RFI 5. X. KNJIGA 'AMERIKA PROTIV DE GAULLEA'

RFI 5. X. KNJIGA 'AMERIKA PROTIV DE GAULLEA' FRANCUSKI RADIO - RFI 5. X. 2000. U prilogu koji slijedi Goran Smolović osvrće se na knjigu 'Amerika protiv De Gaullea'. Kroz nekoliko dana u pariškim knjižarama će se pojaviti knjiga 'Amerika protiv De Gaullea, tajna priča 1961.-69. godina' autora Vincent Jauvert i koja će bez ikakve sumnje privući pozornost ne samo običnih ljubitelja knjige. Pariški časopis 'The Nouvelle Observateur' u današnjem broju objavljuje nekoliko odlomaka koji će, bez ikakve dvojbe, privući veliku pozornost francuske javnosti. Autor opisuje nekoliko najvažnijih epizoda iz odnosa Francuske i Sjedinjenih Američkih Država, za koje novinar pariškog časopisa kaže da su doveli dvije zemlje na rub 'hladnog rata'. Spomenimo samo najvažnije: odluka Francuske da se domogne atomske bombe, uspostava diplomatskih odnosa Pekinga i Pariza i politiku Francuske prema Južnoj Americi. Spomenuta knjiga je rezultat višemjesečnih istraživanja koje je autor proveo u arhivima američke tajne službe, koji su unatrag nekolikom godina dostupni javnosti. Činjenica da se u knjizi spominje jedan visoki francuski državni službenik koji je radio za Amerikance, čitavoj priči daje posebnu aromu. Jedan od glavnih prioriteta američke službe početkom 60-tih godina bila je odluka generala De Gaullea da se domogne atomske bombe. Glavno pitanje je bilo, bi li trebalo pomoći Francuskoj. Prema jednom izvješću američke obavještajne službe, ukoliko Bijela kuća ustupi svoju tehnologiju Francuskoj, ona će uštedjeti preko 20 milijardi franaka. U protivnom, proračun francuskog Ministarstva obrane mogao bi biti ispražnjen, a to bi opet oslabilo položaj jednog od glavnih američkih saveznika u Europi. Jedan od najvećih pristaša pružanja pomoći Francuskoj bio je tadašnji američki veleposlanik u Parizu general Gavin. I uz sve to tadašnji šef Bijele kuće John Kennedy odlučio je uskratiti pomoć jer nije bio zadovoljan ponašanjem Francuske u vrijeme Berlinske krize. Krajem 1963. agenti CIA-e mislili su da se general De Gaulle, kada je riječ o međunarodnoj pozornici, nalazi u teškom položaju odnosno, kako piše u jednom izvješću, general je bio prikovan leđima uza zid i morao je poduzeti, kako su smatrali, očajnički potez kako bi popravio svoj položaj. Amerikanci su bili sigurni da će De Gaulle odlučno napraviti velike ustupke Zapadnoj Njemačkoj, kako bi u zamjenu dobio njezinu potporu na međunarodnoj pozornici. Američki predsjednik predložio je svojem veleposlaniku u Parizu da zatraži dodatne obavijesti od generala De Gaullea. Međutim general je odlučio zadržati tajnu do kraja. Nešto kasnije postalo je sigurno da su se američki obavještajci i ovoga puta prevarili. De Gaulle je pripremao diplomatsku inicijativu, ali ne u zapadnoj Europi već na azijskom kontinentu. General je u najvećoj tajnosti pripremao približavanje Kine i Francuske. Mjesec dana prije uspostave diplomatskih odnosa De Gaulle nije htio otkriti Amerikancima tajnu. Godinu dana kasnije De Gaulle je odlučio promrsiti američke konce u još jednoj njihovoj branjevini, a to je Meksiko. Agenti američke obavještajne službe bili su uvjereni da Francuzi žele izazvati nemire u Južnoj Americi, kako bi iz toga izvukli neke bodove u svoju korist. Amerikanci su budno pratili sve komunikacije Pariza i Južne i Središnje Amerike, tako da su uspjeli doći do generalova govora mjesec dana prije njegova dolaska u Meksiko u kojem je general najavio jačanje suradnje između dvije zemlje. Jedan od savjetnika tadašnjeg šefa Bijele Kuće savjetovao je predsjedniku Johnsonu da prigodom posjeta američkim Državama, u svoje izjave ubaci malo američkog parfema kao što to čini general De Gaulle. Autor knjige Vincent Jauvert našao je u arhivu američke CIA-e dossier o generalu De Gaulleu, koji je pripremio prijatelj i savjetnik Kennedyja Arthur Schlesinger. Riječ je, zapravo, o savjetima bivšeg predsjednika francuske Vlade Pierra Mendes Francea koji je primio Schlesingera uoči posjete predsjednika Kennedyja Parizu. Bivši predsjednik francuske Vlade poručio je Johnu Kennedyju da je general De Gaulle impresivna osoba, ali da to nije razlog da predsjednik Kennedy bude njime impresioniran. Pierre Mendes France je savjetovao predsjednika Kennedyja da ne propusti prigodu da izrazi svoje neslaganje. Mendes France je naveo primjer Winstona Churchilla koji se često svađao s De Gaulleom, kojeg je osnivača V. Francuske Republike smatrao jednim od najvećih državnika planeta. Mendes France je pokušao objasniti Kennedyju zašto je De Gaulle odlučio napraviti atomsku bombu. Za njega riječ je isključivo o pitanju prestiža. General De Gaulle je držao da postoje dvije vrste nacija: one više - koje obavezno imaju atomsku bombu i one niže - bez atomskog naoružanja. (RFI)