IZBORNA FANTASTIKA: S MANJE OD 50 POSTO GLASOVA DO BIJELE KUĆE?

ZAGREB, 25. listopada (Hina) - Tijesna američka predsjednička izborna utrka između američkog potpredsjednika Al Gorea i teksaškog guvernera Georgea Busha potaknula je ustavne stručnjake da se late računala i proanaliziraju koliki su izgledi za ponavljanje iznimno rijetke pojave - mogućnosti da kandidat na predsjedničkim izborima osvoji natpolovični broj glasova Amerikanaca, ali ipak ne postane novi američki predsjednik.#L# Iako Amerikanci 7. studenoga izlaze na izbore za američkog predsjednika i iako nacionalni mediji već neposredno prije ili dan nakon glasovanja proglašavaju izbornog pobjednika, pravi izbori za američkog predsjednika održavaju se tek polovicom prosinca kada glasa tzv. izborni college. Američki ustav, naime, određuje da se predsjednik bira posredno, odnosno 7. studenoga Amerikanci zaokruživanjem imena Al Gorea ili Georgea Busha zapravo biraju izbornike (electorse koji čine tzv. electoral college) koji polovicom prosinca glasuju za onog kandidata koji je u njihovoj saveznoj državi osvojio većinu glasova. Ukupno se bira 538 izbornika u svih 50 saveznih američkih država i Washingtonu DC koji u prosincu glasuju za predsjedničkog kandidata, svaki u glavnom gradu svoje savezne države. Svaka savezna država bira onoliko izbornika koliko ima zastupnika u Predstavničkom domu i Senatu američkog Kongresa. Njihovi glasovi zbrajaju se u Washingtonu u siječnju kada izborne rezultate objavljuje predsjednik Senata na zajedničkoj sjednici obaju domova američkog Kongresa. S obzirom na rezultate anketa eksperti procjenjuju da su izgledi da primjerice Al Gore osvoji u apsolutnim brojevima manje glasova Amerikanaca od Busha, a da u prosincu ipak dobije više glasova tzv. electorsa i tako osigura ulazak u Bijelu kuću, najveći od 1976. kad se to umalo dogodilo. Tajna izborne fantastike je u tome da 'electorsi' svake savezne države u kojoj određeni kandidat dobije natpolovičnu većinu glasova glasaju za tog kandidata. Stoga je najbitnije dobiti u što više država tek nešto iznad pola broja glasova Amerikanaca, jer po zakonu glasovi electorsa određuju predsjednika. Na izborima se može izgubiti ako za kandidata u tek nekoliko saveznih država, onih najmnogoljudnijih, glasa ogromna većina stanovništva - čime se može dobiti natpolovična većina svih glasova Amerikanaca, ali ne i natpolovični broj electorsa na saveznoj razini. Takav scenarij, procjenjuje se, mogao bi se prije ostvariti u slučaju Busha. On bi mogao osvojiti ogromnu većinu glasova u svom Texasu i drugim državama američkog juga i zapada, koje zajedno imaju puno veći broj stanovnika od država američkog srednjeg zapada koje, pak, imaju manji broj stanovnika, ali daju mnogo više izbornika u tzv. izborni college. Teoretski se može dogoditi i suprotno - da Gore osvoji natpolovičnu većinu glasova svih Amerikanaca zahvaljujući velikom odazivu i glasovima birača u državama New York, Kalifornija i zemljama Nove Engleske, ali da Bush odnese pobjede u zemljama srednjeg zapada koje, opet, daju više izbornika u college. Posljednji put, kad je u američkoj povijesti gubitnik po apsolutnom broju glasova pobijedio u glasovanju američkog collegea i postao američki predsjednik, dogodio se 1888. godine. Tada je republikanac Benjamin Harrison postao predsjednik unatoč tome što je za njega glasalo manje Amerikanaca nego za dotadašnjeg predsjednika Grovera Clevelanda. Cleveland je osvojio ogromnu većinu glasova u dijelu od 18 država u kojima je pobijedio, ali je Harrison odnio pobjedu u 20 država i tako osigurao glasove natpolovične većine članova izbornog collegea. Izorna fantastika ide i dalje. Što ako se dogodi da oba kandidata osvoje isti broj glasova izbornog collegea - svaki po 269 glasova? Slučaj, posljednji puta zabilježen 1800. u utrci između Thomasa Jeffersona i Aarona Burra, razrješava se glasovanjem u Predstavničkom domu Kongresa u kojem zastupnici svake države daju po jedan glas. (Hina) ps sd