POSLOVNI PREGLED BROJ 179

POSLOVNI PREGLED broj 179 14. - 20. listopada 2000. SADRŽAJ: ? VLADA UTVRDILA NOVE PRIJEDLOGE ZAKONA O POREZU NA DOBIT I NA DOHODAK 2 ? PREDLOŽENE MJERE ZA UNAPREĐENJE GRADITELJSTVA 2 ? INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U RUJNU 0,9 POSTO MANJA 2 ? U RUJNU GOTOVO 360 TISUĆA NEZAPOSLENIH 3 ? PROSJEČNA PLAĆA ZA SRPANJ 3.274 KUNE 3 ? MANJAK PRORAČUNA U PRVIH OSAM MJESECI 3,3 MILIJARDE KUNA 3 ? GDJE JE KRAJ PORASTA NEZAPOSLENOSTI? 3 ? TEČAJ KUNE PREMA EURU U DEVET MJESECI APRECIRAO 2,2 POSTO 4 ? HRVATSKA UDRUGA BANAKA OBILJEŽILA PRVU GODIŠNJICU RADA 4 ? PRIVREDNA BANKA ZAGREB - STRATEŠKI PARNTER MEĐIMURSKOJ BANCI ČAKOVEC 4 ? HBOR NAJAVLJUJE NOVE PROGRAME POTICANJA IZVOZA 4 ? PBZ PREDSTAVILA NOVU USLUGU - INTERNET BANKARSTVO 5 ? PRODAJA DRŽAVNOG PORTFELJA S UDJELIMA DO 25 POSTO PREKO ZAGREBAČKE BURZE 5 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 5 ? SISAČKA RAFINERIJA POČELA ISPORUKU NAFTNIH DERIVATA KUPCIMA U JUGOSLAVIJI 6 ? VIP-NET PREDSTAVIO NOVU POSTPAID USLUGU "VIPSMART" 6 ? DUBROVAČKA BANKA PRODALA AMERIKANCU DUBROVAČKE PODRUME 7 ? HRVATSKE GRADITELJSKE TVRTKE U NJEMAČKOJ - GLINENI GOLUBOVI? 7 ? TVRTKA COMPAQ PREDSTAVILA NOVE PROIZVODE I NOVA PARTNERSTVA 7 ? RADNICI AGROKORA STEKLI PRAVO SUDJELOVANJA U DOBITI 7 ? CSFB I ZAGREBAČKA BANKA FINANCIJSKI SAVJETNICI LURE D.D. 8 ? NOVI POGONI VARAŽDINSKE VINDIJE 8 ? U HFP-U RAZMATRAN PROGRAM OPORAVKA "PAZINKE" 8 ? AMERIČKI GOSPODARSTVENICI U HGK 8 ? BRITANSKI GOSPODARSTVENICI ZA INFORMACIJE NA JEDNOM MJESTU 8 ? CEI-BAS:PROGRAM SUBVENCIJA ZA MALA I SREDNJA PODUZEĆA 9 ? TURSKO IZASLANSTVO U POSJETU HRVATSKIM BRODOGRADILIŠTIMA 9 ? HGK POSTALA ČLANICA UDRUŽENJA EUROPSKIH KOMORA 9 ? OTVOREN SAJAM AUTOMOBILA I PRATEĆE INDUSTRIJE "PULA 2000" 9 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADA UTVRDILA NOVE PRIJEDLOGE ZAKONA O POREZU NA DOBIT I NA DOHODAK Hrvatska je Vlada na sjednici u četvrtak utvrdila tri nova zakonska prijedloga koja se tiču poreznog sustava - o porezu na dobit, na dohodak, te o poreznom savjetništvu. Stopa poreza na dobit smanjila bi se sa 35 na 25 posto, a umjesto sadašnje dvije primjenjivale bi se tri stope poreza na dohodak - od 15, 25 i 35 posto. Predviđa se i umanjenje porezne osnovice za novozaposlene, te uvodi pojam iskaza imovine. Prijedlogom zakona o porezu na dohodak, naime, fizičke se osobe obvezuju Poreznoj upravi dostaviti podatke o imovini u Hrvatskoj i inozemstvu veće vrijednosti te podatke o izvorima sredstava za njihovu nabavu uz dokaz uredno plaćenog poreza. Prijava o vrijednosti imovine na dan 31. prosinca 2000. treba se podnijeti do 28. veljače iduće godine i to za nekretnine čija je ukupna vrijednost veća od milijun kuna, automobile u vrijednosti većoj od 200.000 kuna. Poreznoj upravi trebali bi se dati i podatci o dionicama, udjelima, drugim vlasničkim ili vjerovničkim papirima, novčanim tražbinama ukupne vrijednosti iznad 300.000 kuna, štednji, polozima i gotovini u iznosu također većem od 300.000 kuna, te ostaloj imovini koja prelazi taj iznos. Ako vlasnici ne dokažu izvore sredstava ili uredno plaćenog poreza razlika vrijednosti imovine i izvora sredstava oporezivala bi se kao dohodak. Najvažnijim novostima zakonskih prijedloga o porezu na dobit i na dohodak ministar financija Mato Crkvenac smatra odredbe o olakšicama i oslobođenjima. Porezna bi se osnovica, naime, umanjivala za novozaposlene na neodređeno vrijeme za plaću i doprinose na plaću i to za godinu dana, odnosno tri godine kada je riječ o invalidnim osobama. Time se, ističe Crkvenac, želi potaknuti novo zapošljavanje, stimulirati poduzetništvo. Oba zakona primjenjivala bi se od 1. siječnja 2001., s tim da bi predviđene olakšice i porezna oslobođenja vrijedili već za obračun poreza za ovu godinu. Porez na dohodak, prijedlog je Vlade, plaćao bi se po tri stope - od 15 posto (za godišnju poreznu osnovicu od 30.000 kuna, odnosno mjesečno 2.500 kuna), stopi od 25 posto (za godišnje 30.000 do 87.000 kuna, odnosno 2.500 do 7.250 kuna mjesečno), te po stopi od 35 posto (na razliku iznad 87.000 kuna, odnosno mjesečno iznad 7.250 kuna). Novosti su i oporezivanje dividende (po stopi od 15 posto), te propisivanje zaštitne kamate na kapital uložen u dugotrajnu imovinu od 7 posto godišnje. Zaštitna se kamata zadržava i kod poreza na dobit, ali bi iznosila 3,5 posto. Osnovica poreza na dobit umanjila bi se i za vrijednost nabavljene opreme. Umanjenje porezne osnovice i kod poreza na dobit, kao i poreza na dohodak predviđeno je za donacije, odnosno darovanja u kulturne, obrazovne, športske, humanitarne, zdravstvene i znansvene svrhe. Tvrtke bi mogle računati na oslobođenje za donacije do visine 2 posto ukupnog prihoda, a obveznici poreza na dohodak do visine 2 posto ukupno ostvarenih primitaka u prethodnoj godini. Prijedlogom zakona o poreznom savjetništvu u porezni se sustav uvodi nova profesija - porezni savjetnik. Sva tri su zakonska prijedloga upućena u redovitu saborsku proceduru, a na idućoj bi sjednici Vlada trebala raspraviti još tri prijedloga iz paketa poreznih zakona. Riječ je o općem poreznom zakonu, zakonu o lokalnim porezima, te s njima povezanim izmjenama Zakona o porezu na promet nekretninama koje još treba uskladiti i doraditi. PREDLOŽENE MJERE ZA UNAPREĐENJE GRADITELJSTVA Prije izrade prijedloga nacrta državnog proračuna za trogodišnje razdoblje, nužno je upozoriti na iznimno teško stanje u graditeljstvu te inicirati određene mjere hrvatske Vlade za prevladavanje trenutačne krize, rečeno je na sjednici Predsjedništva i Vijeća Strukovnog udruženja graditeljstva u srijedu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Usuglašen je i tekst pisma koje će se proslijediti Vladi i resornim ministarstvima, a u kojem se nude konkretne mjere za unapređenje stanja u visokogradnji, niskogradnji, tuzemnim licitacijama, ino- nastupima te u segmentu problema radne snage, priopćeno je iz HGK. Imajući na umu da se kroz graditeljstvo isprepliću sve druge industrijske i uslužne grane predlaže se jače investicijsko ulaganje kako bi se zemlja izvela iz recesije. Posebna bi se briga pritom trebala posvetiti stanogradnji, komunalnoj infrastrukturi, cestovnoj te vodoprivrednoj infrastrukturi, smatraju graditelji. U posljednjih nekoliko godina graditeljstvo sudjeluje u BDP-u s pet do šest posto, što je europski prosjek. Međutim, upozoreno je na sastanku, u taj iznos ulazi obnova pa je u odnosu na druge zemlje te vrijednost realno i tri puta manja. Primjerice, u istočnom dijelu Njemačke graditeljstvo u BDP-u sudjeluje s 15 posto zbog obnove i modernizacije, a u zapadnom dijelu s pet posto. 2. STATISTIKA INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U RUJNU 0,9 POSTO MANJA Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u rujnu, u odnosu na isti mjesec prošle godine, pala je za 0,9 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. U razdoblju siječanj - rujan ove godine, industrijska proizvodnja povećana je 2,7 posto nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Prema glavnim industrijskim grupacijama, najveći porast industrijske proizvodnje bilježi se u proizvodnji kapitalnih proizvoda. Tako on u prvih devet mjeseci u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje iznosi 11,1 posto, a u odnosu na isti mjesec lani 1,5 posto. Rast se bilježi i u netrajnim proizvodima za široku potrošnju - u devetomjesečnom razdoblju 1,9 posto, a u odnosu na rujan prošle godine 3,3 posto. U sektoru energije u odnosu na prošlogodišnji rujan proizvodnja je porasla 3,8 posto, ali i pala 2,1 posto u odnosu na razdoblje prvih devet mjeseci prošle godine. U grupaciji intermedijarnih proizvoda, osim energije, proizvodnja je u rujnu porasla 3,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok bilježi pad od 2,1 posto u odnosu na razdoblje prvih devet mjeseci prošle godine. U RUJNU GOTOVO 360 TISUĆA NEZAPOSLENIH Potkraj rujna u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 359,9 tisuća nezaposlenih, što je 2,9 posto više nego u kolovozu i 10,2 posto više nego u rujnu prošle godine. Time se nastavlja rast nezaposlenosti koja je u kolovozu povećana 0,8 posto, a u srpnju za 1,4 posto, nakon tromjesečnog razdoblja smanjivanja broja nezaposlenih koje je bilo rezultat sezonskih kretanja u zapošljavanju. U ukupnom broju nezaposlenih osoba u rujnu, njih 104,4 tisuće ili 29,9 posto tražilo je posao prvi put, što je 4,4 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. Tijekom rujna, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavilo se 29,9 tisuća novih osoba, odnosno 2,9 posto više nego u rujnu prošle godine. Istodobno, s evidencije Zavoda zaposlilo se 10,3 tisuće osoba, što je 3,1 posto manje nego u isto vrijeme prošle godine. Većina ih se zaposlila na određeno vrijeme (8,1 tisuća ili 78,8 posto), najviše u prerađivačkoj industriji (2,5 tisuća ili 24,3 posto) te u trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozil i motocikala te predmeta za osobnu uporabu u kućanstvo (1,8 tisuća ili 17,8 posto). Tijekm rujna, HZZ-u je prijavljeno 14,5 tisuća slobodnih radnih mjesta, što je 3,8 posto više nego u rujnu 1999. PROSJEČNA PLAĆA ZA SRPANJ 3.274 KUNE Prosječna mjesečna neto plaća za srpanj iznosila je 3.274 kune, što je nominalno 1,7, a realno 1,8 posto manje nego u lipnju, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu na srpanj prošle godine prosječna je neto plaća u ovogodišnjem srpnju nominalno veća 7,6 posto, a deflacionirano za troškove života realan porast iznosi 2,2 posto. Za razdoblje siječanj-srpanj ove godine prosječna je mjesečna neto plaća iznosila 3.266 kuna, što je u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje nominalno 8,7 posto, a realno 4,1 posto više. MANJAK PRORAČUNA U PRVIH OSAM MJESECI 3,3 MILIJARDE KUNA Prihodi državnog proračuna u prvih su osam mjeseci ove godine iznosili 29,3 milijarde kuna, a rashodi 32,6 milijardi kuna. To znači da je državni proračun u prvih osam mjeseci ostvario manjak od 3,3 milijarde kuna, podatci su Ministarstva financija. Samo u kolovozu proračun je ostvario manjak od 655,4 milijuna kuna. Naime, u kolovozu su proračunski prihodi iznosili 3,67 milijardi kuna, a rashodi 4,33 milijarde. U odnosu na prošlogodišnji kolovoz, proračunski su prihodi u kolovozu ove godine porasli za 5,6 posto, dok su rashodi porasli znatno više, za 29,8 posto. Prema Mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija, središnji je državni proračun u kolovozu od poreza prihodovao 3,56 milijardi kuna, što je 7,7 posto više nego u kolovozu prošle godine. Najveći se međugodišnji porast, od 23,6 posto, pritom bilježi kod PDV-a, od kojega je u kolovozu prikupljeno gotovo 2 milijarde kuna. Trošarinama je prikupljeno 784,9 milijuna kuna, ili 15 posto više nego u kolovozu prošle godine. Promatrano po vrstama trošarina, na međugodišnjoj je razini u kolovozu ove godine najveći porast prihoda zabilježen kod trošarina na alkoholna pića (30,9 milijuna ili 85,6 posto više nego u lanjskom kolovozu), pivo (53,1 milijun ili 59,4 posto više), te bezalkoholna pića (12,8 milijuna ili 65,8 posto više). Iz Ministarstva financija pritom napominju da je to posljedica sezonskog karaktera tih prihoda potpomognutih i dobrom turističkom sezonom. Najveći udio u prihodu od posebnih poreza imaju trošarine na naftne derivate. Od tih je trošarina proračun u kolovozu ostvario prihod od 487,6 milijuna kuna, što je 62,1 posto ukupnih kolovoških prihoda od trošarina, dok udio od 24 posto s prihodom u kolovozu od 190 milijuna kuna imaju trošarine na duhanske prerađevine. Od ukupno pak 4,33 milijarde kuna proračunskih rashoda u kolovozu su najveća stavka subvencije i ostali tekući transferi s iznosom 1,4 milijarde kuna. Pritom je se na subvencije odnose 283 milijuna kuna, a na transfere je otišlo 1,1 milijarda kuna. Od toga se pak gotovo polovica iznosa (562,8 milijuna) odnosi na transfer Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, dok je Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje transferirano 277,7 milijuna kuna. Ukupno je pak u prvih osam mjeseci HZMO-u transferirano 4,4 milijarde, a HZZO-u 1,6 milijardi kuna. Ministarstvo financija ističe da je tijekom osam mjeseci ove godine podmireno ukupno 4,05 milijardi kuna nenaplaćenih obveza proračunskih korisnika iz prošlih godina. Uspješnim izdavanjem obveznica HZZO-a pokriveno je daljnjih 1,7 milijardi kuna obveza. GDJE JE KRAJ PORASTA NEZAPOSLENOSTI? Broj nezaposlenih u Hrvatskoj, nakon kratkotrajnog, sezonskog smanjenja, treći mjesec za redom ponovno osjetno raste, pa je tako krajem rujna već gotovo dosegnuo 360 tisuća osoba. Po nekim procjenama, koje su se čule ovih dana i u Saboru, do kraja godine broj nezaposlenih mogao bi se povećati na oko 380.000 tisuća, čime bi i stopa nezaposlenosti dostigla (vrlo visokih) 22,5 posto. Krajem rujna u Hrvatskoj je bila evidentirana 359.921 nezaposlena osoba, što je za 2,9 posto više nego u mjesecu prije, a za 10,2 posto više nego u prošlogodišnjem rujnu, saznaje se iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Armiji nezaposlenih u rujnu se priključilo čak 10 tisuća osoba, i to je mjesec s daleko najvećim povećanjem broja nezaposlenih u ovoj godini. Među njima, osim onih koji su izgubili radno mjesto, ima i dosta završenih školaraca koji prvi put traže posao. Kada se nezaposlenima 'pribroje' korisnici mirovina, kojih je u kolovozu, po podacima Državnog zavoda za statistiku, bilo nešto više od 966 tisuća, zbroj nezaposlenih i umirovljenika već je gotovo dostigao brojku ukupno zaposlenih u Hrvatskoj. Po posljednjim raspoloživim statističkim podacima u kolovozu je u Hrvatskoj bilo 1.335.326 ukupno zaposlenih, od čega u pravnim osobama 1.042.626, ili 0,2 posto manje nego u mjesecu prije. I kada se uzme u obzir da među nezaposlenima ima i onih koji ipak nešto rade i privrjeđuju po nekim osnovama, uključujući i rad na crno, nezaposlenost u Hrvatskoj očito je sve zaoštreniji problem. Posebno s obzirom na najave mogućih stečajeva niza tvrtki. Stopa nezaposlenosti (koja trenutno u Hrvatskoj iznosi blizu 21 posto) ključni je indikator uspješnosti makro-ekonomske politike neke zemlje a njena što niža razina važan gospodarsko-politički cilj. Stoga je poticanje zapošljavanja od prvorazrednog značenja. U svemu nešto optimizma ulijeva najnoviji podatak o realnom rastu bruto domaćeg proizvoda u drugom tromjesečju od 3,7 posto, međutim prava rješenja na području zapošljavanja, čini se, ipak tek trebaju uslijediti. TEČAJ KUNE PREMA EURU U DEVET MJESECI APRECIRAO 2,2 POSTO Tečaj kune prema euru u prvih je devet mjeseci ove godine nominalno aprecirao 2,2 posto, dok je kuna prema američkom dolaru u tom razdoblju nominalno oslabila 11,5 posto. Trend nominalne aprecijacije kune prema euru, nakon uobičajene sezonske aprecijacije kune tijekom ljetnih mjeseci, nastavio se i u rujnu. Prosječni je mjesečni tečaj kune nominalno ojačao 0,6 posto u usporedbi s mjesecom prije, podatak je iz najnovijeg Biltena Hrvatske narodne banke. Kako u rujnu nije bilo intervencija središnje banke na deviznom tržištu, kretanje tečaja u potpunosti je održavalo kretanja na međubankarskom deviznom tržištu. Vrijednost eura pala je sa 7,68 kuna za euro zabilježenih krajem prošle godine na 7,51 HRK/EUR potkraj ovogodišnjeg rujna, tako da je tijekom prvih devet mjeseci ove godine tečaj kune prema euru ukupno nominalno aprecirao 2,2 posto. Pritom iz središnje banke napominju da je uz uspješnu turističku sezonu na povećanje ponude deviza u trećem tromjesečju utjecao i priliv deviza od emisije državnih obveznica na japanskom tržištu kapitala. Istodobno se ističe kako se u posljednjem ovogodišnjem tromjesečju očekuje i devizni priliv od dodatnog zaduženja države u inozemstvu. Sa slabljenjem pak eura prema dolaru na svjetskim deviznim tržištima, u rujnu je zabilježena i znatna mjesečna deprecijacija prosječnog tečaja kune prema američkom dolaru - od 3,4 posto. Po podacima iz Biltena HNB-a, od početka godine kuna je prema američkom dolaru nominalno oslabila 11,5 posto, a prema košarici valuta (u kojoj dolar ima udio od 30,7 posto, a euro 66,2 posto) 2 posto. U rujnu je u odnosu na prethodni mjesec nominalni efektivni tečaj kune deprecirao 0,7 posto. Realni efektivni tečaj kune (uz cijene na malo) u srpnju je u odnosu na prethodni mjesec aprecirao 0,7 posto, a u usporedbi s prošlogodišnjim prosincem 1,7 posto. Po podacima središnje banke prosječna razina indeksa realnog efektivnog tečaja kune (uz cijene na malo) za prvih je sedam mjeseci ove godine 2,8 posto viša nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE HRVATSKA UDRUGA BANAKA OBILJEŽILA PRVU GODIŠNJICU RADA Skupštinom Hrvatske udruge banaka (HUB) obilježena je prva godišnjica rada te Udruge, osnovane 15. listopada prošle godine. Na Skupštini je odučeno da će HUB početi redovito objavljivati aktivne i pasivne kamatne stope banaka članica u jedinstvenom formatu i na taj će način javnost imati jedan službeni izvor podataka o kamatnim stopama. Direktor HUB-a Zoran Bohaček dajući pregled aktivnosti u prvoj godini rada naglasio je dobru suradnju s Hrvatskom narodnom bankom i Ministarstvom financija, posebno na zakonskoj regulativi. Banke članice HUB-a, kako se najavljuje, sudjelovat će i u izradi prijedlogu novog Zakona o platnom prometu koji bi trebao zaokružiti reformu i prenijeti obavljanje platnog prometa na banke koje su to zatražile. Uskoro bi trebao započeti i rad na izmjenama Zakona o bankama i prijedlogu novog zakona o sprečavanju pranja novca, a HUB je Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga predložio i suradnju u analizi i poboljšanju sustava osiguranja štednje. Hrvatsku udrugu banaka 15. listopada prošle godine osnovalo je 13 hrvatskih banaka. PRIVREDNA BANKA ZAGREB - STRATEŠKI PARNTER MEĐIMURSKOJ BANCI ČAKOVEC Međimurska banka d.d. u Čakovcu priopćila je u utorak kako je za strateškog partnera za kupnju kontrolnog paketa dionica te banke predložena Privredna banka Zagreb. Povjerenstvo za izbor strateškog partnera Međimurske banke jednoglasno je predložilo Nadzornom odboru banke prihvaćanje ponude PBZ-a. Na taj bi način Međimurska banka postala integralni član snažne domaće grupe PBZ- a, a time i ugledne međunarodne bankarske grupacije. Međimurska banka, kako je priopćeno, zadrža li pravni i poslovni identitet, a očekuje se i jaka podrška novog vlasnika u daljnjem razvoju banke, osobito u poslovima sa stanovništvom, malim i srednjim poduzećima. PBZ je izabrana u konkurenciji četiriju banaka, koje su pokazale zanimanje za preuzimanje većinskog dijela dionica Međimurske banke. Sukladno Zakonu o bankama, suglasnost na preuzimanje većinskog paketa dionica banke treba dati Hrvatska narodna banka. HBOR NAJAVLJUJE NOVE PROGRAME POTICANJA IZVOZA Predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Anton Kovačev najavio je prošli tjedan poboljšanje postojećih i uvođenje novih programa za poticanje izvoza. Nakana je HBOR-a izvoznicima u što kraćem roku, do kraja iduće godine, ponuditi sve programe potpore kao što ih imaju izvoznici u drugim, konkurentnim zemljama, kazao je Kovačev predstavljajući u Hrvatskoj gopodarskoj komori programe HBOR-a za izvoznike. Predstavnici izvoznih tvrtki tako su izravno upoznati s osnovnim značajkama i procedurom HBOR-ovih programa osiguranja izvoza od političkih i komercijalnih rizika, kreditiranja pripreme roba za izvoz i izvoza roba, kreditiranja izvoza kapitalnih dobra. Uz te programe, HBOR od nedavno nudi i program kreditiranja investitora koji dobiju posao na međunarodnim javnim natječajima u Hrvatskoj. Najavljeno je i proširenje postojećih programa, npr. osiguranja izvoza od političkih i komercijalnih rizika kojim bi bio obuhvaćen cjelokupni promet hrvatskog izvoznika u neku zemlju. U dosadašnjoj dvogodišnjoj provedbi programa kratkoročnog osiguranja od političkih i komercijalnih rizika izdane su 132 police s ukupno osiguranim iznosom 93 milijuna kuna. Do sada je isplaćena jedna odšteta i to iznenađujuće za kupca u Njemačkoj. Iako su dokumenti govorili da je riječ o solidnom kupcu, on je gotovo preko noći objavio stečaj, objasnila je direktorica Međunarodnog sektora HBOR-a Ana Ivančić. Zaprimljena su i u obradi još dvije najave i obavijesti o kašnjenju plaćanja, i to za kupce iz Njemačke i Slovenije. HBOR izravno s izvoznicima radi program kreditiranja izvoza kapitalnih dobara kreditiranjem banaka ili kupaca u inozemstvu, dok se ostali programi odvijaju preko 22 poslovne banake. Izvoznike koji su upozorili da kamate poslovnih banaka i za HBOR-ove programe premašuju 10 posto, Kovačev je pozvao da to prijave, jer HBOR-ovi programi namijenjeni izvoznicima imaju godišnju kamatu od 7 posto u što je uključena i marža HBOR-a i poslovne banke. "Otkrijemo li da poslovna banka traži i naplaćuje više nego što je navedeno u prospektima naših programa udaljit ćemo je iz programa", poručio je Kovačev. Zbog loših iskustava neke su poslovne banke isključene iz HBOR-ovih programa, a Kovačev je iznio slučaj jedne poslovne banke koja je tako "manipulirala" dvije godine, a da HBOR za to nije znao. Stoga je izvoznike pozvao da takve slučajeve prijave kako bi HBOR mogao reagirati. PBZ PREDSTAVILA NOVU USLUGU - INTERNET BANKARSTVO Privredna banka Zagreb (PBZ) predstavila je u utorak novi proizvod PBZ365ŽNET, odnosno Internet bankarstvo. Njime se vlasnicima i opunomoćenicima tekućih, kunskih i deviznih, te žiro računa PBZ-a, omogućava provjeravanje stanje na tim računima, prijenosa s jednog na drugi račun te plaćanja različitih računa s bilo kojeg računala koje ima pristup Internetu. Korisnik potpisivanjem Ugovora o korištenju usluge preuzima identifikacijski uređaj "token", a pristup Internet bankarstvu PBZ-a ostvaruju dolaskom na adresu http://net.pbz.hr. Osim što korisnici mogu koristiti ovu uslugu za plaćanje računa bez naknade (primjerice isplata PBZ kredita, plaćanje računa American Express kartice, plaćanje računa tvrtkama s kojima PBZ ima sklopljen takav ugovor i dr.), smanjena je i naknada za obavljanje uobičajenih, "šalterskih", bankarskih poslova. Uskoro bi se usluge PBZ365ŽNET-a trebale proširiti mogućnošću kupoprodaje deviza te oročavanje sredstava. Kako je istakao zamjenik izvršnog direktora Sektora za informatičku tehnologiju Banke Zoran Šimunić, usluga je razvijena u suradnji sa strateškim partnerima, tvrtkama IBM i Oracle, s kojima se pripremaju i novi proizvodi. Jedan od takvih se trenutno razvija, a riječ je o pružanju mogućnosti malim i srednjim poduzetnicima da korištenjem PBZ Internet bankarstva obavljaju svoje cjelokupno poslovanje. 4. FINANCIJSKA TRŽIŠTA PRODAJA DRŽAVNOG PORTFELJA S UDJELIMA DO 25 POSTO PREKO ZAGREBAČKE BURZE Dionice odnosno udjeli u trgovačkim društvima u kojima je država imatelj do 25 posto temeljnog kapitala, prodavat će se, najizglednije je, na Zagrebačkoj burzi. Naime, tročlano Povjerenstvo Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) između dviju ponuda - Zagrebačke burze i Varaždinskog tržišta vrijednosnica - opredijelilo se na ponudu Burze i predložilo Kolegiju fonda prihvaćanje te ponude. Tako bi, kako se doznaje u HFP-u, krajem listopada ili početkom studenoga, mogla početi trgovina tim dionicama na javnim dražbama elektronskim putem na Zagrebačkoj burzi. Prodaja dionica odnosno udjela iz portfelja HFP-a i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) obavljat će se temeljem utvrđene liste tvrtki, a na prvoj takvoj listi je 75 trgovačkih društava. Ukupna vrijednost ponuđenih udjela odnosno dionice je 88 milijuna kuna, a ukupan temeljni kapital tih tvrtki je 1,9 milijardi kuna. NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 16.-19. listopada 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) 1. Hrvatski zavod za zdrav. osig. 100,65* - 35.352.260 2. Zagrebačka banka 0 1.360,00 7,94 8.983.797 3. Pliva 436,00 -3,11 3.037.836 4. Hr. stambena štedionica 80,00 0,00 576.000 5. Podravka 129,00 -2,27 481.497 6. Riječka banka 120,00 -1,23 477.003 7. Kraš 179,00 -5,84 283.627 8. Dalmatinska banka 260,00 3,17 224.810 9. Karlovačka pivovara 300,00 0,33 105.000 10. Jadranturist 38,00 7,04 66.374 UKUPAN PROMET 80,87 49.748.203 Vrijednost indeksa CROBEX -0,36 821 *obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 16.- 19. listopada 2000. Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotna promjena Promet (HRK) 1. Lana Karlovačka tiskara 100,00 - 1.527.600 2. Galeb 177,00 3,42 856.326 3. Gumara Čavić 38,65 -64,21 780.652 4. PIF Središnji nacionalni 16,80 0,54 505.275 5. PIF Dom 16,20 1,12 422.022 6. PIF Pleter 10,70 -0,93 236.469 7. PIF Velebit 13,71 1,56 224.299 8. PIF Slavonski 8,26 0,61 188.714 9. PIF Expandia 17,96 -0,22 175.868 10. PIF Sunce 7,75 1,71 132.314 UKUPAN PROMET 133,79 6.376.265 Vrijednost indeksa VIN 0,00 346 PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 12. - 19. listopada 2000. Datum Potražnja Dnevni promet Prosječna Noćni promet (kn) (kn) kamata (kn) 12. X. 10.000.000 9.000.000 5,39 43.025.000 13. X. 6.100.000 6.100.000 3,61 55.155.000 16. X. 2.000.000 2.000.000 3,50 61.595.000 17. X. 2.500.000 2.500.000 7,00 151.645.000 18. X. 13.200.000 12.200.000 2,70 73.620.000 19. X. 18.000.000 17.000.000 3,03 - Dnevni prosjek 8.633.000 8.130.000 4,20 77.008.000 AUKCIJA BLAGAJNIČKIH I TREZORSKIH ZAPISA Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna stopa 17.10. Min. financija 42 dana 81.000.000 6,70% 17.10. Min. financija 91 dan 50.000.000 7,50% 18.10. HNB 35 dana 136.400.000 6,65% 18.10. HNB 91 dan 205.800.000 7,03% 18.10. HNB 182 dan 15.000.000 7,70% Ukupno upisano trezorskih zapisa Min. financija na dan 17.10. - 2.820.000.000 kn Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 18.10. - 2.804.000.000 kn 5. TVRTKE SISAČKA RAFINERIJA POČELA ISPORUKU NAFTNIH DERIVATA KUPCIMA U JUGOSLAVIJI Rafinerija nafte Sisak počela je isporuku naftnih derivata kupcima u Jugoslaviji. Budući da plovni put Savom još nije osposobljen, sve vrste goriva prevoze se autocisternama, izvijestio je u četvrtak na konferenciji za novinstvo u Sisku predsjednik Uprave Ine dr. Tomislav Dragičević. U proteklu godinu dana Ina je na jugoslavensko tržište preko Crne Gore izvezla više od 200.000 tona naftnih derivata, a nakon izbornih promjena počela je izravni izvoz u Jugoslaviju. "Naše prve cisterne krenule su prema Jugoslaviji prije godinu dana preko Crne Gore. Ovo sada je pojačana otprema u Jugoslaviju s druge strane, preko Vojvodine i autocestom. Kada će se pojačati intenzitet to ovisi o međudržavnim dogovorima. Za sada je to nešto manje obima, ali to je naše prirodno tržište i tamo ćemo biti prisutni", kazao je predsjednik Uprave Ine. Na jugoslavenskom tržištu tražene su sve vrste derivata, a gorivo u Hrvatskoj za sada nabavljaju samo privatne jugoslavenske tvrtke. VIP-NET PREDSTAVIO NOVU POSTPAID USLUGU "VIPSMART" Operator mobilne mreže VIP-Net GSM predstavio je krajem prošloga tjedna novu uslugu "VIPsmart", koja korisnicima pruža mogućnost, ističe predsjednica Uprave Tatjana Holjevac, odabira cijene telefoniranja i učestalosti korištenja mobilnog telefona. Nova VIP usluga će biti dostupna svim korisnicima, a moći će je koristiti i stari korisnici kojima će obavijest o novoj usluzi doći na kućne adrese, izvijestila je Holjevac na konferenciji za novinare. Usluga VIPsmart podijeljena je na tri tarife, koje su zapravo oznake različitih veličina - Small, Medium i Large, pojasnila je voditeljica postpaid grupe proizvoda Andrea Kunšt. VIPsmart Small namijenjen je korisnicima koji ne telefoniraju često, ili nisu sigurni koju bi tarifu za početak izabrali. Također, pogodna je za one koji telefoniraju najčešće poslijepodne, nakon dolaska s posla ili iz škole. Tarifa je idealna za telefoniranje radnim danom od 8 do 18 sati, te vikendom i praznicima. Mjesečna pretplata je 73,20 kuna s PDV-om, a cijena minuta 3,17 odnosno 1,46 kuna. VIPsmart Medium namijenjen je osobama koje telefoniraju često tijekom radnog dana, mjesečna pretplata s PDV-om iznosi 134,20 kuna, a cijena minute je 1,46 kuna. VIPsmart Large usluga namijenjen onima koji telefoniraju neprestano, mjesečna pretplata s PDV-om je 195 kuna, a cijena minute 0,90 kuna. Svi VIPsmart pretplatnici dobivaju i uslugu VIPfriends, kojom se omogućava telefoniranje unutar 091 mreže po povoljnijoj cijeni - 0,61 odnosno 0,55 kuna - s osobom koju pretplatnik odabere. Po riječima direktorice marketinga i prodaje Marie Helen Magenschab, VIP trenutno ima 400 tisuća korisnika, od kojih 75 posto u prepaid, a 25 posto u postpaid programu. DUBROVAČKA BANKA PRODALA AMERIKANCU DUBROVAČKE PODRUME Dubrovačka banka je u subotu, potpisivanjem ugovora vrijednog 8,782.640 kuna s tvrtkom "Splendid turizam" u vlasništvu Roberta Hermana Banmochea iz SAD-a, prodala većinski paket dionica Društva Dubrovačkih podruma iz Gruda. Predsjednik uprave Dubrovačke banke Vlaho Sutić rekao je na konferenciji za novinstvo, održanoj nakon potpisivanja ugovora, kako je nakon natječaja od četiri ponude za kupnju većinskog paketa dionica od 59 posto temeljnog kapitala Nadzorni odbor Dubrovačke banke kao najpovoljniju odabrao ponudu investitora iz SAD-a. Umirovljeni poduzetnik Robert Herman Banmoche, koji od Dubrovačkih podruma namjerava stvoriti vinarsku tvrtku poznatu u svijetu, izjavio je da u prvome redu želi modernizirati proizvodni pogon te dovesti stručnjake za uzgoj grožđa i razviti novi posao na dubrovačkom području. Uz povjerenje, rast će i kvaliteta proizvoda, pa će ovo područje jednog dana postati veliko i važno vinsko područje, rekao je novi vlasnik Dubrovačkih podruma Robert Herman Banmoche. HRVATSKE GRADITELJSKE TVRTKE U NJEMAČKOJ - GLINENI GOLUBOVI? Hrvatske graditeljske tvrtke koje rade u Njemačkoj po osnovi kontingenta radnih dozvola (detašmana) ogorčene su činjenicom da Hrvatska još uvijek sa tom državom nema sklopljen ugovor o detašmanima. To rezultira padom njihove konkurentnosti i učestalim, često neopravdanim posjetima njemačkih inspekcijskih službi, rekao je u razgovoru za Hinu član predsjedništva udruge malih i srednjih poduzeća pri HUP-u, zadužen za međunarodne odnose Ranko Ćetković. Oko 170 hrvatskih poduzeća sa blizu 5 tisuća radnika, u Njemačkoj radi na osnovi ugovora sklopljenog još sa bivšom SFR Jugoslavijom, ističe Ćetković. Žalosno je da Hrvatska još uvijek nema takav ugovor, dok su ga primjerice Slovenija, Bosna i Hercegovina i Makedonije odavno sklopile, drži Ćetković. "Umjesto da potiče rad svojih tvrtki u inozemstvu, država im otežava rad", kaže Ćetković. Primjerice, to se odnosi na iznos određen za osnovicu plaće od 3600 kuna, te na dodatno zdravstveno osiguranje koje doseže 25 posto bruto osnovice, odnosno oko 700 kuna po radniku. No usprkos tome svaku liječničku intervenciju Nijemci naplaćuju poslodavcu, ističe Ćetković. Konkurentnost naših tvrtki također pada i zbog velikih kazni koje njemačke službe određuju našim tvrtkama. Kako kaže naš sugovornik, naša poduzeća u Njemačkoj na udaru su tamošnja Financijske policije, Kase godišnjih odmora i Strukovnog građevinskog udruženja. To je, drži on, posljedica ugovorne nezaštićenosti naših poduzeća kao i nedavnih izjava hrvatskih sindikalista i dužnosnika Ministarstva rada. Primjerice, kaže Ćetković, Strukovno građevinsko udruženje ubire poseban doprinos uz objašnjenje da hrvatske tvrtke svoju osnovnu djelatnost obavljaju u Njemačkoj. Kasa godišnjih odmora trenutno blokira više od milijun DEM-a novca za godišnje odmore (regrese), tvrdeći da se i to mora plaćati u Njemačkoj, a Financijska policija naplaćuje bizarne kazne, tvrdeći primjerice da u troškove poslovanja ne mogu ući putni troškovi. "Zbog svega toga u Njemačkoj se osjećamo kao glineni golubovi. Da su njemačke tvrtke u takvoj poziciji u Hrvatskoj, sigurno bi nastao diplomatski skandal", mišljenja je Ćetković. TVRTKA COMPAQ PREDSTAVILA NOVE PROIZVODE I NOVA PARTNERSTVA Jedna od vodećih svjetskih računalnih tvrtki "Compaq" predstavila je ovoga tjedna nove proizvode na hrvatskom tržištu, kao i nove smjernice razvojne strategije, bazirane prije svega na partnerstvu s vodećim informatičkim i telekomunikacijskim kompanijama.Po riječima managera prodaje za hrvatsko tržište Alojzija Jukića "Compaq" je u Hrvatskoj u prvih devet mjeseci ove godine ostvario promet od gotovo devet milijuna dolara u Hrvatskoj, a kako očekuje ta brojka bi do kraja godine mogla iznositi oko 13 milijuna dolara. Pritom je istaknuo sklopljene ugovore u trećem tromjesečju o tehnološkoj podršci s hrvatskim Interenet providerima "GlobalNet"-om i "Internet Gold Croatia" kao i isporuku od 360 računala Riječkoj banci. RADNICI AGROKORA STEKLI PRAVO SUDJELOVANJA U DOBITI Koncern Agrokor i Sindikat poljoprivrede, prehrambene i duhanske industrije i vodoprivrede Hrvatske (PPDIV) te Sindikat trgovine Hrvatske (STH) potpisali su u četvrtak Kolektivni ugovor, kojim su uz ostalo radnici stekli pravo na sudjelovanje u dobiti Koncerna. To pravo radnici će ostvarivati nakon odluke skupštine društva uključenog u Agrokor, u obliku jednokratne isplate, pojasnio je predsjednik Uprave Agrokora Ivica Todorić. On smatra kako to pravo najvjerojatnije neće moći biti konzumirano u narednom dvogodišnjem razdoblju, u kojemu bi se trebali steći uvjeti za njegovu primjenu. "Sindikati su prepoznali Agrokorovu ozbiljnost i poslovnu ambicioznost", rekao je Todorić, dodajući kako je Koncern dosad u kompaniju uložio i reinvestirao 400 milijuna DEM. CSFB I ZAGREBAČKA BANKA FINANCIJSKI SAVJETNICI LURE D.D. Credit Suisse First Boston (CSFB), London i Zagrebačka banka d.d. financijski su savjetnici Lure d.d., izvijestilo je poslovodstvo tog najvećeg domaćeg proizvođača mlijeka i mliječnih prerađevina. U okviru, nedavno zaključenog, dvomjesečnog angažmana CSFB i Zagrebačka banka procijenit će Lurine potencijale, analizirati konkurentne sposobnosti u odnosu na slične kompanije te procijeniti najpovoljnije opcije izvora kapitala potrebnog Luri za širenje poslovnih aktivnosti na domaćem i osobito inozemnim tržištima te za ulaganja u razvoj i tehnologiju. Prošle je godine Lura ostvarila 1,3 milijardi kuna ukupnih prihoda, a u posljednjih je pet godina u nove tehnologije, proizvodnju, distribuciju i marketing investirano oko 600 milijuna kuna. U svom asortimanu Lura ima više od 120 proizvoda pod robnim markama Dukat, Sirela i Mlijeko velebitskih pašnjaka NOVI POGONI VARAŽDINSKE VINDIJE U varaždinskoj Vindiji u utorak su u pogon puštena tri nova postrojenja i to za proizvodnju mekih sireva, deserta i trajnih proizvoda. Riječ je investiciji vrijednoj 110 milijuna kuna, a pripreme za nju trajale su pet godina, rekao je na konferenciji za novinare generalni direktor Vindije Dragutin Drk. Tim ulaganjem, nastavio je, proizvodnja sireva, deserta i trajnih proizvoda povećat će se 21.117 tona ili godišnje 105,8 milijuna kuna. Dragutin Drk je naglasio da se ulaskom u WTO pred hrvatsku prehrambenu industriju stavljaju vrlo stroga mjerila, pa će se i svi tehnološki propisi morati prilagoditi europskim standardima. Vindija je prvi hrvatski proizvođač hrane koji je dobio certifikat ISO 9001, koji moraju potvrđivati svake godine. U HFP-U RAZMATRAN PROGRAM OPORAVKA "PAZINKE" U Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP) u srijedu je održan sastanak predstavnika HFP-a, Nadzornog odbora (NO) i Uprave Pazinke i sindikata koji djeluju u tom poduzeću. Zaključeno je kako treba nastaviti akciju pronalaženje strateškog partnera kji će osigurati investicijska i obrtna srestva za tehnološku modernizaciju. Radi toga će HFP u srijedu, 25. listopada, organizirati radni sastanak, s kojega će putem Ministarstva gospodarstva predložiti Vladi da lokalna uprava i samouprava i Vlada otpišu 90 posto svojih potraživnja, a Uprava će pokušati sazvati druge vjerovnike od kojih bi također pokušala dobiti suglasnost za proporcionalan otpis potraživanja. Potom bi se odlukom Vlade krenulo u daljnje pripreme za privatizacije tvrtke međunarodnim natječajem. 6. MEĐUNARODNA SURADNJA AMERIČKI GOSPODARSTVENICI U HGK Mogućnosti ulaganja u hrvatsko gospodarstvo te poslovna suradnja s hrvatskih tvrtkama bile su teme susreta američkih gospodarstvenika savezne države Illinois i predstavnika Hrvatske gospodarske komore (HGK) održanih u ponedjeljak u HGK. Predstavnici HGK američke su gospodarstvenike upoznali s transportnim mogućnostima luke Rijeka za pristup tržištima zemalja srednje i istočne Europe, te s rezultatima ovogodišnje turističke sezone, od koje bi prihod do kraja godine trebao doseći 3,5 milijarde američkih dolara. Hrvatska je liberalizirala svoje vanjskotrgovinsko poslovanje te nastoji poticati strana ulaganja, kazala je pomoćnica direktora Sektora za međunarodne odnose HGK Ljerka Stranić, dodavši kako su SAD na prvom mjestu po ulaganjima u hrvatsko gospodarstvo, ponajviše u farmaceutsku industriju. Tako su ukupna ulaganja u Hrvatsku do kraja prošle godine iznosila 3,6 milijardi dolara. Pogodnost za strane ulagače su i slobodne carinske zone u kojima su predviđene i porezne olakšice, napomenula je Stranić. Američki su gospodarstvenici iz područja transporta, graditeljstva, usluga u području naftne industrije, poljoprivrede, strojogradnje, tekstilne industrije te konzaltinga, upoznati i sa stanjem prometne mreže u Hrvatskoj, kao i mogućnostima domaćeg graditeljstva i poljoprivrede. BRITANSKI GOSPODARSTVENICI ZA INFORMACIJE NA JEDNOM MJESTU Britanski gospodarstvenici na razgovorima su u ponedjeljak u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK)iznijeli su niz poteškoća s kojima se njihove tvrtke suočavaju prilikom prikupljanja informacija o mogućnostima investiranja u Hrvatsku, jer ih moraju tražiti u više hrvatskih institucija. Stoga su preporučili za objedinjavanjem svih inforamcija, kako bi se one mogle dobiti na jednom mjestu. Gospodarsko izaslanstvo iz Velike Britanije, u Hrvatskoj boravi u organizaciji Londonske industrijsko-trgovačke komore (LCCI) i vladinog Ureda za promociju investicija i izvoza (Trade Partners UK) iz Londona. Do kraja prošle godine britanska su izravna ulaganja u Hrvatsku iznosila 94 milijuna američkih dolara, što je Britaniju svrstalo na peto mjesto hrvatske rang-liste inozemnih ulagača. Pomoćnica direktorice Sektora za međunarodne odnose HGK Ljerka Stranić i Goran Duić iz istog Sektora, upoznali su predstavnike 11 britanskih tvrtki iz područja graditeljstva, špedicije, poljoprivrede, proizvodnje montažnih konstrukcija te projektiranja s osnovnim značajkama hrvatskog gospodarstva te mogućnostima investiranja u Hrvatskoj. Posebice je bilo riječi o mogućnosti suradnje na području industrije, poljoprivrede, graditeljstva i prometa. Britansku delegaciju predvodila je Annabel Fogden, voditeljica Odjela za svjetsku trgovinu LCCI-a i direktorica misije te Pauline Tordoff, direktorica Odjela za izvoz u zemlje jugoistočne Europe, Trade Partners UK-a. CEI-BAS:PROGRAM SUBVENCIJA ZA MALA I SREDNJA PODUZEĆA Srednjoeuropska inicijativa i Europska banka za obnovu i razvitak pokrenule su Program subvencija kojim se hrvatskim malim i srednjim tvrtkama pokrivaju troškovi za konzultantske usluge do 50 posto (bez uključenog PDV-a). iznos jednokratne subvencije može iznositi do 9 tisuća EUR-a. CEI-BAS Program (Central European Initiative- Business Advisory Service) nudi i pomoć pri izboru najprikladnijih hrvatskih ili inozemnih konzultanata za rješavanje konkretnih poslovnih problema i provođenje specifičnih konzultantskih zadataka, izvijestili su iz zagrebačkog ureda CEI-BAS. Riječ je o programu koji obuhvaća subvencije za poslovne savjete u područjima istraživanja tržišta, traženje poslovnih partnera, odabiranje i procjenjivanja opreme koja se nabavlja, poboljšanja organizacijske strukture poduzeća, pripremu poslovnih planova, razvijanja i poboljšanja financijsko računovodstvenog sustava i sustava kontrole te razvijanja i poboljšanja informatičkog i managerskog sustava. Svaki projekt bit će podržan prema specifičnim zahtjevima poduzeća. Program financijski pomaže malim i srednjim poduzećima da lakše podnesu pritisak međunarodne konkurencije u Hrvatskoj, realizira se putem EBRD-a, te je u tu svrhu u kolovozu u Zagrebu, napominju, otvoren ured CEI-BAS-a. TURSKO IZASLANSTVO U POSJETU HRVATSKIM BRODOGRADILIŠTIMA Tursko gospodarsko izaslanstvo u kome su predstavnici pomorskog brodarstva i brodogradnje, od 19. do 22. listopada boravi u posjetu Hrvatskoj, kako bi se upoznalo s mogućnostima hrvatske brodograđevne industrije. Tursko će se izaslanstvo susresti s zamjenikom ministra gospodarstva Nevenom Mimicom te će posjetiti brodogradilišta "Uljanik" u Puli i "3. maj" u Rijeci. Također, predviđen je i obilazak brodogradilišta u Kraljevici. Njihova posjeta rezultat je posjeta ministra gospodarstva Goranka Fižulića Turskoj u travnju ove godine, kojom su prilikom turski brodovlasnici, brodari i brodograditelji iskazali svoj interes za hrvatska brodogradilišta i luke. HGK POSTALA ČLANICA UDRUŽENJA EUROPSKIH KOMORA Hrvatska gospodarska komora (HGK) proglašena je u četvrtak u Berlinu na 88. generalnoj skupštini 34. članicom Udruženja europskih komora - Eurochambers. Uz Sloveniju, Hrvatska je prva zemlja bivše Jugoslavije koja je postala članicom te organizacije koja zastupa poslovne interese 1300 ekonomskih komora u čijem je sastavu više od 14 milijuna tvrtki u 34 europske zemlje. Eurochambres je asocijacija europskih komora koja artikulira interese institucija Europske unije i poslovnog sektora europskih zemalja, kako punopravnih članica tako i zemalja kandidata za EU. Udruženje europskih komora osnovano je s ciljem savjetovanja vlasti na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te za pružanje usluga tvrtkama svih djelatnosti, posebno malom i srednjem poduzetništvu. 7. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI OTVOREN SAJAM AUTOMOBILA I PRATEĆE INDUSTRIJE "PULA 2000" U pulskoj Zračnoj luci u utorak je otvoren sajam automobila i prateće industrije "Pula 2000", na kojem 36 izlagača predstavlja 153 modela automobila i gospodarskih vozila. Nakon svečanog otvaranja predstavljen je novi model Audija i to A2, te obnovljeni A3. Na pulskom su sajmu, osim vozila, izloženi i autoakustika, pneumatika, dodatna oprema, plinske instalacije te maziva. Za razliku od prijašnjih godina ove je godine veća i ponuda gospodarskih vozila.