MONTEVIDEO, 24. listopada (Hina/AFP) - Milijuni Južnoamerikanaca koji su odlučili živjeti negdje druge, većinom u SAD, predstavljaju ne tako zanemariv izvor prihoda za njihove obitelji, a indirektno i za zemlje iz kojih
potiču.
MONTEVIDEO, 24. listopada (Hina/AFP) - Milijuni Južnoamerikanaca
koji su odlučili živjeti negdje druge, većinom u SAD, predstavljaju
ne tako zanemariv izvor prihoda za njihove obitelji, a indirektno i
za zemlje iz kojih potiču.#L#
Slanje novca jedna je "od najpozitivnijih posljedica emigracije",
ocijenio je Jose Ocampo, izvršni tajnik Gospodarskog povjerenstva
za Latinsku Ameriku (CEPAL) na simpoziju o međunarodnim
migracijama na južnoameričkom kontinentu.
Druga strana medalje je, međutim, činjenica da je emigracija
prouzročila "eroziju ljudskih resursa, što se može veoma negativno
odraziti na gospodarski i društveni razvoj matičnih zemalja".
Iseljeni Meksikanci, od kojih osam milijuna radi u SAD, šalju
godišnje u svoju matičnu zemlju oko šest milijardi dolara.
Što se Srednje Amerike tiče, ta suma dostiže 3,5 milijardi dolara
godišnje, što je ogromna količina novca za regiju u kojoj
siromaštvo pogađa između 60 i 70 posto od 34 milijuna stanovnika.
"Slanje novca predstavlja 16 posto bruto domaćeg proizvoda
Salvadora i pet posto bruto domaćeg proizvoda Nikaragve", kazao je
Ocampo.
U Ekvadoru, u koji se godišnje slije 600 milijuna dolara
emigrantskog novca, ta svota predstavlja peti po redu izvor prihoda
zemlje, iza nafte, banana, morskih rakova i turizma.
Prema Pedru Monrealu, iz Centra za izučavanje međunarodnog
gospodarstva na sveučilištu u Havani, Kubanci u egzilu pošalju
godišnje u Kubu najmanje 500 milijuna dolara, a kad bi se pribrojili
i drugi izvori ta bi se svota popela na milijardu dolara godišnje.
(Hina) vk ds