ZAGREB, 21. listopada (Hina) - Predloženim ustavnim promjenama kao jedno od važnijih pitanja nametnulo se u kojim okolnostima hrvatski predsjednik može raspustiti parlament.
ZAGREB, 21. listopada (Hina) - Predloženim ustavnim promjenama kao
jedno od važnijih pitanja nametnulo se u kojim okolnostima hrvatski
predsjednik može raspustiti parlament.#L#
Za razliku od utvrđenog Nacrta ustavnih promjena, važeće ustavne
odredbe precizno navode preduvjete koji se moraju ispuniti da bi
predsjednik države mogao posegnuti za tom ovlasti, a za što se u
svojim primjedbama na Nacrt zauzima i hrvatski predsjednik Stjepan
Mesić.
Ustav Republike Hrvatske, za koji se u prosincu navršava deset
godina od njegova donošenja, propisuje da Predsjednik može
raspustiti Zastupnički dom u slučaju kada se izglasa nepovjerenje
Vladi ili kada u roku od mjesec dana (Zastupnički dom) ne prihvati
državni proračun.
Utvrđeni Nacrt ustavnih promjena, kojega je Zastupničkom domu
podnio Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, ne spominje
okolnosti pod kojima se može raspustiti parlament, već samo navodi
da to Predsjednik može učiniti na prijedlog Vlade i uz supotpis
premijera, a nakon savjetovanja s predstavnicima parlamentarnih
klubova zastupnika.
Odbor je predvidio i alternativu tom rješenju, u kojoj se navodi da
Predsjednik može raspustiti parlament u slučaju kada se ne može u
skladu s Ustavom riješiti parlamentarna ili kriza Vlade. Naravno, i
za to je potreban prijedlog Vlade i supotpis premijera te
savjetovanje s predstavnicima klubova zastupnika.
Na tu je alternativu bilo puno primjedbi i iz stranaka vladajuće
koalicije i iz oporbe. Isticano je kako se time slabi uloga Sabora,
a jača Vladina pozicija. Nakon toga premijer Račan je izjavio da
Vlada neće inzistirati na unošenju takve odredbe u Ustav.
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u svojim primjedbama na
predloženi Nacrt ustavnih promjena zauzeo se za postojeća ustavna
rješenja u vezi s raspuštanjem parlamenta.
Predloženom Nacrtu ustavnih promjena vrlo je slično rješenje iz
francuskog Ustava, koje kaže da predsjednik države može raspustiti
parlament nakon savjetovanja s premijerom i predsjednikom
parlamenta, ali se ne navode uvjeti koji bi se trebali ispuniti da
bi predsjednik mogao posegnuti za tom ovlasti.
U Sloveniji predsjednik države parlament može raspustiti u dva
slučaja - kada se u parlamentu ne može izabrati premijer, te kada je
Vladi izglasano nepovjerenje. Takvo rješenje predviđa i njemački
ustav.
Važno pitanje koje su ustavne promjene potaknule jest i problem
izvornih ovlasti predsjednika države. Ono ja pak u izravnoj vezi s
načinom izbora, odnosno bira li se predsjednik na neposrednim
izborima ili u parlamentu.
U Njemačkoj, gdje se predsjednik bira u parlamentu, za većinu
predsjednikovih akata potreban je supotpis kancelara ili nadležnog
ministra da bi bili valjani.
Njemački je slučaj zanimljiv i zbog toga što vrhovni zapovjednik
vojske, kao što je to slučaj u većini zemalja, nije predsjednik
države, već ministar obrane.
(Hina) im/sšh vl