RFE 27. X. TIMOTHY GARDEN

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 27. X. 2000. Sir Timothy Garden, britanski stručnjak za NATO i Europu: bolji izgledi za sigurnost Balkana. Razgovor vodio Kimete Bytyci. Prerano je davati pravu ocjena o sigurnosnom stanju na Balkanu. Općenito gledajući sadašnji prospekti su mnogo bolji. Ono što je nužno za ovo područje jest izgradnja gospodarskih uvjeta. Bushova izjava je prije najava za stupnjevanje smanjivanja američkih vojnih snaga nego potpunog povlačenja. NATO postrojbe će ostati još dugo na Kosovu. U sadašnjim uvjetima Europa se može skrbiti o sigurnosnom stanju na Balkanu. NATO je bio uspješan i u vojnom i u političkom smislu. - Gospodine Garden, kako komentirate nedavno izvješće Svestranačkoga odbora britanskog parlamenta, koji ističe nedovoljnu opremljenost NATO-a, odnosno britanskih postrojba za prošlogodišnju akciju? U kolikoj mjeri je kriticizam o nespremnosti NATO-a za ovu akciju opravdan? = Odbor za obranu je razmotrio sve relevantne vidove, način tretiranja krize, kao i probleme kojima se NATO sučelio u postizanju konsenzusa. Mislim da je ovo dobro izvješće Svestranačkoga odbora. Ali sadržaj ovoga izvješća ne otkriva ništa novo. On pokazuje teškoće koje su postojale u organiziranju kampanje 19 nacija s različitim gledištima oko načina na koji bi kampanja trebala biti vođena. Znači da ovo izvješće pokazuje stvarne teškoće koje su postojale u zadržavanju zajedničke koherentne strategije, tijekom pokušaja zaustavljanja humanitarne krize na Kosovu. - Kada je riječ o spremnosti NATO-a, kako komentirate izjavu predsjedničkog kandidata George Busha da bi se, ukoliko bude izabran za predsjednika SAD-a, zalagao za povlačenje američkih vojnih snaga s Balkana. = Bushova administracije je najavila da, ako dođe do uspostave te administracije, bi oni razmotrili nazočnost američkih vojnih snaga svuda po svijetu. Oni vjeruju da od kada je sukob na Balkanu, kako ga oni vide, završen moglo bi se tražiti da Europa nadgleda proces izgradnje nakon sukoba, kao i osiguravanje sigurnosti na tom području. Trenutno se 80 posto tih postrojba ionako sastoji od europskih. Što se tiče ljudskih resursa ne mislim da bi postojale neke teškoće ako bi to postala potpuno europski pothvati. Ali ono što zabrinjava ljude jest da bi to bio pokazatelj da se Sjedinjene Države fokusiraju na druge dijelove svijeta možda na račun NATO-a, i znam da su mnogi zabrinuti da bi to bio početak kraja NATO-a. Mislim da je to nepotreban alarm. Na osnovi razgovora sa savjetnicima guvernera Busha, ne mislim da bi Bushovo tajništvo učinilo takav korak. Možda je ovo najava postupnoga smanjivanja snaga u roku od, recimo, tri godine, što bi omogućilo Europljanima uspostavu alternativnih snaga na teren. Uz to sada želi stvaranje uvjeta za smanjivanja snaga tamo i njihovu zamjenu redarstvom i civilima. U trenutačnoj fazi neke velike vojne snage ionako nisu potrebne, tako da iz praktičnog aspekta nema razloga za brigu. - Kako Vi vidite spremnost Europske unije da se sama brine o miru na Balkanu. Je li Europa spremna za takvu zadaću? = U uvjetima u kojima se trenutno Balkan nalazi mislim da se Europa može brinuti o sigurnosnom stanju na tom području. Kao što rekoh, 80 posto snaga na Balkanu su europske snage. Postojale bi teškoće prije svega zbog brojnosti vojnih pothvata, ali teškoća je uvijek bilo. U svakom slučaju, mislim da ono što je nužno za ova područja jest izgradnja gospodarskih uvjeta. S povratkom Srbije u ovu zajednicu to će možda biti mnogo lakše. - Tijekom posljednjeg desetljeća Balkan je bio glavno središte kriza s ratovima između država bivše Jugoslavije kao stalna prijetnja miru u cijeloj regiji. Kako vidite sigurnosno stanje na Balkanu poslije promjena u Srbiji? = Možda je još prerano davati pravu ocjenu. Ali rekao bih da ona daje mnogo više nade nego što je bio slučaj prije izbora i Miloševićeva odlaska. Mislim da sada postoji put po kojem se Srbija može integrirati i obnoviti. A to će, nadajmo se, ubrzati gospodarski uspjeh u cijelom području. Ali ovo je dug proces i traži puno vremena. Naravno, tamo još postoje mnoge uspomene na rat i ucijenjene zločine i bit će potrebno vremena da se ovo stanje promijeni. Stoga mislim da će i dalje problem biti sprječavanje ponovnoga sukoba. Ipak, općenito gledajući, sadašnji izgledi su mnogo bolji. - Cinici kažu da je Milošević izvan pozornice, ali ne i same moći. Njegova stranka i dalje igra znatnu ulogu u političkom životu, dok su vojni dužnosnici generali iz doba njegovog režima. S druge strane, novi predsjednik je poznati kritičar svega što je Zapad učinio u stabilizaciji ovog područja: Dayton, Kosovo, haaški sud. Istodobno Koštunica se zalaže za bliskije odnose s Crnom Gorom. Bi li - i ako bi - gdje vidite najveću opasnost za budućnost ovog područja? = Mnoge opasnosti ostaju i dalje, počevši od pomalo neprirodne podjele Bosne, uspomena na sukobe koji su se do skoro nastavljali, kao i nepovjerenje koji neki imaju u odnosu na Crnu Goru. Problemi postoje, ali sada se nalazimo u razdoblju političkih rješenja, gdje će se ovi problemi lakše riješiti nego kada je g. Milošević bio na vlasti. Može se samo nagađati kako će se događaji razvijati i kojom brzinom će g. Milošević izgubiti sav utjecaj. Ono što smo vidjeli tijekom izbora, daje nade da je on zaista eliminiran kada je u pitanju budućnost. Nova administracija mora imati u vidu domaću javnost također. Ali sada postoji netko s kim će Zapad moći surađivati i mislim da se može planirati izgradnja cijeloga područja. - Mnogi i dalje vide Kosovo kao najosjetljiviju točku. Novinski komentari su upozorili na mogućnost novog rata na Kosovu u slučaju pokušaja ponovnoga stavljanja Kosova pod Srbiju. Kako Vi vidite položaj Kosova sada? = Vi ste potpuno u pravu da Kosovo još uvijek nije riješeno pitanje. Osobno mislim da će biti potrebno dosta vremena prije nego se odredi kakva će to zajednica biti. U međuvremenu se moraju razviti gospodarski uvjeti. Gledajući s najoptimističnijeg aspekta tamo se može vidjeti pomicanje prema nezavisnosti i povezivanju s Europom. Ali te se stvari ne zbivaju preko noći i može se očekivati i desetljeće prije nego što primijetimo napredak. Postoje razni razlozi za zabrinutost zbog opasnosti koje postoje i zbog toga je potrebno da snage ostanu tamo. Ja bih ponovio da su mogućnosti sada mnogo pozitivnije nego godinu dana ranije. Mislim da je važno učiniti napore da ljudi počnu živjeti zajedno i promoviraju demokraciju. Kakav će precizan oblik Kosovo imati u odnosu na Srbiju, mislim da se još uvijek ne može sa sigurnošću reći. - Spomenuli ste potrebu da NATO-ve snage ostanu na Kosovu. Koliko će, po Vašem mišljenju, one biti potrebne tamo? = Mislim da Europljani bez sumnje očekuju da će tamo ostati za dobar broj godina. Ne bih mogao predvidjeti koliko. Mnoge snage su ostajale desetljećima. Nadajmo se da neće biti potrebno toliko, ali treba voditi mogućnost povratka nasilja kao načina rješavanja različitosti u regiji. - S ovog aspekta vratimo se na kraju na kritičnost prema NATO-u kada je u pitanju prošlogodišnja akcija. Mnogi stručnjaci, a i samo izvješće, ističu da je ova akcija bila uspješna. Dijelite li Vi takvo mišljenje? = Sigurno. Vjerujem da je NATO riješio u najmanju ruku prvi problem, a to je zaustavljanje Miloševićeva etničkog čišćenja na Kosovu.. Kao vojna osoba, ja Vam mogu ponuditi alternativne djelotvornije načine. Ali te alternative u to vrijeme nisu bile politički moguće. Da bi se sačuvao konsenzus između 19 nacija, ovo je bio jedini način na koji se pothvat mogao voditi. Sjedinjene Države i druge zemlje nisu bile spremne razmotriti mogućnost intervencije kopnenih snaga, tako da se moralo postupiti na način na koji se postupilo, tj. zračnom akcijom. Ova kampanja je bez sumnje pridonijela tadašnjem rješenju na Kosovu kao glavno, iako ne i jedino sredstvo. U ovakvim naporima uvijek imate i diplomaciju - i tada smo imali diplomaciju Zapada, kao i rusku diplomaciju. Mnogobrojni napori su se poduzimali istodobno i na kraju se pokazalo uspješnim jer je Milošević popustio, dok su se protjerani ljudi mogli vratiti svojim kućama prije početka zime, što je bio još jedan ključni vid tijekom kampanje. Znači NATO je bio uspješan, kako u vojnom, tako i u političkom smislu. (RFE)