapital u inozemstvo. Zašto da država pomaže poduzećima, umjesto da ona rješavaju svoje probleme na tržištu? Pogotovo kad novca ima dovoljno, kad su kamate pale, a banke kupuju devize i njima financiraju privredu drugih zemalja, umjesto domaćih poduzeća. Banke to rade samo zbog jednog razloga - to im se bolje isplati. Uvjeti u kojima se u Hrvatskoj posluje jednostavno nisu dobri. Država uzima previše, porezi su previsoki, a kuna prejaka, pa je sve što se proizvodi u zemlji skupo. Nelikvidnost je i dalje velika, a s njom i pravna nesigurnost. Neki analitičari, doduše, ukazuju da je došlo do određenog oživljavanja privrede, pa je i bruto domaći proizvod 4 posto veći nego prošle godine. Ali to nije rezultat ekonomskih promjena, već novih političkih okolnosti. Zahvaljujući njima probudio se turizam, pa su znatno bolje poslovali hoteli,
RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE
4. XI. 2000.
Zagreb: gospodarstvene 'fleke' Račanove Vlade, prilog Milana
Gavrovića.
Ovoga tjedna je hrvatski premijer Ivica Račan, najavio snažne mjere
kojima će Vlada pojačati gospodarski razvoj i zapošljavanje. Da se
kockice ne slažu dobro vidi se po tome, što istodobno dok premijer
Ivica Račan najavljuje pomoć Vlade privredi, banke iznose kapital u
inozemstvo. Zašto da država pomaže poduzećima, umjesto da ona
rješavaju svoje probleme na tržištu? Pogotovo kad novca ima
dovoljno, kad su kamate pale, a banke kupuju devize i njima
financiraju privredu drugih zemalja, umjesto domaćih poduzeća.
Banke to rade samo zbog jednog razloga - to im se bolje isplati.
Uvjeti u kojima se u Hrvatskoj posluje jednostavno nisu dobri.
Država uzima previše, porezi su previsoki, a kuna prejaka, pa je sve
što se proizvodi u zemlji skupo. Nelikvidnost je i dalje velika, a s
njom i pravna nesigurnost. Neki analitičari, doduše, ukazuju da je
došlo do određenog oživljavanja privrede, pa je i bruto domaći
proizvod 4 posto veći nego prošle godine. Ali to nije rezultat
ekonomskih promjena, već novih političkih okolnosti. Zahvaljujući
njima probudio se turizam, pa su znatno bolje poslovali hoteli,
restauranti, trgovine i prijevoznici. Povećan je i izvoz, najviše u
zemlje Europske unije, koje su u HDZ-ovo vrijeme držale Hrvatsku
pod režimom neproglašenih sankcija.
Unatoč tome prerađivačka je industrija u rujnu imala skoro jedan
posto manju proizvodnju, nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Da
nema bitnih promjena, koje bi zaista pokrenule razvoj, vidi se u
prvom redu po tome što nitko ništa ne investira, a nezaposlenost i
dalje raste. To je konačno priznao i premijer Ivica Račan na
konferenciji za novinare izjavom da Vlada intenzivno razmišlja
kako da napravi proboj u gospodarstvu. Pri tom je najviše pitanja u
stručnoj javnosti izazvala njegova najava da će Vlada pomoći
tridesetak najboljih hrvatskih poduzeća koja bi trebala postati
lokomotive razvoja.
Koja su to poduzeća i na čiji će ih se račun pomagati? 'Nećemo raditi
njihov popis, već ćemo se truditi da stvorimo što bolje uvjete za
razvoj gospodarstva', objasnio je već slijedećeg dana
dopredsjednik vlade Slavko Linić. To nije bilo samo vađenje
'fleka', već, barem na riječima, i pogodak 'u sridu'; u samo srce
problema. Nova Vlada, ni nakon osam mjeseci, nije stvorila bitno
bolje uvjete poslovanja i razvoja, od onih koje je ostavio HDZ. Zato
? a ne jer ne brine o nekim konkretnim poduzećima, što i nije njezin
posao ? ne grade se nove i ne obnavljaju postojeće tvornice, a
domaće banke ulažu novac gdje im je to sigurnije i profitabilnije.
Dakle, u inozemstvu.
(RFE)