RUSIJA-NEZAVISIMAJA GAZETA OD 19.10.00.SPORAZUM O KOLEKTIVNOJ SIGURNOSTI

RUSIJA NEZAVISIMAJA GAZETA 19. X. 2000. Ugovor o zajedničkoj sigurnosti poprima konkretne obrise "Biškekski susret Vijeća za zajedničku sigurnost (SKB) na vrhu dao je dodatni poticaj vojnoj integraciji u Zajednici. Prema riječima glavnog tajnika SKB-a Valerija Nikolajenka, za mjesec dana donijet će se uredba i program osnutka zajedničkih snaga zemalja sudionica Ugovora o zajedničkoj sigurnosti (DKB). Takav su nalog u kirgiskoj prijestolnici na sjednici SKB-a dobili načelnici glavnih stožera Rusije, Bjelorusije, Kazahstana, Armenije, Kirgizije i Tadžikistana. Tako SKB, tvrdi Nikolajenko, iz prave bezoblične tvorbe prerasta u stvarno oruđe koje će jamčiti sigurnost zemalja sudionica. Prvo se utvrđuju načela za stvaranje područnih sustava sigurnosti u Srednjoj Aziji, u europskom dijelu ZND-a i na Kavkazu. Zatim se dotjeruje pravna osnova i polažu temelji za stvaranje saveznih snaga za brzo djelovanje. O tomu svjedoči sporazum o statusu formiranja snaga i sredstava sustava zajedničke sigurnosti koji je potpisan u Biškeku. No taj dokument utvrđuje tek opća načela za stvaranje područnih postrojba SKB-a. Ubuduće će stožeri oružanih snaga država SKB-a poduzeti konkretne korake u svezi s utvrđivanjem sastava postrojba koje ulaze u savezne snage, istražit će probleme njihove mobilizacijske spremnosti i pitanja njihova financiranja. Kako doznajemo od Nikolajenka, prvo će se osnovati područni stožeri snaga za brzo djelovanje. Same će postrojbe biti na području svoje države. 'No pojavi li se prijetnja, one će se prebacivati na krizna područja uz odobrenje Vijeća za zajedničku sigurnost', istaknuo je. Prema njegovim riječima, zajedničke će snage djelovati u trima pravcima: sprječavanje agresije na bilo koju sudionici Ugovora, borba s terorizmom, dogovaranje o tim i o drugim problemima državne sigurnosti zemalja sudionica DKB-a. Odgovarajući na pitanje o broju zajedničkih snaga sigurnosti, gospodin Nikolajenko je rekao da 'za sada postoje tek načelne procjene'. No za mjesec dana moći će se točno reći koliki će se novac i postrojbe izdvojiti za saveznu skupinu koja će ostvarivati zadaće SKB-a. Polazeći od toga, 21. X. u Moskvi, u Glavnom stožeru oružanih snaga RF-a, pod predsjedanjem načelnika, generala vojske Anatolija Kvašnjina, održati će se sjednica Odbora načelnika stožera država sudionica DKB-a, na kojoj će se raspravljati o daljnjoj integraciji na vojnom području. Osim utvrđivanja potpuno vojne sastavnice, SKB ubrzano traži rješenje za sudjelovanje zemalja DKB-a u vojno-tehničkoj suradnji (VTS). Prema sporazumu o temeljnim načelima VTS-a potpisanom u lipnju 2000., države DKB-a naoružavaju i vojno opremaju zemlje sudionice Ugovora po cijenama utvrđenim za kupnju oružja i vojne tehnike u vlastitoj vojsci. To, misli Nikolajenko, može gotovo upola smanjiti troškove opremanja saveznih snaga suvremenim vrstama oružja, a bit će stvaran poticaj za ulazak drugih zemalja Zajednice u DKB. Pri tome uloga posrednika, recimo 'Promeksporta' ili 'Rosvooruženija' u Rusiji, mora biti ograničena na najmanju moguću mjeru. Bude li se poštovao prijedlog dopredsjednika vlade RF-a Ilje Kljebanova, cijene oružja za zemlje DKB-a morale bi biti što 'niže i privlačnije'", piše Vladimir Muhin.