HSLS-OV AMANDMAN NA ODREDBU O RASPUŠTANJU SABORA PODRŽAT ĆE I HSP

ZAGREB, 3. studenoga (Hina) - Pred saborsku raspravu o Prijedlogu ustavnih promjena koja je najavljena za 8. studenoga, HSLS će vjerojatno podnijeti amandman kojega će podržati i HSP. Naime, HSLS ne može prihvatiti ovlasti koje Predsjednik Republike dobiva u raspuštanju Sabora. U tome ih u potpunosti podržava i HSP. Što se tiče druge sporne odredbe - nadzora nad obavještajnim službama - predsjednik Mesić je bliži opciji da se to pitanje uredi zakonom, a ne Ustavom. Stoga je moguće da se u dogovoru s Vladom i na tu odredbu podnese amandman. Predsjednik i dalje smatra da mu, politički gledano, pripada pravo operativnog nadzora nad cijelim obavještajnim sustavom.#L# Zastupnica HSLS-a Dorica Nikolić naglasila je u izjavi za Hinu da HSLS ne odustaje od zahtjeva da se briše sporni članak 104. U HSLS-u smatraju da taj članak predsjedniku države, na prelasku u parlamentarni sustav i dalje ostavlja ovlasti polupredsjedničkog sustava. "Trudimo se da idemo u parlamentarni sustav u kome Vlada odgovara isključivo parlamentu, a ne više predsjedniku države. Ako su Vlada i premijer odgovorni parlamentu, ne može se onda Predsjedniku dati bezuvjetno diskreciono pravo raspuštanja parlamenta, nego to mora biti određeno pod točnim uvjetima", objasnila je Nikolić glavni zahtjev HSLS-a. Uvjeti pod kojima bi šef države mogao raspustiti parlament, a na kojima HSLS inzistira, određeni su drugim člancima (109b. i 113.), napomenula je Nikolić, ponovivši da članak 104. treba brisati, jer je to, naglasila je, "relikt polupredsjedničkog sustava". S njom se u potpunosti slaže predsjednik HSP-a Ante Đapić, koji je najavio da će podržati HSLS-ov amandman. Đapić ističe da su ustavne promjene spuštene na dnevnu politiku, i "na način nedostojan razine Sabora". Po njegovom mišljenju nastoje se zadovoljiti svi apetiti, i sve taštine unutar vladajuće "šestorice", što ustavne promjene čini duboko personaliziranim. "Taštine, sukobi i interesi prelamaju se između premijera, predsjednika države i Dražena Budiše, dok se predsjednik Sabora mudro ponaša stojeći po strani", kaže Đapić. Tvrdi da su ustavne promjene već donijele "bućkuriš" - niti polupredsjednički, niti kancelarski, a najmanje parlamentarni sustav. Đapić vjeruje da je za takvo stanje glavni krivac SDP - jer, kaže, kreira takav Ustav kojim pokušava zaštiti Vladu, odnosno spriječiti stvaranje nove većine u parlamentu. "Ne pristajemo na riješenje po kome, ako pada Vlada, pada i Sabor", kaže Đapić. Pravaši zbog tog pitanja još ne znaju hoće li glasovati za ustavne promjene, iako je u Prijedlog uvršten njihov uvjet - da se građanima ostavi mogućnost da se obvezujućim referendumom izjasne o bilo kojem pitanju, ukoliko se prikupi 10 posto potpisa (oko 350.000 građana). "To je sada jedini zaštitni mehanizam kojim se kontrolira ponašanje Vlade i predsjednika države", mišljenja je Đapić. Najavio je da bi HSP mogao pozvati građane da referendumom odluče hoće li se Hrvatskom državnom Saboru mijenjati ime. Podsjeća da je HSP prije dvije godine, kada se raspravljalo o planu povratka Srba, u samo dva tjedna prikupio 312.000 potpisa građana. Amandmane koje najavlju HSLS i HSP predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Mato Arlović (SDP), koji je sada u funkciji predlagatelja ustavnih promjena, nije mogao komentirati. Odbor će se, rekao je Arlović, ako se stranke odluče na amandmane, očitovati o njima prije rasprave u Zastupničkom domu. Što se tiče amandmana koji bi mogao doći i od Predsjednika Republike, a koji se odnosi na nadzor nad obavještajnim službama, predsjednik ga u svakom slučaju neće uputiti sam, već u dogovoru s Vladom. Kako je Hini izjavio Predsjednikov savjetnik za unutarnju politiku Igor Dekanić, predsjednik Mesić nema ništa ni protiv postojećeg riješenja u Prijedlogu ustavnih promjena (predsjednik države nadzire vojne sigurnosne službe), međutim, bliži je opciji da se to pitanje uredi zakonom o nacionalnoj sigurnosti koji je pred dovršetkom. Na pitanje, ostaje li Mesić pri zahtjevu da u predsjedničke ovlasti spada imenovanje šefa Ureda za nacionalnu sigurnost (UNS), preko kojeg bi imao nadzor nad svom obavještajnom zajednicom, Dekanić je uzvratio da se radi "o prevelikom detalju" koji će biti riješen zakonom. Politički gledano, odgovorio je, u Vladine ovlasti spada operativno vođenje obavještajnog sustava, parlamentu pripada zakonodavni nadzor, a predsjedniku države pravo operativnog nadzora nad cijelim sustavom, zaključio je Dekanić. (Hina) Danica Juričić sšh