DNEVNI GLASNIK - 31. LISTOPADA

GOSPIĆ - Predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Stjepan Mesić u utorak je u posjetu Gospiću gdje je u vojarni "Eugena Kvaternika" bio nazočan svečanosti obilježavanja osme obljetnice 9. gardijske brigade Hrvatske vojske "Vukova". Predsjednik Mesić s ministrom obrane Jozom Radošem i načelnikom Glavnog stožera Oružanih snaga generalom Zbora Petrom Stipetićem položio je vijenac na spomen obilježje 56-orici poginulih pripadnika "Vukova" u Domovinskom ratu i uz zvuke mirozova odao im počast. Na prigodnoj svečanosti obilježavanja obljetnice 9. gardijske brigade predsjednik Mesić čestitao je njezinim pripadnicima na vojnim pobjedama u Domovinskom ratu poručivši im da trebaju biti jamac sigurnom i mirnom razvoju Republike Hrvatske te da to od njih očekuju Hrvatski državni sabor, hrvatska Vlada i on osobno kao predsjednik Republike. Predsjednik Mesić sastao se i s predstavnicima udruga udovica i stradalnika Domovinskog rata. Nakon razgovora predsjednik Mesić kazao je da na Gospić ne treba izolirano gledati kao nekakav fenomen jer je to grad kao i svaki drugi. Kako je rekao, s predstvnicima udruga razgovarao je o njihovim problemima sa željom da se oni što prije riješe. Upitan o čemu je sinoć razgovarao s predsjednikom HSLS-a Draženom Budišom, Mesić je rekao da su, među ostalim, razgovarali o ustavnim promjenama i da su uglavnom postigli suglasnost o bitnim pitanjima, te da očekuje da će pri donošenju ustavnih promjena biti postignut konsenzus. ZAGREB - Predsjednik HSLS-a Dražen Budiša u ponedjeljak je o prijedlogu ustavnih promjena razgovarao s predsjednikom Republike Stjepanom Mesićem. Budiša je nakon sastanka novinarima izjavio kako je u razgovoru izražena nada da će sva sporna pitanja oko prijedloga ustavnih promjena biti usuglašena u dogovorenim rokovima. Na pitanje novinara kako je do sastanka između njega i Mesića došlo, Budiša je odgovorio da mu je Predsjednik poslao poruku da danas ili sutra dođe na razgovor kod njega, te da je on taj poziv prihvatio. Razgovoru je bila nazočna i Đurđa Adlešić, Budišina zamjenica u stranici, koja je posredovala tom susretu. Predsjednik HSLS-a je izjavio kako je u razgovoru dotaknuto niz aktualnih političkih pitanja, ali je posebice istaknuo one dijelove razovora koji se odnose na prijedloge ustavnih promjena. Mesić i Budiša su razgovarali i o tome trebaju li ovlasti nad sigurnosno-obavještajnim službama biti regulirane Ustavom. Tijekom razgovora Mesić i Budiša razjasnili su i nesporazume izazvane obostranim izjavama u medijima. ZAGREB - Nakon trosatnog sastanka u Vladi s premijerom Ivicom Račanom predsjednik HSLS-a Dražen Budiša izjavio je kako su se dogovorili da će HSLS i SDP u idućih nekoliko dana nastojati razriješiti sva preostala sporna pitanja u prijedlogu ustavnih promjena. Ocijenivši ustavne promjene trenutačno najvažnijim pitanjem, Budiša je novinarima nakon sastanka rekao da će se iza promjene Ustava otvoriti prostor za efikasnije djelovanje koalicijske vlade. Istodobno će, dodao je, Hrvatska postati zemlja parlamentarne demokracije, što je u skladu s predizbornim obećanjima "šestorice". Presjednik HSLS-a naglasio je kako se još jednom pokazalo da su bez osnova špekulacije po kojima je Vlada u krizi. On također drži da se HSLS u polemikama s koalicijskim partnerima redovito pokušava učiniti "dežurnim krivcem". Upitan je li s Račanom razgovarao o mogućnostima prijevremenih izbora, o čemu se posljenjih dana nagađalo u medijima, Budiša je uzvratio da za njih nema potrebe. Predsjednik HSLS-a sastao se s premijerom Račanom kako bi razriješili razmimoilaženja čelnih ljudi HSLS-a i SDP-a oko prijedloga ustavnih promjena. ZAGREB - Udruga hrvatskih sudaca (UHS) uputila je u ponedjeljak otvoreno pismo hrvatskom predsjedniku Stjepanu Mesiću, u kojem tvrdi da predložene ustavne promjene, koje se odnose na sudbenu vlast, grubo krše temelje na kojima počiva europski sudbeni sustav. UHS najviše zamjera što se u postupku promjene Ustava RH na najgrublji način želi ignorirati mišljenje sudbene vlasti. Predsjednik UHS Vladimir Gredelj smatra da bi tekst Prijedloga izmjena Ustava trebao biti dostupnim što širem krugu građana, te da se treba provesti temeljita javna rasprava kako bi se postigao opći društveni konsenzus o najavljenim izmjenama. Gredelj u pismu izražava bojazan da će, prebrzim prihvaćanjem predloženih ustavnih promjena, problem sudstva biti "marginaliziran i nekvalitetno zahvaćen". ZAGREB - Zastupnički dom Sabora po svojoj će prilici 9. studenoga donijeti konačnu odluku o ustavnim promjenama, izjavio je u utorak predsjednik Sabora Zlatko Tomčić. Nakon sjednice Predsjedništva Zastupničkog doma Tomčić je rekao da je potvrđen raniji dogovor da se u srijedu, 8. studenoga dnevni red 8. sjednice proširi Prijedlogom ustavnih promjena o čemu će se odmah otvoriti rasprava. Na sastanku je imenovana je višestranačka radna skupina za izradu saborskih web stanica i formiranje saborskog internet centra. ZAGREB - Prijedlog promjene Ustava i paket poreznih zakona središnje su teme 48. sjednice Županijskog doma Hrvatskog državnog sabora koja počinje u ponedjeljak, 6. studenoga. Županijski dom treba se očitovati i o nekoliko zakonskih inicijativa svojih zastupnika, uz ostalo, o izmjenama zakona o oružju, vatrogastvu, javnim cestama. ZAGREB - Hrvatski premijer Ivica Račan i zamjenik premijera Goran Granić primili su u utorak kardinala Vinka Puljića, vrhbosanskog nadbiskupa, fra Miju Džolana, provincijala Bosne Srebrene i Franju Topića, predsjednika Hrvatskog kulturnog društva Napredak, priopćeno je iz vladina Ureda za odnose s javnošću. Razgovaralo se o problematici povratka prognanika i izbjeglica u svoje domove, kao i o očuvanju kulture i nacionalne baštine Hrvata u BiH, dodaje se u priopćenju. Premijer Račan kazao je da će hrvatska vlada voditi brigu o hrvatskom narodu u BiH i štititi njegove interese i dobrobit. Ponovio je poznata stajališta hrvatske vlade oko izbora u BiH i ocijenio da je najavljeni referendum pogrešan korak, koji u postojećoj situaciji ne može ići u korist hrvatskom narodu u BiH. ZAGREB - Vlada i sindikati javnih i državnih službi prekinuli su u utorak pregovore o usklađivanju plaća u javnom sektoru, uz međusobne optužbe o izigravanju preuzetih obveza. Pregovori o usklađivanju plaća javnih i državnih službenika s plaćama u javnim poduzećima prekinuti su odmah na prvom sastanku, nakon što su predstavnici sedam sindikata optužili Vladu da nastoji izbjeći obveze iz kolektivnog ugovora kojeg je s njima zaključila u ožujku. Nakon sastanka Vilim Ribić, predsjednik Matice sindikata javnih djelatnosti najavio je socijalni spor i organiziranje referenduma o štrajku među 100.000 članova sindikata javnih i državnih službi. Potpredsjednica Vlade Željka Antunović odbacila je sindikalne optužbe, ustvrdivši da je njihova procjena o 9,8 postotnom povećanju plaća "paušalni izračun". Istaknula je da je "Vlada spremna poštivati potpisane obveze, no traži precizno definiranje onog što treba uskladiti". SISAK - U Sisačko-moslavačkoj županiji od jučer, 30. listopada, borave dva istražitelja Haaškoga suda s ciljem rasvjetljavanja i procesuiranja zločina koje su nad hrvatskim civilima i ratnim zarobljenicima tijekom Domovinskog rata počinile srpske vojne i paravojne postrojbe, priopćila je u utorak Policijska uprava sisačko-moslavačka. U priopćenju PU se navodi da Haaški istražitelji rade na istraživanju i prikupljanju dokumentacije o ekshumiranim žrtvama iz druge po veličini masovne grobnice u Domovinskom ratu u Baćinu kod Hrvatske Dubice". ZAGREB - Nakon tri neuspješna pokušaja i odgoda glavnih rasprava, u zagrebačkom Okružnom zatvoru u Remetincu u utorak je čitanjem optužnice počelo suđenje pripadnicima tzv. zločinačke organizacije. Tužiteljstvo je uoči glavne rasprave izmijenilo, odnosno "pročistilo" optužnicu, izostavivši kaznena djela za koja su se teretila četvorice optuženih, Miljenko Žaja-Krojf, Gordan Kolarić i Zoran Crnojević, protiv kojih je izdvojen postupak, te "pokajnika" Tomislav Marinac, od čijeg se kaznenog progona odustalo. Tako se od prvotnih 18, na optuženičkoj klupi sada nalazi 14 optuženih, od kojih je četvrtooptuženi Zoran Pripuz u bijegu. Oni se, na više od 200 stranica optužnice, terete za udruživanje u tzv. zločinačku organizaciju, ubojstva, pokušaje ubojstava, preprodaju droge, nasilničko ponašanje, iznude, prijevare i drugo. RIJEKA - U istrazi protiv petorice "Gospićana" istražna sutkinja riječkog Županijskog suda Sajonara Čulina u utorak je saslušala jednog zaštićenog svjedoka, petog za kojeg je predložena mjera zaštite identiteta i drugog koji je takav tretman prihvatio. Ispitivanju je na vlastiti zahtjev bio nazočan prvookrivljeni Tihomir Orešković. Oreškovićev branitelj odvjetnik Željko Dumančić je nakon saslušanja izvijestio da je obrana iznimno zadovoljna iskazom današnjeg svjedoka koji se odnosi na nestanak građana srpske nacionalnosti u Gospiću godine 1991. Prosvjedovao je protiv načina saslušanja zaštićenih svjedoka, jer se ono, po mišljenju obrane, vodi protivno Zakonu o kaznenom postupku. ZAGREB- Dvojicu osumnjičenih u slučaju "Ahmići", Antu Sliškovića i Tomislava Vlajića, u utorak je na Županijskom sudu u Zagrebu ispitao istražni sudac Zdenko Konjić. Istražni sudaca trebao bi odlučiti hoće li protiv Vlajića i Sliškovića, te Vlade Čosića i Paška Ljubičića, koji su u bijegu, proširiti istragu zbog kaznenog djela protiv vjerodostojnosti isprava ovjeravanjem neistinitog sadržaja. Branitelji osumnjičenih su nakon saslušanja novinarima izjavili da se zahtjev za proširenjem istrage može više shvatiti kao preciziranje već postojeće točke optužnice, odnosno krivotvorenja službene isprave. Istaknuli su da se obojica i dalje brane šutnjom, te da obrana još nema uvid u cjelokupni sudski spis u ovom predmetu, jer je priloženo dosta novih dokumenata. ZAGREB - Hrvatska će provoditi aktivniju politiku prema svojim manjinama u inozemstvu, poglavito prema Hrvatima u SR Jugoslaviji, naglasio je ministar vanjskih poslova Tonino Picula jučer, kad je primio izaslanstvo Demokratskoga saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) predvođeno Belom Tonkovićem. Kako je u utorak priopćeno iz Ministarstva, izaslanstvo DSHV-a upoznalo je ministra s problemima u svojem radu vezanim uz sudjelovanje Hrvata u političkom životu Vojvodine na lokalnoj i pokrajinskoj razini. Hrvati u SRJ, istaknuli su predstavnici DSHV-a, još nemaju pravni status, a novo državno vodstvo u tom smislu ne pokazuje potreban interes. MOSTAR - Predsjednik HDZ BiH i član Predsjedništva BiH Ante Jelavić (koji je na nedavnom utemeljiteljskom Hrvatskom narodnom saboru BiH izabran i za predsjednika Predsjedništva tog Sabora) odbio je mogućnost odustajanja od referenduma hrvatskog naroda što je zakazan za 11. studenog ove godine, na dan općih izbora u BiH. "Taj referendum će biti održan 11. studenog čak i po cijenu kažnjavanja mene kao predsjednika HDZ BiH i člana Predsjedništva BiH i moje političke stranke (HDZ)", izjavio je Jelavić u utorak na konferenciji za novinare u Mostaru. Po Jelavićevim riječima nitko ne može spriječiti referendum 11. studenog, niti ga može zaustaviti bilo kakva odluka Misije OESS-a u BiH ili voditelja te Misije Roberta Baarya. SARAJEVO - Misija OESS-a u BiH "ne isključuje" niti jednu akciju koja bi mogla biti poduzeta protiv stranaka za koje se utvrdi da krše izborna pravila, uključujući tu i ono o suzdržavanju od političkih aktivnosti 24 sata prije izbora, izjavio je u utorak u Sarajevu glasnogovornik ove organizacije Luke Zahner. Iz misije OESS-a ranije je objavljeno kako će se provedba referenduma Hrvata u BiH iza kojega stoji HDZ na dan izbora zakazanih za 11. studenoga, također smatrati kršenjem izbornih prvaila a odgovorni za takve postupke snosit će posljedice. SARAJEVO - Jedan od najpoznatijih ratnih zapovjednika Armije BiH Ramiz Delalić zvani Ćelo, kojega se sumnjiči da je odgovoran za masakr nad Hrvatima u hercegovačkom selu Grabovica, pobjegao je iz BiH uz pomoć visokih bošnjačkih policijskih dužnosnika, objavilo je u utorak sarajevsko "Oslobođenje". U izjavi koju je negdje iz inozemnstva dao za ovu novinu Delalić je izjavio kako je iz BiH otišao s lažnom putovnicom koju mu je dao osobno Ismet Dahić, ministar unutarnjih poslova Sarajevske županije i to u njegovom uredu. Delalić je također ustvrdio kako je to rezultat "ranijih dogovora određenih krugova iz vrha vlasti". (Hina) td