DE-AT-HR-ODŠTETE-Vlada-Političke stranke RDW 24. X. AUSTRIJA POTPISALA UGOVOR O ODŠTETI NJEMAČKI RADIO - RDW24. X. 2000.Austrija potpisala ugovor za odštetu prislinih radnika. Anke Mai.Maria Schaumeier se osam mjeseci borila za ovaj
ugovor. Bivša predsjednica austrijske Nacionalne banke je nekoliko dana nakon prisege nove modro-crne Vlade u Beču imenovana vladinom zastupnicom za pitanja odštete prisilnih radnika. Time su Slobodarska i Narodna stranka dale signal da će se upravo njihova Vlada ozbiljno pobrinuti za odštetu žrtvama nacizma. Gospođa Schaumeier je svoj posao shvatila ozbiljno i u vrlo kratkom vremenu postigla vidljive rezultate. Ugovor o fondu za odštete u vrijednosti od 6 milijardi šilinga, odnosno oko 850 milijuna njemačkih maraka, o kojem su se 6. listopada u Washingtonu dogovorili američki zamjenik ministra financija Steward Eisenstat i austrijska zastupnica, trebao bi da bude potpisan danas. Austrijska država time preuzima polovinu troškova, a ostale tri milijarde šilinga dat će austrijsko gospodarstvo, koje je po riječima Marie Schaumeier do sada bilo suzdržano. 'Naša riznica je dobro napunjena, ali to još uvijek nije dovoljno. Što se tiče dijela koji još nedostaje, zamolila bih gospodarstvenike za pomoć', rekla je Schaumeier.
NJEMAČKI RADIO - RDW
24. X. 2000.
Austrija potpisala ugovor za odštetu prislinih radnika. Anke Mai.
Maria Schaumeier se osam mjeseci borila za ovaj ugovor. Bivša
predsjednica austrijske Nacionalne banke je nekoliko dana nakon
prisege nove modro-crne Vlade u Beču imenovana vladinom
zastupnicom za pitanja odštete prisilnih radnika. Time su
Slobodarska i Narodna stranka dale signal da će se upravo njihova
Vlada ozbiljno pobrinuti za odštetu žrtvama nacizma.
Gospođa Schaumeier je svoj posao shvatila ozbiljno i u vrlo kratkom
vremenu postigla vidljive rezultate. Ugovor o fondu za odštete u
vrijednosti od 6 milijardi šilinga, odnosno oko 850 milijuna
njemačkih maraka, o kojem su se 6. listopada u Washingtonu
dogovorili američki zamjenik ministra financija Steward Eisenstat
i austrijska zastupnica, trebao bi da bude potpisan danas.
Austrijska država time preuzima polovinu troškova, a ostale tri
milijarde šilinga dat će austrijsko gospodarstvo, koje je po
riječima Marie Schaumeier do sada bilo suzdržano.
'Naša riznica je dobro napunjena, ali to još uvijek nije dovoljno.
Što se tiče dijela koji još nedostaje, zamolila bih
gospodarstvenike za pomoć', rekla je Schaumeier.
Zajedničke optužnice iz Sjedinjenih Američkih Država još više su
otezale njezine napore pri pregovorima s austrijskim
gospodarstvenicima. Odvjetnički dvojac Ed Fargan i Michael Witti
zatražili su 260 milijardi šilinga, odnosno oko tri i pol milijarde
njemačkih maraka. U ovaj zahtjev već su uključene i osobe koje su
bile prisiljene predati nacionalsocijalistima svoje stanove i
posjede. Ova razlika između optužnice i odluke je bila predmet
kritike posljednjih osam mjeseci. Predsjednik izraelske kulturne
zajednice u Beču, Ariel Musikant kritički ocjenjuje nakane
austrijske vlade:
'Za Austriju bi bilo puno bolje kada bi se manje pričalo o novcu, a
više o tome kako obraditi zbivanja iz prošlosti. Trebalo bi
pokušati obraditi čitavo razdoblje do '45. i poslije '45. godine.
Kao posljedica toga, pitanje odštete bi se riješilo samo od sebe',
istaknuo je Musikant.
Zbog toga današnje potpisivanje ugovora ne predstavlja zadnji
korak u prevladavanju prošlosti. Prije će to biti prvi korak u
jednom dugom procesu. U dvostranim ugovorima između SAD-a i
Austrije radi se samo o novčanoj odšteti prisilnih radnika. 150.000
pogođenih još uvijek su živi, no njihov broj se svakoga dana
smanjuje. Zbog visoke starosti žrtava proces se mora odvijati
brzo.
Austrijski kancelar Wolfgang Schuessel se nada da će prve odštete
biti isplaćene već za nekoliko tjedana:
= Mislim da je krajnje vrijeme da se ljudima koji su bili pogođeni
vladavinom nacista, i kojima su ukradene godine njihovog života,
omogući odgovarajuća odšteta. Nadam se da krajem ove godine možemo
početi s isplatom, smatra Schuessel.
No, prije toga mora biti omogućena pravna sigurnost, dakle ne smije
biti naknadnih zajedničkih optužnica. S tim u vezi se već
pojavljuju prve sumnje, jer su američki odvjetnici zatražili veću
svotu. Austrijski povjesničar Bertram Perz naglašava da svaka
svota može biti samo simbolična.
= Ne postoji svota koja je dovoljna da plati patnje koje su
proživjeli ti ljudi. Ovdje se radi samo o simboličnim isplatama, a
ne o popravku onoga što se dogodilo, izjavio je Bertram Perz.
(RDW)