ZAKLJUČCI ODBORA ZA UNUTARNJU POLITIKU O PRIJEDLOGU ZAKONA O POLICIJI

ZAGREB, 26. listopada (Hina) - Slijedom medijskih napisa da je Odbor za unutranju politiku i nacionalnu sigurnost odbio Vladin Prijedlog zakona o policiji, a što je danas opovrgnuo i MUP, donosimo zaključke toga Odbora sa sjednice održane 24. listopada, a kojima se zakonski tekst prihvaća, dok se primjedbe iz rasprave upućuju Vladi koja bi ih do drugog saborskog čitanja trebala uvrstiti u konačni zakonski tekst.#L# Kao glavnu zamjerku na predloženi tekst Odbor je naveo izostavljanje odredbe o mogućnosti parlamentarnog nadzora na radom Ministarstva unutarnjih poslova. Odbor stoga predlaže da se u prijedlog ugrade odredbe po kojima bi MUP tom Odboru podnosio jednogodišnje ili šestomjesečno izvješće o svom radu. Time bi se, drže u Odboru, zaokružio parlamentarni nadzor nad radom policije, jer taj Odbor sada nadzire samo rad SZUP-a i sustava civilne zaštite. Prema predloženom tekstu za provođenje novoga zakona ministar unutarnjih poslova trebao bi donijeti 14 pravilnika i sedam drugih pratećih propisa kojima bi se detaljnije uredilo pojedine ovlasti, a i Vlada bi trebala donijeti nekoliko uredbi. Odbor predlaže da se ti podzakonski akti svedu na što manji broj, te da se određena pitanja reguliraju zakonom. Također predlaže da se i ovlasti policije u što većem broju nađu u zakonskom tekstu. Odbor smatra da bi ministar morao zatražiti njihovo mišljenje prilikom imenovanja pomoćnika ministra, odnosno ravnatelja ravnateljstva policije. Prigovara da u zakonu nije razrađen unutarnji nadzor, ističući potrebu određivanja tijela ili osobe koja bi provjeravala prijave protiv policijskih službenika. Odbor podržava namjeru Vlade da se tim zakonom depolitizira policija, a podržava i decentralizaciju kroz policijske postaje. Podržana je i promjena policijskih nazivlja, kojom se umjesto "redarstvo" uvodi "policija i policijski službenik". No, Odbor nužnim drži razjasniti, da li bi posebna policijska postrojba trebala biti stalna ili bi se osnivala prema potrebi. Naime, u zakonskom se tekstu predlaže da Vlada na prijedlog ministra može osnovati posebnu policijsku postrojbu, koja bi za obavljanje određenih policijskih zadaća (borba protiv organiziranog kriminala, antiterorizam i sl.) djelovala u cijeloj državi. Članak 23., kojim policija može privoditi vojne osobe, Odbor drži da ne spada u materiju zakona, te bi ga trebalo brisati. Također bi trebalo precizno utvrditi koje državno tijelo, osim suda, može izdati pisani nalog za uhićenje, odrediti mjesto gdje se uhićena osoba može dovesti, te utvrditi ovlasti policije za uhićenje bez naloga. Odbor drži da nije utvrđen trenutak kada policajac mora upoznati uhićenika s razlozima uhićenja, te rok do kojega može trajati ograničenje kretanja. Također nije razjašnjeno ni što se događa sa sredstvima dobivenim od prodaje privremeno oduzetih predmeta, niti su određeni uvjeti kada se privremeno oduzeti predmet može prodati, drže u Odboru. Odredbe o uvjetima za primanje u policijsku službu trebalo bi razraditi, drže u Odboru, ističući da javni natječaj treba biti temelj za primanje u policijsku službu, ne samo policijskih službenika, nego i nekih dužnosnika. Što se tiče ograničenja prava na štrajk policajaca, Odbor traži službeno tumačenje odredbi Zakona o radu, koje se na to odonese, te da li su ta ograničenja ustavno osnovana. Odbor također smatra da bi u prijedlogu trebalo detaljnije odrediti što se smatra pod nedoličnim ponašanjem policajca u i izvan službe. Budući se prijedlogom zabranjuje policajcima samostalna gospodarska djelatnost izvan redovitog radnog vremena, a ministar to može iznimno odobriti, Odbor smatra da je to u koliziji, te da treba preciznije odrediti koje su to djelatnosti i način njihovog obavljanja. (Hina) nz/tr sšh