DNEVNI GLASNIK - 3. STUDENOGA

ZAGREB - Hrvatski predsjednik i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Stjepan Mesić odlikovao je u petak 1. gardijsku brigadu HV-a - "Tigrove" odličjem Reda kneza Domagoja s ogrlicom za njezin doprinos u obrani zemlje u Domovinskom ratu. Predsjednik Mesić odličje im je uručio na proslavi u vojarni "Croatia" u povodu obilježavanja 10. obljetnice osnutka te postrojbe. Na spomen obilježje poginulim "Tigrovima" predsjednik Mesić položio je vijenac i uz zvuke mirozova odao im počast. "Tigrovi" su dali velik doprinos u stvaranju oružanih snaga mlade nove hrvatske države, a u Domovinskom ratu sudjelovali su obrani zemlje od Vukovara do Prevlake pokazavši izuzetnu hrabrost i snagu, istaknuo je predsjednik Mesić. U obrani Domovine poginulo je 373 pripadnika "Tigrova", 16 ih je nestalo, 1713 ih je ranjeno, a u logorima je bilo zatočeno njih 186. "Tigrovi" danas sudjeluju u čuvanju mira i sigurnosti hrvatske Domovine koju su obranili zajedno s hrvatskim narodom i ostvarili njegovu stoljetnu težnju stvaranja slobodne hrvatske države. Vaše ratne pobjede neka vam budu podstrek i za obavljanje mirnodopskih zadaća", poručio je "Tigrovima" predsjednik Mesić. ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić izjavio je u petak da su u Uredu Predsjednika uvid u trasnkripte dobili dužnosnici Haaškog tribunala, a ne britanski novinari. Mesić je to novinarima izjavio prigodom posjeta vojarni "Croatia" i obilježvanju 10. obljetnice osnutka 1. gardijske brigade. Prema njegovim riječima haaške istražitelje je zanimalo, jesu li vjerodostojni transkripti čiji su dijelovi bili objavljeni u hrvatskom tisku. "Oni mogu dobiti prijepise tih transkripata preko Ureda", rekao je predsjednik Mesić. Na novinarsko pitanje, za koje su se transkripte haaški istražitelji najviše zanimali, predsjednik Mesić nije mogao odgovoriti, napomenuvši da to "znaju osobe iz Ureda zadužene za taj posao". Govoreći o mogućnosti povrata novca i kapitala iznesenog iz Hrvatske u inozemstvo, Mesić je rekao da se ta sredstva nalaze u mnogim zemljama pa sve do Kajmanskih otoka. "Taj bi kapital trebalo vratiti u Hrvatsku", rekao je, dodajući da je u brojnim razgovorima postavio pitanje novca i zlatnih rezervi bivše Jugoslavije koji su blokirani. Naglasio je da je Hrvatska zainteresirana za što skoriju sukcesije bivše Jugoslavije i povrata svog dijela kapitala. ZAGREB - Vladino je čvrsto opredjeljenje da prijedlog državnog proračuna za iduću godinu mora biti limitiran na iznos od 50 milijardi 855 milijuna kuna, izjavio je u petak predsjednik Vlade Ivica Račan. Rasprava o prijedlogu proračuna u Vladi traje, a premijer očekuje da će Vlada na sjednici idući četvrtak usvojiti prijedlog proračuna i uputiti ga u Sabor. Početni zbroj zahtjeva za potreba koje se alimentiraju iz proračuna bio je za 20-ak milijardi kuna veći od tog limita. U raspravama koje se vode u Vladi o prijedlogu proračuna za iduću godinu došlo se do iznosa koji je još oko 5 milijardi kuna veći od limitiranog iznosa. "To znači da će se u daljnjem usuglašavanjima idućih dana raspravljati kako logikom selekcije i prioriteta smanjiti sadašnji prijedlog za 5 milijardi kuna, odnosno na prihvatljivu veličinu", kazao je Račan u izjavi novinarima prije današnje sjednice hrvatske Vlade. ZAGREB - Prijedlogom rebalansa proračuna za ovu godinu tekući bi proračunski rashodi bili povećani za 193 milijuna kuna. Prijedlogom rebalansa ukupni bi rashodi iznosili 50 milijardi i 663 milijuna kuna, što je, u odnosu na proračunom utvrđenih 48,3 milijarde kuna, povećanje od 2,366 milijardi kuna. No, pritom se najveći dio odnosi na tehnički dio rebalansa, odnosno promjenu strukture prihoda i rashoda posebice kod zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, rekao je u petak ministar financija Mato Crkvenac. Izuzmu li se ti transferi, predloženi rebalans znači da su tekući rashodi veći svega 193 milijuna kuna, što je samo 0,38 posto više nego li iznosi proračun, kazao je Crkvenac na sjednici Vlade u petak s koje je prijedlog rebalansa upućen u saborsku proceduru. Tehnički dio rebalansa iznosi 1,97 milijardi kuna, a odnosi se na 700 milijuna kuna za zdravstvo osiguranje, 760 milijuna kuna za mirovinsko, te 510 milijuna povećanja za podmirenje obveza proračuna iz ranijih razdoblja. ZAGREB - Hrvatska Vlada smatra vrlo značajnim da se Prijedlog promjena Ustava u Saboru usvoji suglasnošću svih političkih stranaka i ocjenjuje da je moguće u svezi nekih otvorenih pitanja postići potrebu mjeru usuglašenosti. Vlada će poduprijeti svako rješenje koje je na tragu tog temeljnog političkog cilja, te stoga u ovom trenutku ne predlaže amandmane na Prijedlog promjena Ustava, zaključak je današnje sjednice Vlade. Vlada, istaknuo je ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević, ne predlaže svoje amandmane, već očekuje inicijative saborskih tijela, klubova zastupnika i slično i njih će razmotriti. Vlada u zaključku također konstatira da je Prijedlog promjene Ustava, kojega je pripremio Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, izrađen na temelju prijedloga Odluke o pristupanju promjeni Ustava koju su Saboru zajedno uputili Predsjednik Republike i Vlade 3. srpnja 2000. ZAGREB - Hrvatska nije uputila još niti jedan zahtjev za zamrzavanjem imovine na inozemnim bankovnim računima svojih građana, osumnjičenih za kaznena djela, doznaje se u Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave. "Do sada nismo zaprimili niti jedan takav zahtjev od hrvatskih sudova", doznaje se od Lidije Lukina-Karajković, pomoćnice ministra za međunarodno pravnu pomoć. Švicarska je jučer obećala pomoć u vraćanju nezakonito iznesenog novca iz Hrvatske, a uskoro bi se nadležni hrvatski ministri mogli sastati sa švicarskim kolegama kako bi dogovorili konkretnu suradnju na rješavanju tog problema. ZAGREB - U tvrtkama u kojima je država većinski vlasnik a koje loše posluju, do kraja godine trebali bi biti promijenjeni nadzorni odbori i uprave. Jedan je to od zaključaka koje je prihvatila u petak na sjednici hrvatska Vlada raspravljajući o izvješću Hrvatskog fonda za privatizaciju o upravljanju državnim portfeljem. Vlada je odlučila to izvješće proslijediti i Hrvatskom državnom saboru. Potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Slavko Linić istaknuo je kako se nezadovoljavajućim ocjenjuje rad članova nadzornih odbora i uprava u trgovačkim društvima iz državnog portfelja koje se drži odgovornim za loše rezultate poslovanja i štete na kapitalu i trgovačkim društvima. Stoga se zadužuje HFP za promjenu članova NO i uprava a obvezuju se imatelji dionica i poslovnih udjela u tim tvrtkama da omoguće HFP-u da putem koordinacija za provođenje strategije upravljanja državnim portfeljem utvrđuje prijedloge za nove članove. ZAGREB - Hrvatska narodna banka nema namjeru tjerati banke na ulaganje u rizične plasmane, no isto tako nema namjeru omogućavati bankama ostvarivanje dobiti bez rizika, kazao je u petak za Hinu guverner HNB-a Željko Rohatinski. Zamoljen da komentira zamjerke nekih stručnjaka kako poslovne banke sve manje kredita odobravaju domaćim poduzećima i građanima, a novac plasiraju ili u inozemstvo, ili u vrijednosne papire središnje banke i države, Rohatinski je kazao kako je to stvar poslovnih odnosa između banaka i njihovih komintenata. Sve dok ne postoje kvalitetni programi, banke će se suzdržavati od kreditiranja jer se one, sa svog aspekta, ponašaju racionalno, pa izbjegavaju plasmane s visokim rizikom, pojašnjava Rohatinski. ZAGREB - Hrvatski državni sabor odlučio je "uvesti" reda u smještaj zastupnika te "skresati" izdatke s tog naslova. Iako to pitanje još nije do kraja uređeno, već sada je izvjesno da će zastupnici u zagrebačkim hotelima moći odsjedati samo iznimno i to u onim jeftinijim. Stav je Sabora da zastupnici za vrijeme sjednica trebaju koristiti stanove za službene potrebe, unajmljene manje stanove i garsonijere, a tek ako nema ni jedne od tih mogućnosti - hotele. Koji će to hotel(i) biti, odlučit će Sabor nakon javnog natječaja i odabira najpovoljnije ponude. U svakom slučaju, kažu u Saboru, stat će se na kraj praksi po kojoj je iz parlamentarne blagajne za jedno hotelsko noćenje odlazilo i po 700 kuna. ZAGREB - Predsjednik Hrvatskoga državnog sabora Zlatko Tomčić razgovarao je u petak u Zagrebu s britanskim parlamentarcem Rogerom Berryjem o parlamentarnoj suradnji Hrvatske i Velike Britanije. Izaslanstvo britanske skupine u Međuparlamentarnoj skupštini, koje vodi zastupnik Roger Berry, boravi u višednevnom posjetu Hrvatskoj a nakon posjeta Sisku, Vojniću, Plitvičkim jezerima i Splitu u petak je posjetilo i Sabor. "U razgovoru s predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem istaknuta je važnost parlamentarne suradnje kojom se izravno upoznaju problemi i otvaraju mogućnosti političkih i gospodarskih veza", stoji u priopćenju. S britanskim parlamentarnim izaslanstvom razgovarala je i Vesna Pusić, predsjednica Izvršnog odbora Nacionalne grupe Sabora pri Interparlamentarnoj uniji. ZAGREB - Hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova ne zna za navodne prijetnje koje je Hrvatskoj uputila egipatska fundamentalistička skupina Gama'a al-Islamiya, te bez ikakvih pojačanih mjera sigurnosti i dalje priprema Zagrebački summit koji se treba održati 24. studenoga, rekao je u petak glasnogovornik Ministarstva Goran Rotim. "Za sada nismo obaviješteni ni o kakvoj prijetnji", rekao je Rotim u telefonskom razgovoru za Hinu, dodajući da Ministarstvo i dalje normalno radi "na tehničkoj i političkoj pripremi summita". ZAGREB - Hrvatska je od 1. do 3. studenoga u Istambulu prvi put sudjelovala na 3. euroazijskom gospodarskom summitu i euroazijskom kongresu žena menedžerica koji se održavao paralelno. Hrvatsko izaslanstvo činilo je parlamentarno izaslanstvo na čelu sa Zdravkom Tomcem i delegacija hrvatskih žena poduzetnica te žena koje obavljaju rukovoditeljske poslove. Summit, u organizaciji turske nevladine organizacije Marmara Group Strategie, poglavito se bavio pitanjima upoznavanja europskih zemalja s turskim i srednjoazijskim prilikama i mogućnostima povezivanja u procesu tranzicije i globalizacije. Hrvatsko izaslanstvo sastalo se i s najistaknutijim turskim gospodarstvenicima. ZAGREB - Odluka o povratku ili ostanku pravo je svakog pojedinca, izjavio je u petak predsjednik Hrvatskog državnog sabora Zlatko Tomčić na susretu s izaslanstvom Zajednice useljenika i naseljenika Hrvatske sa sjedištem u Kninu. Ističući da je pravo svakog pojedinca odlučiti gdje će živjeti, te da hrvatska vlast u tom pogledu neće davati sugestije, Tomčić je naglasio da je svatko tko se opredijeli ostati u Hrvatskoj dobro došao, a da će oni koji se odluče vratiti u svoje prijašnje mjesto imati podršku. Predsjednik Sabora pozdravio je nakanu useljenih i naseljenih da se bolje i snažnije organiziraju, te prihvatio poziv da početkom prosinca sudjeluje na konvenciji Zajednice. Članovi izaslanstva Zajednice iznijeli su anketne podatke po kojima 97 posto useljenih (iz svih dijelova bivše SFRJ) želi ostati u Hrvatskoj. OSIJEK - Na osječkom Medicinskom fakultetu u petak su objavljeni rezultati identifikacije sedam hrvatskih branitelja i civila ekshumiranih iz masovne grobnice u Ćelijama i grobnice u Antunovcu, u veljači 1998. i travnju 1997. godine. Metodom DNA analize te sudsko-medicinskim pregledom posmrtnih ostataka i predmeta pronađenih u grobnicama identificirani su Dražen Štimec, Vladimir i Pavo Zemljak, Zoran Anđal, Željko Filipčić i Darko Kušić, koji su 1991. iz Baranje privedeni u zatvor u Dalju, odakle im se izgubio svaki trag, dok je Stevo Moržan ekshumiran u Antunovcu. Na ostacima žrtava pronađene su prostrijelne rane i višestruki prijelomi kostiju što upućuje na nasilnu smrt. U Hrvatskoj se još traga za 1576 osoba. Do sada je ekshumirano 3167 žrtava velikosrpske agresije, od kojih je identificirano njih 2530. ZADAR - Djelatnici HEP-a u petak ujutro su pokušali isključiti struju prognanicima smještenima u hotelu "Zagreb" u Zadru, ali su ih u toj namjeri spriječili prognanici. Skupina od 15-ak prognanika nije dopustila djelatnicima HEP-a da isključe struju zbog dotrajalosti instalacija, kao što je najavila uprava tvrtke "Hoteli Zadar". Prognanici su poručili da neće dopustiti isključenje struje sve dok im se ne obnove kuće u zadarskom zaleđu ili dok im se ne osigura odgovarajući smještaj. Poručili su da neće pristati ni na smještaj u gore uvjete od postojećih u hotelu "Zagreb". U Upravi ponavljaju da su elektroinstalacije u hotelu "Zagreb" potpuno dotrajale, kao što je i kotlovnica neupotrebljiva. Stoga, uprava te tvrtke ne može jamčiti sigurnost prognanicima. U hotelu "Zagreb" smješteno je 78 prognanika iz zadarskog zaleđa. Od četvrtka ne dobivaju hranu, te se o njihovoj prehrani sada skrbi Regionalni ured za prognanike. ZAGREB - Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević izvijestio je da će u petak biti dopuštena uporaba vode za piće građanima Slunja. Kovačević je na sjednici Vlade u petak podsjetio da se 27. listopada oko 15,50 sati na području Slunja dogodio incident kada se iz kamiona izlila sumporna kiselina. Oko 17 sati alarmirane su sve institucije i ustanove koje su odmah počele ispitivati onečišćenosti i sanirati teren u skladu s planovima. Vodopravna inspekcija Državne uprave za vode donijela je odluku o zabrani uporabe vode isključivo kao mjeru opreza i prevencije. Premijer Ivica Račan istaknuo je kako je izbjegnuta katastrofa većih razmjera. Istodobno je zadužio ministra zaštite okoliša i drugih nadležnih ministarstava da pripreme izvješće o opasnostima i drugim prijedlozima poboljšanja sigurnosne situacije kod prometa opasnih tvari. SLAVONSKI BROD - Iako novog onečišćenja u petak ujutro nije bilo, treći stupanj ugroženosti Save kod Slavonskoga Broda, zbog jučerašnjeg istjecanja otpadnih voda iz bosanskobrodske Rafinerije nafte, i dalje je na snazi. Državna uprava za vode proglasila je u četvrtak te mjere nakon ekološkog incidenta na Savi kod Slavonskog Broda, kada je u četvrtak ujutro primijećena velika, gotovo dva kilometra duga i oko 20 metara široka, naftna mrlja. Iz ispostave Hrvatskih voda u Slavonskom Brodu doznaje se da novog ispuštanja otpadnih voda i onečišćenja rijeke nizvodno od bosanskobrodske rafinerije nema, ali se stanje i dalje nadzire. Izvorišta pitke vode na Jelasu nisu ugrožena, pa nema razloga za paniku građana, rečeno je. RIJEKA - U istrazi protiv "Gospićana", okrivljenih za ratne zločine nad civilima, u petak su saslušana četvorica svjedoka, pripadnika Zbora narodne garde, i, kako su kazali branitelji okrivljenika, dragovoljaca i invalida Domovinskog rata iz Gospića. Ispitivanje je obavljeno uz nazočnost prvookrivljenog Tihomira Oreškovića i obrana je za to izrazila zahvalnost Sudu jer je saslušanje bilo u većoj sudnici u kojoj Oreškovićeva prisutnost nije ometao postupak. Zadovoljni smo postupanjem suda i razumijevanjem koje je iskazano, kazali su branitelji. Nasuprot tomu obrana je izrazila nezadovoljstvo zbog, kako je rekao odvjetnik Željko Dumančić, policijske torture dvojice današnjih svjedoka i nakon što je protiv okrivljenika podignuta kaznena prijava. Po našim spoznajama, policija je pozivala na obavijesne razgovore i neke od bivših svjedoka u ovom istražnom postupku, što je nedopustiva i nezakonita paralelna istraga, koja se nipošto ne može tolerirati, istaknuo je Dumančić, najavivši da će obrana, kad prikupi podatke vezano uz to službeno reagirati, "jer je to i povreda Kaznenog zakona i ustavnih prava građana". ZAGREB - Knjigovodstveno-financijska vještakinja Mirta Tomljanović u petak je na nastavku odgovaranja na pitanja obrane u sudskom postupku protiv Miroslava Kutle i dvanaestorice optuženih za zlouporabe u slučaju "Tisak" pojasnila da je jučerašnji shematski prikaz poslovanja društava Globus Grupe s "Tiskom" prikazala isključivo kao pojašnjenje prethodno danih odgovora obrani. Naime, Kutlini branitelji prigovorili su da su jučerašnjim izlaganjem vještakinje bili "ometeni u nastavku ispitivanja". Vještakinja je rekla da nije primila sugestije ni od jednog sudionika u postupku u vezi s pojašnjenjem svog nalaza. Na upit Kutlinog branitelja Ante Nobila, vještakinja je kazala da je nemogućnost Globus Holdinga da vrati dug "Tisku" utvrdila na temelju više pokazatelja zaduženosti, uzevši u obzir i da je to društvo na računu pokazivalo dug od oko 520 milijuna kuna i njegov visok nedostatak dugoročnih izvora financiranja. Vještakinja će nastaviti odgovarati na pitanja branitelja optuženih na slijedećoj raspravi, zakazanoj za 7. studenoga. ZAGREB - Dvojici osumnjičenih za ratni zločin u Ahmićima (BiH), Anti Sliškoviću i Tomislavu Vlajiću, u petak je produljen pritvor za još trideset dana. Odluku o produljenju pritvora donijelo je, na prijedlog istražnog suca Zdenka Konjića, Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zagrebu. Slišković i Vlajić nalaze se u pritvoru od početka rujna kada su uhićeni u Zadru, gdje su se krili pod lažnim imenima. Za drugom dvojicom osumnjičenih, Vladom Ćosićem i Paškom Ljubičićem, raspisana je tjeralica. Svi oni osumnjičeni su za zločin u Ahmićima, gdje je 16. travnja 1993. ubijeno 116 civila i razoren velik dio civilnih objekata. Istraga, u kojoj se Slišković i Vlajić brane šutnjom, proširena je 31. listopada zbog kazneno djela protiv vjerodostojnosti isprava, ovjeravanjem neistinitog sadržaja. Branitelji osumnjičenih najavili su žalbu na rješenje o produljenju pritvora. ZADAR - Glavna rasprava u sudskom postupku protiv bivšeg načelnika zadarskog SZUP-a Jose Nekića i časnika HV-a Željka Stipića, koji su optuženi za pomoć u prikrivanju osumnjičenih za ratni zločin u Ahmićima, u petak je završena. Općinski sudac u Zadru Boris Babić najavio je donošenje presude u utorak, 7. studenoga. Istodobno, sudac Babić donio je rješenje kojim je ukinut pritvor Željku Stipiću. Pred Općinskim sudom u Zadru u petak se kao svjedok optužbe pojavio ravnatelj SZUP-a Franjo Turek, koji je govorio o svom razgovoru s tadašnjim načelnikom zadarskog SZUP-a Josom Nekićem. Izjavio je da je od Nekića zatražio provjeru informacije nalaze li se osobe osumnjičene za ratni zločin u Ahmićima na području Karina kod Obrovca, a sutradan mu je Nekić odgovorio da nema spoznaja o tome. U nastavku suđenja uslijedile su završne riječi optužbe i branitelja. Zastupnik optužbe Hrvoje Visković ostao je pri tvrdnjama da su optuženi Nekić i Stipić pomagali osumnjičenima za ratni zločin u Ahmićima. ZAGREB - Vlada ne želi ispuniti obvezu o usklađivanju plaća javnih i državnih službenika s plaćama u javnim poduzećima, po kojoj bi službenicima plaće u studenome trebale porasti 10,8 posto, ustvrdio je u petak Sindikat državnih službenika i namještenika Hrvatske. Sindikat će zbog toga iza 20. studenoga provesti među članstvom referendum o štrajku te, ako treba, i na sudu izboriti povećanje plaća za svoje članove, najavljeno je na konferenciji za novinare. Vlada je po kolektivnom ugovoru, kojim je zaposlenima u javnom sektoru u ožujku za pet posto snižena brutto osnovica, trebala između plaća u javnom sektoru i plaća u 11 javnih poduzeća do studenoga uspostaviti isti odnos kakav je bio u siječnju, istaknuo je predsjednik sindikata Ivica Ihas. ZAGREB - Tri manjinska školska sindikata potpisala su u petak Sporazum o suradnji, najavivši da je to početak objedinjavanja sindikata koji predstavljaju srednje školstvo. Sporazum su potpisali predstavnici Sindikata zaposlenih u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama Hrvatske, Nezavisnoga srednjoškolskog sindikata 2000 i Sindikata djelatnika srednjih škola i učeničkih domova iz Varaždina. Predstavnici triju sindikata drže kako je time prestalo "raspadanje srednjoškolske sindikalne scene, a počelo njezino ujedinjavanje i okrupnjavanje". ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog državnog sabora Zlatko Tomčić obećao je u četvrtak predstavnicima Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) da će im omogućiti nazočnost sjednicama Sabora i saborskih odbora na kojima će se raspravljati o privatizaciji javnih poduzeća. ZAGREB - Oko 150 liječnika primarne zdravstvene zaštite i pedijatrije, koji imaju potpisane ugovore s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO), mogu očekivati da će do kraja godine kontrolori HZZO-a pregledati njihovo poslovanje, jer je ustanovljeno da su premašili utvrđeni prosjek izdanih recepata za preko 150 posto. Prije samih liječnika, unutarnjoj kontroli bit će podvrgnuti kontrolori HZZO-a koji svojim mišljenjem pravdaju povećano zaduživanje recepata pojedinim liječnicima, prenio je u petak zaključke s jučerašnje sjednice Upravnog vijeća HZZO-a direktor Zavoda Zdravko Lončarec. Analizom propisivanja lijekova na recepte, kojom je od početka ove godine obuhvaćeno 2.700 liječnika, ustanovljeno je da oko 85 posto njih radi u okviru utvrđenog prosjeka potrošnje lijekova, odnosno da izdaju približno 9.000 recepata godišnje. Svaki od liječnika koji je premašio standard za preko 150 posto bit će odmah podvrgnut nadzoru HZZO-a, dok će se nad onima koji su prosjek premašili za 50 i više posto, kontrola provesti metodom slučajnog uzorka. ZAGREB - Pred saborsku raspravu o Prijedlogu ustavnih promjena koja je najavljena za 8. studenoga, HSLS će vjerojatno podnijeti amandman kojega će podržati i HSP. Naime, HSLS ne može prihvatiti ovlasti koje predsjednik Republike dobiva u raspuštanju Sabora. U tome ih u potpunosti podržava i HSP. Što se tiče druge sporne odredbe - nadzora nad obavještajnim službama - predsjednik Mesić je bliži opciji da se to pitanje uredi zakonom, a ne Ustavom. Stoga je moguće da se u dogovoru s Vladom i na tu odredbu podnese amandman. Predsjednik i dalje smatra da mu, politički gledano, pripada pravo operativnog nadzora nad cijelim obavještajnim sustavom. Zastupnica HSLS-a Dorica Nikolić naglasila je u izjavi za Hinu da HSLS ne odustaje od zahtjeva da se briše sporni članak 104. U HSLS-u smatraju da taj članak predsjedniku države, na prelasku u parlamentarni sustav i dalje ostavlja ovlasti polupredsjedničkog sustava. SPLIT - Čelnici splitske Akcije socijaldemokrata Hrvatske (ASH), Stranke umirovljenika (SU), Zajednice nezaposlenih (ZANE) i Zajednice udruge malih dioničara Hrvatske (ZUMDH) potpisali su u petak u Splitu sporazum o osnivanju Socijaldemokratskog bloka (SDB). Predsjednik splitskog ASH Mate Buljubašić rekao je na konferenciji za novinare da je glavni razlog osnivanju Socijaldemokratskog bloka "neučinkovitost vlade premijera Ivice Račana koja nije ostvarila predizborno obećanje o demontaži HDZ- ova režima". Socijaldemokratski blok najoštrije osuđuje socijalnu neosjetljivost Račanove Vlade koja, ustvrdio je, pokazuje zastrašujuću bezobzirnost prema umirovljenicima, radnicima i nezaposlenima. DUBROVNIK - Nosač zrakoplova ratne mornarice SAD-a USS George Washington isplovio je u petak iz dubrovačkoga akvatorija i time završio svoj posjet Dubrovniku i Hrvatskoj. Američki nosač koji je četiri dana bio usidren pokraj otoka Lokruma drugi je nosač koji je ove godine posjetio Dubrovnik. ZAGREB - Ministar kulture Antun Vujić i predsjednica Instituta Otvoreno društvo Slavica Singer potpisali su u petak sporazum o uspostavi virtualnoga centra za kulturne informacije pod nazivom CultureNet Croatia. Taj bi centar obuhvatio i predstavio sve kulturne institucije u Hrvatskoj na Internetu, koje bi među sobom razmjenjivale informacije o kulturnim i drugim događanjima. Projekt je potpisan za iduće tri godine, a koštat će oko 300.000 dolara, po 100.000 za svaku godinu. ZAGREB - Sveučilište u Zagrebu proslavilo je u petak svoj Dies Academicus svečanom sjednicom sveučilišnoga Senata. Središnji događaji proslave, priređene u sveučilišnoj auli, bili su dodjela zvanja "professor emeritus" uglednim profesorima, umirovljenima tijekom protekle 331. akademske godine Sveučilišta te uručenje nagrade "Fran Bošnjaković" za 2000. laureatu dr. Vladimiru Mariću, profesoru zagrebačkog Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta. MOSTAR - Povjerenstvo za provedbu referenduma, koji će po odluci Hrvatskog narodnog sabora BiH raspisan za 11. studeni ove godine na dan izbora, pozvalo u je petak Misiju OESS-a u BiH da nadgleda provedbu referenduma. Pozvane su i sve nevladine uduge i organizacije koje se bave nadgledanjem izbora, kao i promatrači svih političkih stranaka u BiH. Povjerenstvo za provedbu referenduma također je pozvalo donatore i volontere za pomoć u provedbi referenduma. SARAJEVO - Predsjednik Vlade Federacije Bosne i Hercegovine Edhem Bičakčić nakon predstojećih izbora neće više obnašati sadašnju dužnost čak i ukoliko bi njegova stranka na njima pobijedila. U izjavi koju u petak prenosi sarajevsko "Oslobođenje" Bičakčić je kazao kako su mu četiri godine bile sasvim dovoljne na ovakvom mjestu. LJUBLJANA - Pitanje sukcesije bivše SFRJ prvi je i glavni problem s kojim se mora susresti nova jugoslavenska vlada, rekao je u razgovoru za slovenske "Finance" Goran Pitić koji u sadašnjoj privremenoj vladi SRJ obnaša dužnost ministra za ekonomske odnose s inozemstvom. Po njegovim je riječima početak razgovora država- nasljednica o podjeli nekadašnje zajedničke imovine za SRJ neophodan kako bi mogla zaključiti stand-by aranžman sa međunarodnim monetarnim fondom (IMF) od kojega očekuje zajmove od 10 milijardi američkih dolara u slijedećih pet godina, uz 40- postotni otpis starih dugovanja i deblokadu deviznih rezervi jugoslavenskih poslovnih banaka. BEOGRAD - Demokratska oporba Srbije(DOS) najjača je politička snaga u SRJ, pojedinačno je najjača Dmeokratska stranka Srbije, a predsjednik te stranke i predsjednik SRJ Vojislav Koštunica je osoba s najvećim ugledom, pokazuju u petak objavljeni rezultati istraživanje javnog mišljenja, koje je za beogradski dnevnik "Blic" napravila agencija "Medium". BEOGRAD - Procjenjujem da DOS treba postojati još oko godinu dana, poslije toga možemo samostalno na izbore, rekao je predsjednik Demokratske stranke, jedan od čelnika Demokratske oporbe Srbije (DOS) Zoran Đinđić za današnju "Politiku". Na pitanje "tko je glavni u DOS-u", Đinđić je odgovorio da "nema glavnih" i precizirao da je za međunarodnu politiku zadužen predsjednik SRJ Vojislav Koštunica, za organizaciju on, za Saveznu vladu predsjednik "G17" Plus Miroljub Labus, a za republičku prijelaznu vladu predsjednik Demokratske alternative Nebojša Čović. "To je jedinstvena koalicija u kakvoj nikada do sada nisam bio", dodao je Đinđić. BEOGRAD - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović izjavio je da članstvo u UN pripada odvojeno i Srbiji i Crnoj Gori i da je racionalnije priznati realnost i dati međunarodno-pravni legitimitet Srbiji i Crnoj Gori nego stvarati četvrtu Jugoslaviju. PRIŠTINA - Prijem SRJ u UN posljedica je euforije i oduševljenja međunarodne zajednice promjenom u političkov vrhu u Beogradu, komentiraju u petak kosovski političari i analitičari. SPORT: ISTANBUL - U šestom kolu 34. šahovske olimpijade u Istanbulu obje su hrvatske reprezentacije uknjižile neodlučene rezultate - šahisti su s Indijom igrali 2:2, dok su šahistice protiv Rumunjske izvukle 1,5:1,5. (Hina) bma